Refrens Blong Kristin Wok Mo Laef Miting Wokbuk
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
4-10 SEPTEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | ESTA 1-2
“Traehad Blong Gat Tingting Daon Olsem Esta”
Yu Save Gat Tingting Daon Taem Samting i Traem Yu
11 Taem ol narafala oli presem yumi no oli talem ol swit tok blong leftemap yumi, hemia tu i save pulum yumi blong no gat tingting daon. Yumi save tingbaot Esta. Plante man oli presem hem mo oli talem ol swit tok long hem. Long Pesia, i no gat wan narafala woman we i naes moa long hem. Blong wan fulyia, hem wetem plante narafala woman oli stap mekem plante samting blong mekem bodi blong olgeta i naes, blong traem pulum ae blong king. Nao king i jusum Esta blong i kam kwin blong hem. Nating se i olsem, ol samting ya oli no jenisim fasin blong Esta, mo hem i no tingbaot hem wan nomo. Be hem i gohed blong gat tingting daon, i kaen, mo i gat respek.—Esta 2:9, 12, 15, 17.
ia 130 ¶15
Hem i Tekem Aksen Long Bihaf Blong Ol Man Blong God
15 Long taem we Esta bambae i go luk king, oli letem hem i jusum eni samting we hem i wantem, blong hem i save mekem hem i naes moa. Wetem tingting daon, Esta i no askem eni samting, hem i askem nomo samting we Hegae i jusum. (Esta 2:15) Maet hem i luksave se naesfala bodi nomo i no save winim hat blong king. Fasin ya blong gat tingting daon nao bambae i mekem se hem i spesel o defren long ol narafala long yad blong king. ?Tingting blong hem i stret?
Yu Save Gat Tingting Daon Taem Samting i Traem Yu
12 Sipos yumi gat tingting daon, bambae yumi werem ol klos we i soemaot respek long ol narafala, mo ol aksen blong yumi tu bambae i soemaot samting ya. Yumi no tokflas no pulum ol narafala blong oli tinghae long yumi, be yumi traem blong “gat pis” mo stap “kwaet.” (Ridim 1 Pita 3:3, 4; Jer. 9:23, 24) Ol toktok mo aksen blong yumi bambae oli soemaot tingting we yumi gat long yumi wan. Eksampol, maet yumi traem blong mekem ol narafala oli ting se yumi spesel from samting we yumi mekem, save we yumi gat, mo ol man we yumi save olgeta. No maet sam narafala oli givhan long yumi blong mekem wan impoten wok, be yumi traem blong mekem olsem se yumi nomo yumi mekem wok ya. Be yu traem tingbaot Jisas. Hem i save pulum ol man wetem waes blong hem. Be hem i no mekem olsem, plante taem hem i tokbaot ol samting we i stap long Baebol. Mo hem i no wantem se ol man oli ona long hem. Hem i wantem se oli ona long Jehova nomo.—Jon 8:28.
Ol Gudgudfala Samting
?Yu Yu Save?
Ol man blong mekem risej oli faenem wan olfala hanraet blong ol man Pesia we i tokbaot wan man we nem blong hem Marduka (we long Inglis hemia Mordecai). Hem i bin manejem ol wok long Susan, maet olsem wan akaonten. Man ya Arthur Ungnad, we i wan man blong stadi long Histri blong ples ya i talem se hemia faswan taem we wan hanraet we i no wan haf blong Baebol i tokbaot Modekae.
Stat long taem we Arthur Ungnad i talem samting ya, ol skola oli transletem plante taosen narafala olfala hanraet blong Pesia. Long olgeta hanraet ya, i gat ol flat ston we oli faenem long ol hip blong doti long taon ya Persepolis, we bifo i wan ples blong putum ol sas samting, klosap long ol stonwol blong taon ya. Ol tok long ol flat ston ya, oli raetem long taem we Sekses I i rul. Oli raetem long lanwis Elamite mo i gat plante nem blong ol man long buk blong Esta i stap long olgeta.
Bighaf blong ol flat ston ya, oli tokbaot nem ya Marduka, we i wok olsem wan skraeb long pales blong king long Susa, long taem we Sekses I i rul. Wan long ol ston ya i tokbaot Marduka olsem wan transleta. Ol save ya oli stret gud long samting we Baebol i tokbaot long saed blong Modekae. Hem i wan haeman we i wok long haos blong King Ahasuerus (Sekses I) mo hem i toktok tu lanwis. Oltaem Modekae i stap sidaon long get blong haos blong king long pales blong hem long Susan. (Esta 2:19, 21; 3:3) Get ya i wan bigfala bilding we ol haeman long pales blong king oli yusum olsem ples blong wok blong olgeta.
I gat plante samting i sem mak long Marduka we ol flat ston ya oli tokbaot mo Modekae we Baebol i tokbaot. Oli laef long semtaem mo long sem ples, mo oli mekem sem wok olsem ol haeman. Olgeta samting ya oli soemaot se Marduka i semfala man ya Modekae we buk blong Esta i tokbaot.
11-17 SEPTEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | ESTA 3-5
“Halpem Narafala Blong i Mekem Bes Blong Hem”
it-2 431 ¶7
Modekae
No Wantem Bodaon Long Haman. Afta long samting ya, King Ahasuerus i mekem Haman we i wan laen blong Agag i kam praeminista. Mo king i givim oda ya se evriwan we oli stap long get blong king, oli mas bodaon long fored blong Haman from niufala posisen blong hem. Modekae i gat strong tingting, hem i no wantem bodaon mo hem i talemaot risen se from we hem i wan man Jiu. (Est 3:1-4) Risen from wanem Modekae i talem olsem, hemia from we hem i wan man Jiu we i fren gud wetem Jehova. Hem i luksave se sipos hem i bodaon long fored blong Haman we i wan haeman, hemia i no jes blong ona long ol rula olsem ol man Isrel oli mekem bifo, be i go moa. (2Sa 14:4; 18:28; 1Ki 1:16) Long saed blong Haman, Modekae i gat wan gudfala risen from wanem hem i no wantem bodaon. Maet Haman i wan laen blong Amalek mo Jehova i bin talem se bambae hem i faet oltaem wetem Amalek “mo ol jeneresen we bambae oli kamaot biaen long hem.” (Eks 17:16; yu luk HAMAN.) Long tingting blong Modekae, hemia i wan situesen we i joen wetem fasin ya blong holemstrong long God be i no joen wetem politik.
it-2 431 ¶9
Modekae
Yusum Esta Blong Sevem Ol Man Isrel. Modekae i sua se Esta i kam kwin long taem ya, blong hem i save sevem ol man Jiu long oda ya we wan haeman i putum blong kilim i ded olgeta man Jiu. Hem i givhan long Esta blong i luksave bigfala wok we hem i mas mekem mo i talem long hem blong i go luk king mo plis long hem blong i halpem olgeta. Nating se laef blong Esta i stap long denja, be hem i agri blong mekem samting ya.—Est 4:7–5:2.
ia 133 ¶22-23
Hem i Tekem Aksen Long Bihaf Blong Ol Man Blong God
22 Esta i harem nogud tumas taem hem i kasem nius ya. Hemia wan bigfala samting we i traem bilif blong hem. Hem i rili fraet, yumi makemaot samting ya long ansa we hem i talem long Modekae. Hem i rimaenem Modekae long loa blong king se sipos wan man i go luk king we king i no singaotem hem, bambae man ya i mas ded. Be sipos king i poenem man ya long gol septa blong hem, man ya bambae i no ded. Maet i had blong Esta i gat tingting ya se bambae hem i no kasem panis, speseli wetem samting we i hapen long Vasti taem hem i no obei long oda blong king. !Esta i talem long Modekae se blong 30 dei finis king i no singaot hem! Samting ya i mekem se Esta i wari mo i traem blong tingbaot se hem i mekem wanem blong king ya we i stap jenisim tingting blong hem oltaem, i no moa glad long hem.—Esta 4:9-11.
23 Ansa we Modekae i givim i leftemap tingting blong Esta. Hem i talem long Esta se sipos hem i no tekem aksen, Jehova bambae i yusum wan narafala rod blong sevem ol man Jiu. Esta i no mas ting se bambae hem i no kasem trabol taem ol ami oli kam blong faet. Ol toktok ya i soemaot se Modekae i rili trastem Jehova se Hem bambae i no save letem olgeta man blong Hem oli ded, mo oltaem promes blong Hem i mas kamtru. (Jos. 23:14) Biaen Modekae i talem long Esta se: “?Be hu i save? Ating yu yu kam kwin blong givhan long yumi long trabol ya.” (Esta 4:12-14) Modekae i wan gudfala eksampol blong folem. Hem i trastem God blong hem Jehova wetem fulhat blong hem. ?Olsem wanem long yumi?—Prov. 3:5, 6.
Ol Gudgudfala Samting
Yumi Gat Raet Blong Mekem Wosip
14 Long taem bifo, Esta mo Modekae tufala i go luk king blong pruvum se ol man blong Jehova oli gat raet blong mekem wosip. Tede ol man blong Jehova oli go long kot from sem risen ya. (Esta 4:13-16) ?Yu yu save mekem wan samting blong givhan long olgeta? Yes. Yu save prea oltaem from ol brata mo sista we ol kot oli mekem i no stret long olgeta. Ol prea olsem oli gat paoa, mo oli save givhan bigwan long ol brata we ol man oli mekem i nogud long olgeta. (Ridim Jemes 5:16.) ?Olsem wanem? ?Jehova i save tekem aksen folem ol prea ya? !Yes! Ol kot kes we yumi winim finis, oli soemaot samting ya.—Hib. 13:18, 19.
18-24 SEPTEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | ESTA 6-8
“I Impoten Blong Toktok Gud Tugeta”
ia 140 ¶15-16
Hem i Waes, i Gat Strong Tingting, Mo i Tingbaot Narafala
15 From we Esta i gat longfala tingting hem i wet wan moa dei bifo we hem i talemaot tingting blong hem long king, hemia i givim janis long Haman blong mekem rabis plan blong hem we biaen i spolem hem. Maet Jehova nao i mekem se king i no save slip. (Prov. 21:1) !Taswe Tok blong God i enkarejem yumi blong “gat fasin ya blong wet”! (Ridim Maeka 7:7.) Taem yumi wet long God, bambae yumi luk se rod we hem i yusum blong stretem ol problem blong yumi i gud moa i bitim samting we yumi ekspektem.
Hem i Toktok Wetem Strong Tingting
16 Esta i no wantem traem longfala tingting blong king bakegen, so long seken dei blong lafet we hem i rerem, hem i talemaot evri samting long king. ?Hem i mekem olsem wanem? Olsem we yumi luk, king i givim janis long Esta, taem hem i askem bakegen samting we Esta i wantem. (Esta 7:2) Hemia nao janis blong Esta “blong toktok.”
ia 140 ¶17
Hem i Waes, i Gat Strong Tingting, Mo i Tingbaot Narafala
17 Maet yumi save pijarem Esta we i stap prea kwaet nomo bifo we hem i talemaot ol toktok ya se: “O king, sipos yu glad long mi, mo yu wantem givim samting we mi askem, plis mi wantem se yu sevem laef blong mi wetem ol man ples blong mi.” (Esta 7:3) Ol tok we hem i talem i soemaot long king se hem i respektem ol desisen blong king. Esta i defren olgeta long Vasti (waef blong king bifo), from we Vasti i minim nomo blong mekem hasban blong hem i sem. (Esta 1:10-12) Mo tu, Esta i no tok nogud long king from hem i trastem Haman. Defren olgeta, hem i plis long king blong i protektem hem long wan denja we i save spolem laef blong hem.
ia 141 ¶18-19
Hem i Waes, i Gat Strong Tingting, Mo i Tingbaot Narafala
18 I sua se samting we Esta i askem i mekem king i sek mo i sapraes. ?Hu i no fraet blong kilim kwin? Esta i talem se: “Wan man i pemaot mi wetem ol man ples blong mi blong oli kilim mifala evriwan i ded. Sipos hem i pemaot mifala blong kam slef nomo, bambae mi stap kwaet. Be trabol ya i no stret, from we bambae i spolem king tu.” (Esta 7:4) Makem se taem Esta i talemaot problem ya, hem i talemaot tu se sipos hemia wan smol problem nomo olsem oli salemaot olgeta olsem ol slef bambae hem i stap kwaet nomo. Be from we problem ya blong oli kilim olgeta man jiu i bigwan tumas, mo i save afektem king, Esta i no save stap kwaet.
19 Eksampol blong Esta i tijim yumi blong kamgud moa long fasin blong toktok. Sipos yu mas talemaot wan bigfala problem long wan we yu lavem o wan man we i gat otoriti, hemia sam samting we i save givhan, gat longfala tingting, soem respek, mo tok tru.—Prov. 16:21, 23.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Esta
7:4—?Olsem wanem plan ya blong kilim i ded ol man Jiu i save mekem ‘trabol long king’? Esta i soemaot long kaen fasin se sipos oli kilim ol man Jiu i ded, samting ya bambae i mekem king i trabol. Bambae i givhan moa long king sipos oli salem olgeta olsem ol slef. Ol 10,000 pis silva [fiftin taosen milian vatu] ya we Haman i promes blong givim i smol, taem yumi skelem wetem mane we king i save kasem sipos Haman i folem plan blong salem ol man Jiu olsem slef. Mo tu, sipos ol plan blong Haman oli kamtru olsem we hem i wantem, bambae kwin tu i mas ded.
25 SEPTEMBA–1 OKTOBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | ESTA 9-10
“Hem i Yusum Otoriti Blong Hem Blong Halpem Narafala”
it-2 432 ¶2
Modekae
Modekae i tekem ples blong Haman olsem praeminista mo i kasem spesel ring blong stampem ol pepa long bihaf blong king. King i givim olgeta samting blong Haman long Esta, mo Esta i givim ol samting ya long Modekae. Biaen Modekae i yusum nem blong king blong raetem wan leta we i givim raet long ol man Jiu blong faet blong sevem laef blong olgeta. Ol man Jiu oli luk hemia olsem wan janis blong oli kam fri nao oli glad tumas. Plante man long ol ples we Pesia i rul long olgeta oli tekem saed blong ol man Jiu. Long namba 13 dei blong manis Adara taem ol enemi oli kam blong faet, ol man Jiu oli rere finis. Ol haeman oli sapotem Modekae from hae posisen blong hem. Long Susan faet i gohed blong wan moa dei bakegen. Bitim 75,000 enemi blong ol man Jiu long ples we Pesia i rul long hem oli ded, mo sam long olgeta hemia ol ten boe blong Haman. (Est 8:1–9:18) Esta i agri blong Modekae i stanemap “lafet blong Purim” blong oli mekem evri yia long namba 14 mo 15 dei blong manis Adara, blong oli haremgud, oli kakae mo givim presen long olgeta wanwan mo long ol puaman. Ol man Jiu oli agri long lafet ya mo oli putum wan rul blong gohed blong mekem wetem ol man we oli kamaot biaen long olgeta, mo ol narafala we oli joen wetem olgeta. From we Modekae i namba tu long king, ol man Jiu we oli man blong God oli respektem hem, mo hem i gohed blong wok blong lukaot long olgeta.—Est 9:19-22, 27-32; 10:2, 3.
it-2 716 ¶5
Purim
Risen. Sam man oli talem se Lafet Blong Purim we ol man Jiu tede oli stap mekem i no rili joen wetem relijen mo samtaem oli bitim mak, i no moa olsem bifo long taem ya we oli jes stanemap lafet ya. Modekae mo Esta oli ol man blong trufala God Jehova, mo oli stanemap lafet ya blong ona long Jehova. Ol man Jiu oli presem Jehova God from we hem nao i mekem se oli kam fri long taem ya. Hem i sevem olgeta from we problem we i bin kamaot, i hapen from we Modekae i wantem holemstrong long wosip we hem i mekem long Jehova. Maet Haman i kamaot long laen blong Amalek, wan nesen we Jehova i singaot trabol i go long olgeta mo i talem se bambae oli lus. Modekae i respektem wanem we God i talem taswe hem i no wantem bodaon long Haman. (Est 3:2, 5; Eks 17:14-16) Mo tu, ol toktok we Modekae i talem long Esta (Est 4:14) i soemaot se hem lukluk i go long Wan we i gat moa paoa blong mekem ol man Jiu oli fri, mo taem Esta i mekem fasting bifo we hem i go luk king, mo i invaetem hem blong kakae, i soemaot se hem tu i lukluk i go long God blong halpem hem.—Est 4:16.
cl 101-102 ¶12-13
“Folem Fasin Blong God” Taem Yu Yusum Paoa Blong Yu
12 Jehova i putumap ol ovasia blong oli lidim Kristin kongregesen. (Hibru 13:17) Ol man ya oli mas yusum otoriti we God i givim long olgeta blong givhan mo lukaot long nid blong ol sipsip blong Jehova. ?Olsem wanem? ?Posisen blong olgeta i mekem se oli hae moa long ol brata sista blong olgeta? !Nogat! Ol elda oli mas gat stret tingting mo tingting daon long wok blong olgeta long kongregesen. (1 Pita 5:2, 3) Baebol i talem long ol ovasia se: “Yufala i mas lukaot long kongregesen blong God, olsem we man i lukaot long ol sipsip.” (Ol Wok 20:28) Hemia wan gudfala risen blong lukaotgud long wanwan sipsip blong kongregesen wetem kaen fasin.
13 Yumi save luk wan pijatok long saed ya. Wan gudfala fren i askem long yu blong lukaot long wan samting we i impoten long hem. Yu save se fren blong yu i spenem plante mane blong pem samting ya. I sua se bambae yu lukaotgud mo kea long samting ya. Long sem fasin, God i trastem ol elda blong lukaotgud long samting we i sas long ae blong hem, hemia ol memba blong kongregesen we oli olsem ol sipsip. (Jon 21:16, 17) Ol sipsip blong Jehova oli rili sas long ae blong hem, oli sas tumas, from samting ya hem i pemaot olgeta wetem blad blong stret Pikinini blong hem Jisas Kraes. I no gat wan narafala praes we i hae moa i bitim praes ya we Jehova i yusum blong pem ol sipsip blong hem. Taem ol elda oli tingbaot samting ya bambae oli lukaotgud long ol sipsip blong Jehova.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Esta
9:10, 15, 16—?From wanem ol man Jiu oli no wantem karem olting blong ol man we oli bin winim olgeta long faet olsem oda blong king i talem? I klia se oli wantem sevem laef blong olgeta nomo, be oli no wantem kasem ol rij samting.
2-8 OKTOBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 1-3
“Gohed Blong Soemaot Se Yu Rili Lavem Jehova”
Yumi Mas Gat Bilif Mo Obei Olsem Noa, Daniel, Mo Job
16 Hadtaem we Job i fesem. Laef blong Job i jenis bigwan. Fastaem, hem ‘i rij we i rij, i winim olgeta man long ol ples long is.’ (Job 1:3) Plante man oli save hem, mo oli respektem hem. (Job 29:7-16) Nating se i olsem, Job i no ting se hem i moa gud i bitim ol narafala, mo se i no nidim God. Yumi save samting ya from we Jehova i singaot hem se “man blong wok blong mi.” Mo hem i tokbaot Job se: “Hem i wan gudfala man we tingting blong hem i stap strong long mi. Oltaem hem i stap mekem wosip long mi, mo i stap lukaot gud blong i no mekem wan samting we i no stret.”—Job 1:8.
17 Wantaem nomo, laef blong Job i jenis. Hem i lusum evri samting, tingting blong hem i foldaon, mo i wantem ded nomo. Tede yumi save se Setan nao i mekem ol trabol ya long Job. Hem i talem se, Job i holemstrong long Jehova blong kasem samting nomo. (Ridim Job 1:9, 10.) Jehova i makem gud tok we Setan i sakem i agensem hem. ?Hem i mekem wanem blong soemaot se Setan i wan man blong giaman? Hem i givim janis long Job blong holemstrong long hem, mo soemaot se hem i lavem Hem.
!Holemstrong Long Jehova!
10 Setan i stap talem semfala toktok agensem yumi wanwan. !Hem i stap talem se yu yu no lavem Jehova, bambae yu lego hem blong sevem laef blong yu, mo yu stap giaman nomo se yu holemstrong long hem! (Job 2:4, 5; Rev. 12:10) ?Ol tok ya i mekem yu yu harem olsem wanem? Ating yu harem nogud tumas. Be tingbaot se, Jehova i trastem yu, taswe hem i givim janis long yu blong pruvum se Setan i man blong giaman. Jehova i gat strong tingting se bambae yu holemstrong, mo hem i promes blong givhan long yu. (Hib. 13:6) Traem tingbaot: !King blong heven mo wol i trastem yu! !Hemia wan blesing we i bigwan bitim mak! ?Yu kasem save from wanem i impoten blong holemstrong long Jehova? Long rod ya, yu ansa long ol giaman toktok blong Setan, yu leftemap nem blong Papa blong yumi, mo yu sapotem rul blong hem. ?Olsem wanem blong gohed blong mekem impoten fasin ya?
Ol Gudgudfala Samting
Ol Laswan Tok Blong Jisas Oli Tijim Yumi
9 ?Jisas i talem wanem? Smoltaem bifo we hem i ded, hem i singaot se: “God blong mi, God blong mi, ?from wanem yu lego mi?” (Mat. 27:46) Baebol i no eksplenem from wanem Jisas i toktok olsem. Be tingbaot samting we yumi save lanem long ol tok ya. Taem Jisas i talem tok ya, hem i stap mekem profet tok blong Ol Sam 22:1 i kamtru. Mo tu, tok ya i soemaot klia se Jehova i no “pulum fenis i goraon long [Pikinini blong hem] blong protektem hem.” (Job 1:10) Jisas i kasemsave se Papa blong hem i letem hem i kasem traem fulwan, hemia wan samting we i neva hapen long wan man bifo. Mo tu, ol tok ya oli soem se hem i no mekem wan rong nating.
9-15 OKTOBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 4-5
“Blokem Ol Rong Infomesen”
it-1 713 ¶11
Elifas
2. Wan long ol trifala fren blong Job. (Job 2:11) Hem i wan man Teman, maet hem i kamaot long laen blong Esao, taswe hem i wan pupu blong Ebraham mo i wan famle blong Job be i longwe. Hem wetem ol man we oli kamaot biaen long hem oli tokflas from waes we oli gat. (Jer 49:7) Long ol trifala fren blong Job, Elifas i ting se hem nao i impoten moa mo hem naf blong leftemap tingting blong Job, hemia i soemaot se maet Elifas olfala moa long ol narafala. Long trifala taem ya we oli stap storian, oltaem hem i faswan wan blong toktok mo hem i toktok longtaem moa i bitim ol narafala.
!Sakemaot Ol Rong Tingting!
Elifas i tingtingbak long wan samting olsem drim we hem i luk nao i talem se: “Nao mi harem wan smol win i blu [“wan spirit i pas,” NW] long fes blong mi, i mekem mi mi fraet we mi fraet nogud, mi harem we skin blong mi i kam narafala olgeta. Mi luk wan samting i stanap, be mi no save se wanem samting. Mi lukluk stret long hem, be mi no luksave nating. Ples i kwaet, nao mi harem wan man i tok.” (Job 4:15, 16) ?Wanem kaen spirit ya we i gat paoa long tingting blong Elifas? Ol tok we oli stap long ol vas biaen, oli soem se spirit ya hem i no wan gudfala enjel blong God. (Job 4:17, 18) Hem i wan rabis enjel. Sipos hem i wan gudfala enjel be bambae Jeova i no save tok strong long Elifas mo tufala fren blong hem se oli stap talem ol giaman tok. (Job 42:7) Yes, Elifas i letem ol rabis spirit oli gat paoa long tingting blong hem. Ol toktok blong hem oli soemaot we tingting blong hem i no tingting blong God nating.
w10 2/15 19 ¶5-6
Blokem Ol Giaman Tok Blong Setan
Setan i yusum Elifas wan long ol trifala fren blong Job blong talem se ol man oli nating nomo. Hem i tokbaot ol man se “oli laef long ol haos we oli wokem long klei,” mo hem i talem long Job se: “Fandesen blong olgeta i stap long das, mo we oli save smas isi nomo olsem bebet. Trabol i stap spolem gud olgeta, stat long moning kasem sapa. Oli lus olwe, mo i no gat man i luksave.”—Job 4:19, 20.
I gat sam vas long Baebol we oli tokbaot yumi olsem ol “graonpot” we oli wokem long klei, we i save brok isi nomo. (2 Kor. 4:7) Yumi no strong from we yumi sin man mo yumi no stret gud olgeta. (Rom 5:12) Taem yumi stap yumi wan, i isi blong Setan i atakem yumi. Be from we yumi ol Kristin, yumi no stap yumi wan. Nating se yumi no strong, be yumi sas long ae blong God. (Aes. 43:4) Mo tu, Jehova i stap givim tabu spirit long olgeta we oli askem long hem. (Luk 11:13) Tabu spirit ya bambae i givim “paoa ya we i bigwan bitim mak,” blong givhan long yumi blong winim eni traem we i kamaot long Setan. (2 Kor. 4:7; Fil. 4:13) Sipos yumi agensem Devel Setan mo yumi “stanap strong long bilif,” God bambae i givim paoa long yumi mo mekem yumi strong. (1 Pita 5:8-10) Taswe, yumi no nid blong fraet long Devel Setan.
Blokem Ol Rong Infomesen
● Skelem infomesen ya blong luk sipos i tru mo i kamaot long wan ples we yu save trastem
Samting we Baebol i talem: “Yufala i mas traem olgeta samting fastaem.”—1 Tesalonaeka 5:21.
I gud blong jekem sipos wan stori i tru, bifo we yu sanem i go long narafala man, nating se plante man oli bilivim stori ya o yu harem plante taem finis long nius. ?Olsem wanem blong jekem?
Jekem se stori ya i kamaot long hu o long weples. Ol man mo ol oganaesesen we oli talemaot ol nius, oli save jenisim wan stori smol blong mekem se i sapotem kampani blong olgeta o tingting blong olgeta long saed blong politik. I gud yu skelem nius we i kamaot long wan ples wetem sem nius we i kamaot long narafala ples. Samtaem ol fren oli save mestem, oli pasem rong infomesen long yu tru long imel o sosol media. Taswe, bifo we yu trastem wan stori, i gud yu jekem se i kamaot long hu o long weples.
Meksua se yu save laswan samting we i kamaot long saed blong wan nius mo jekem se nius ya i no rong. Lukaot ol det, ol trufala save, mo ol strong pruf blong sapotem nius ya. Yu mas lukaot gud sipos oli eksplenem ol dip mo impoten save long fasin we i simpol nomo, o sipos oli mekem wan ripot long fasin we i tajem filing blong yu.
Ol Gudgudfala Samting
Stap Stanap Strong, Mo Kasem Praes Blong Laef
Yumi haf blong wan ogenasesen we i stap wosipim God long fulwol. Samting ya i save givhan plante long yumi blong yumi stanap strong. !I gud tumas blong stap joen wetem ol brata sista we oli gat lav! (1 Pita 2:17) Mo yumi tu yumi save mekem ol narafala man blong God oli stanap strong.
Tingbaot ol gudfala wok blong stret man ya, Job. Elifas i daonemgud tingting blong Job. Be nating se i olsem, hem i mas agri we Job i mekem sam gudfala wok i se: “Taem man i taed, i slak, mo i foldaon, ol tok blong yu i stap leftemap tingting blong hem, i stap mekem hem i stanap strong bakegen.” (Job 4:4) ?Olsem wanem long yumi? ?Yumi mekem ol narafala oli stanap strong bakegen? Yumi evriwan i gat responsabiliti ya blong halpem ol brata sista blong yumi, blong oli stanap strong longtaem long wok blong God. Taem yumi stap tugeta wetem ol brata sista blong yumi, yumi save folem advaes ya se: “Ol man we han blong olgeta i taed finis, oli no moa save leftemap, yufala i mas mekem han blong olgeta i strong bakegen. Mo olgeta we ni blong olgeta i stap seksek, oli no moa save nildaon, yufala i mas mekem ni blong olgeta i strong bakegen.” (Aesea 35:3) ?Olsem wanem? ?Maet yu save putum mak ya se evri taem we yu joen wetem ol brata sista, yu save leftemap tingting blong wan no tu Kristin, mo mekem tingting blong olgeta i strong? (Hibrus 10:24, 25) I gud blong leftemap tingting blong ol brata sista, presem gudfala wok blong olgeta, mo talem tangkiu long olgeta from ol traehad we oli mekem blong mekem God i glad. Sipos yu mekem olsem, bambae yu halpem ol brata sista blong yu blong oli stanap strong mo oli traehad blong kasem praes blong laef.
16-22 OKTOBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 6-7
“Taem Yu Harem Se Laef i Had Tumas”
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Job
7:1; 14:14—?Blong wok olsem wan “soldia” no stap long “kalabus” i minim wanem? Trabol we i kasem Job i strong tumas, taswe hem i tingbaot laef se i had tumas, olsem laef blong man we oli fosem hem blong i kam wan soldia. (Job 10:17, NW, futnot) Taem man i stap long beregraon—stat taem hem i ded go kasem we hem i laef bakegen—i wan samting we hem i no save ronwe long hem, olsem man we i stap long kalabus i no save jus blong stap narafala ples.
“Jehova . . . i Sevem Olgeta We Tingting Blong Olgeta i Foldaon”
MAET samtaem yumi stap tingbaot se laef i sot tumas, mo yumi stap “kasem fulap trabol.” (Job 14:1) From samting ya, samtaem tingting blong yumi i save foldaon. Plante man blong Jehova bifo oli harem olsem tu. Samfala oli wantem ded nomo. (1Ki 19:2-4; Job 3:1-3, 11; 7:15, 16) Be plante taem, Jehova, God ya we oli trastem, i leftemap tingting mo i mekem olgeta oli strong. Stori blong olgeta i stap long Baebol blong tijim yumi mo mekem yumi harem gud.—Rom 15:4.
g 1/12 16-17
Taem Yu Harem Se Yu No Moa Wantem Laef
Nating se situesen we yu stap long hem i rili had, tingbaot se yu no stap yu wan, klosap evri man oli stap fesem ol defdefren problem. Baebol i talem se: “Olgeta samting we God i mekem, olgeta evriwan oli stap krae mo oli stap harem nogud tumas.” (Rom 8:22) Maet long stat i luk olsem se problem ya bambae i neva finis, be ol samting bambae oli kamgud moa afta we yumi letem taem i pas. Taem yumi stap wet, ?yumi save mekem wanem?
Talemaot filing blong yu long wan fren we i bigman mo yu save trastem. Baebol i talem se: “Wan tru fren i soemaot lav oltaem, mo hem i wan brata we i kamtru long yu long taem blong trabol.” (Ol Proveb 17:17) Baebol i tokbaot stret man ya Job se, taem hem i fesem trabol mo i wari bitim mak hem i talemaot ol filing blong hem long ol narafala. Taem hem i harem se hem i “no laekem nating laef blong” hem, hem i talem se: “Bambae mi talemaot ol samting we mi stap komplen from. !Bambae mi toktok from mi harem nogud tumas!” (Job 10:1) Taem yu talemaot ol filing blong yu long ol narafala, hemia i save daonem ol wari blong yu mo tu yu save lanem sam niufala rod we i save givhan blong winim ol trabol.
Prea mo talemaot olgeta samting we i stap long hat blong yu. Samfala oli talem se prea i jes wan trik blong trikim man se i gat hop, be hemia i no samting we Baebol i talem. Long Ol Sam 65:2 Baebol i tokbaot Jehova God se: “Man blong harem ol prea,” mo long 1 Pita 5:7 hem i se: “Hem i kea long yufala.” Baebol i talem bakegen mo bakegen se i impoten blong dipen long God. Eksampol:
“Yu mas trastem Jehova long fulhat blong yu, mo yu no mas dipen long prapa save blong yu. Long olgeta samting we yu mekem, yu mas tingbaot hem, nao hem bambae i mekem ol rod blong yu oli stret.”—OL PROVEB 3:5, 6.
“Hem i stap givim samting we olgeta we oli fraet long hem oli wantem tumas, nao oli harem gud, hem i harem we oli krae from help, mo hem i sevem olgeta.”—OL SAM 145:19.
“Yumi save trastem hem, se nomata wanem samting yumi askem long hem, mo sipos i laenap wetem wil blong hem, hem i harem yumi.”—1 JON 5:14.
“Jehova i stap longwe long ol man nogud, be hem i stap harem prea blong ol stret man.”—OL PROVEB 15:29.
Sipos yu talemaot long God ol trabol we yu stap fesem bambae hem i halpem yu. Taswe Baebol i talem se, yu mas “trastem hem oltaem. Long fes blong hem, [yu] talemaot olgeta samting we i stap long hat blong [yu].”—Ol Sam 62:8.
Ol Gudgudfala Samting
Lesin, Kasem Save, Mo Soemaot Sore
10 Taem yumi traehad blong kasem save long ol brata mo sista, yumi folem fasin blong Jehova. Traem save gud olgeta. Storian wetem olgeta bifo mo afta long miting, prij wetem olgeta, mo singaot olgeta oli kam kakae long haos. Taem yu mekem olsem, maet yu faenemaot se wan sista we yu ting se i flas, hem i sem, mo wan brata we yu ting se i ronem ol sas samting, hem i gat gudfala fasin blong singaot ol man oli kam long haos, mo wan famle we plante taem oli kam let long miting, oli stap stanap strong nating se samfala oli agensem olgeta. (Job 6:29) I tru, yumi no mas “pusum nus long bisnes blong ol narafala man.” (1 Tim. 5:13) Be i gud blong save sam samting long saed blong laef blong ol brata mo sista. Samting ya i save halpem yumi blong kasem save long fasin blong olgeta.
23-29 OKTOBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 8-10
“Lav Blong God i Protektem Yumi Long Ol Giaman Tok Blong Setan”
?Yumi Save Mekem God i Glad?
Job i kasem plante trabol long laef blong hem. Long tingting blong hem, i no stret nating we hem i kasem ol trabol ya. Job i ting se God i no kea long hem, nomata se hem i holemstrong long God no nogat. Be tingting blong Job i no stret. (Job 9:20-22) Job i bilif strong se hem i wan stret man. I olsem we hem i stap talem se hem i stret moa i winim God.—Job 32:1, 2; 35:1, 2.
?I Minim Wanem Se Jehova i Lavem Man Oltaem?
14 Fasin blong God blong lavem man oltaem i protektem yumi long saed blong spirit. Long prea we Deved i mekem long Jehova, hem i talem se: “Yu yu ples blong haed blong mi. Bambae yu blokem gud mi blong trabol i no kasem mi. Bambae yu mekem se raon long mi, ol man oli glad oli stap singsingaot from we yu sevem mi. . . . Man we i stap trastem Jehova, fasin blong Hem blong lavem man oltaem i protektem hem.” (Sam 32:7, 10) Long taem bifo, stonwol blong wan taon i protektem ol man we oli stap insaed, sem mak, fasin blong Jehova blong lavem man oltaem i protektem yumi long ol samting we oli save spolem frensip blong yumi wetem hem. Mo tu, fasin blong Jehova blong lavem man oltaem i pulum yumi blong kam klosap long hem.—Jer. 31:3.
Ol Gudgudfala Samting
“?Hu Man We i Save Tingting Blong Hae God?”
19 ?Yumi lanem wanem long saed blong “tingting blong Jeova?” Yumi mas lukluk long Tok blong God blong kasem stret save long saed blong tingting blong Jeova. Yumi no mas ting se Jeova i olsem ol man we oli no kasem save evri samting. Mo yumi no mas ting se Jeova i mas folem tingting blong yumi ol man mo samting we yumi ting se i stret blong mekem. Job i talem se: “Sipos God i man, bambae mi save givim ansa long hem. Mitufala i save go long kot blong stretem rao blong mitufala.” Be God i no wan man olsem yumi. (Job 9:32) Olsem Job, taem yumi stat blong kasem save long tingting blong Jeova, bambae yumi harem se yumi mas talem ol toktok olsem se: “Hemia ol smosmol samting nomo we i stap soemaot paoa blong hem. Ol tok ya blong ol wok blong hem, yumi harem olsem tok blong man we i stap tok smosmol nomo. Be paoa blong hem i bigwan tumas, i no gat man i save makem.”—Job 26:14.
20 Taem yumi ridim wan haf long Baebol we i had blong kasem save long hem, ?yumi mas mekem wanem blong kasem save long tingting blong Jeova? I gud yumi traem lukaot moa save long saed blong haf ya we yumi ridim. Biaen, sipos haf ya i no klia gud long yumi yet, yumi save tingbaot se hemia wan janis blong yumi soemaot we yumi trastem Jeova. Mo samtaem, sam toktok long Baebol i givim janis long yumi blong soemaot se yumi bilif se God i gat ol gudfala fasin. Yumi mas gat tingting daon blong luksave se yumi no kasem save evri samting we Jeova i mekem. (Pri. 11:5) Sipos yumi mekem olsem, bambae yumi agri long tok blong aposol Pol, we i talem se: “!Fasin blong God blong givhan long ol man, i gud tumas! !Waes blong hem, mo save blong hem i bigfala tumas, i bitim mak! Yumi no save talemaot olsem wanem hem i jusumaot ol rod blong hem. Yumi no naf blong save ol plan blong hem, se bambae oli kamtru olsem wanem. Hemia i olsem tok blong Baebol we i talem se, ‘I no gat man we i save ol samting we i stap long tingting blong Hae God. I no gat man we i save givim tingting long hem. I no gat wan man nating we i save givim wan samting long hem, se bambae God i mas givim jenis long hem bakegen.’ God ya, hem nomo i mekem olgeta samting. Mo olgeta samting ya oli stap stanap long paoa blong hem nomo, mo oli stap blong presem hem nomo. Bambae yumi stap leftemap nem blong hem oltaem, gogo i no save finis. Amen.”—Rom 11:33-36.
30 OKTOBA–5 NOVEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 11-12
“Tri Rod Blong Kasem Waes Mo Haremgud Long Hem”
Job i Leftemap Nem Blong Jeova
17 ?Wanem i givhan long Job blong holemstrong long God? Bifo we ol trabol ya oli kamaot, i klia se Job i gat wan gudfala fasin fren finis wetem Jeova. Yumi no sua sipos hem i bin save we Setan i tok agens long Jeova, be Job i gat strong tingting blong stap fasgud long Jeova. Hem i talem se: “!Go kasem taem we mi mi ded, bambae mi no save lego fasin blong mi blong holemstrong long God!” (Job 27:5, NW) ?Olsem wanem Job i wokem fasin frengud ya? Job i famle wetem Ebraham, Aesak, mo Jekob, mo hem i harem nius blong ol samting we Jeova i mekem long saed blong olgeta. I sua se hem i tinghae long ol samting ya. Mo taem hem i wajem gud ol samting raonabaot long hem we Jeova i wokem, hem i naf blong luksave plante long ol nambawan fasin blong Jeova.—Ridim Job 12:7-9, 13, 16.
Jehova i Stap Wetem Yu, Yu Neva Stap Yu Wan
10 Frengud wetem ol Kristin we oli bigman long spirit. Fren wetem olgeta long kongregesen we yu save lanem samting from olgeta, nating sipos yia o bakgraon blong olgeta i defren long yu. Baebol i talem se “waes i stap wetem ol olfala.” (Job 12:12) Ol olfala tu oli save lanem samting from ol yangfala. Deved i yang moa long Jonatan, be hemia i no blokem tufala blong kam ol gudfala fren. (1 Saml. 18:1) Deved mo Jonatan i givgivhan long tufala blong wosipim Jehova, nating se tufala i fesem ol hadtaem. (1 Saml. 23:16-18) Irina, we hem wan nomo i wan witnes blong Jehova long famle blong hem, i talem se: “Ol brata mo sista oli save kam ol perens o ol brata sista blong yumi long saed blong spirit. Mo Jehova i save yusum olgeta blong oli kam olsem stret famle blong yumi.”
11 Maet i no isi blong faenem ol niufala fren, speseli sipos yu stap sem. Ratna, wan sista we i stap sem mo we i lanem trutok nating se i kasem fasin agens, i talem se: “Mi luksave se mi nidim we ol famle blong mi long saed blong spirit oli givhan long mi.” I had blong talemaot filing blong yu long narafala, be taem yu mekem, bambae yutufala i kam gudfala fren. Ol fren blong yu oli wantem enkarejem yu mo sapotem yu, be yu mas talemaot nid blong yu blong oli save halpem yu
12 Wan long ol beswan rod blong faenem ol fren, hemia blong joen wetem ol narafala Kristin long wok blong prij. Carol we yumi tokbaot hem finis, i talem se: “Mi faenem plante gudfala fren, taem mi joen wetem ol sista long wok blong prij mo long ol narafala tiokratik wok. Long ol yia we i pas, Jehova i yusum ol fren ya blong sapotem mi.” Taem yumi fren wetem olgeta we oli bigman long spirit, hemia i no blong nating, from we Jehova i save yusum ol fren olsem blong halpem yumi blong dil wetem filing ya blong harem se yumi stap yumi wan.—Prov. 17:17.
it-2 1190 ¶2
Waes
Waes Blong God. Blong kasem ful mining blong tok ya waes, yumi save faenemaot long Jehova God we hem “nomo i waes.” (Ro 16:27; Re 7:12) Ol save oli mas stanap long ol pruf, mo from we Jehova i Krieta we i stap “longtaem finis i kam mo gogo i no save finis” (Sam 90:1, 2), hem i save evri samting long saed blong yunives, olsem wanem oli wokem, ol samting insaed long hem mo histri blong hem. Mo tu, God nao i stanemap ol loa blong ol samting raonabaot long yumi, ol defren saekol blong laef mo ol narafala samting we ol man blong mekem risej oli dipen long olgeta blong mekem risej mo wokem ol niufala samting. Sipos ol loa ya oli nogat, ol man ya oli no save wokem ol samting we oli wantem. (Job 38:34-38; Sam 104:24; Pro 3:19; Jer 10:12, 13) Be samting we i moa impoten hemia ol loa blong God long saed blong ol stret fasin, from i save givhan long man blong gat wan gudfala laef, stret tingting mo enjoem laef. (Du 32:4-6; yu luk JEHOVA [Wan God blong stret fasin].) I nogat wan samting we i hae moa long save blong hem. (Aes 40:13, 14) Nating se God i letem ol nogud samting oli gohed mo ol rabis man oli win long laef blong olgeta naoia, be fiuja i stap long han blong hem mo bambae hem i mekem wil blong hem i kamtru mo ol samting we hem i talem “bambae hem i mas mekem” oli kamtru.—Aes 55:8-11; 46:9-11.
Ol Gudgudfala Samting
Storian Gud Wetem Ol Yangfala
▪ ‘?Mi mi traehad blong kasemsave from wanem hem i talem olsem?’ Job 12:11 i talem se: “?Yu no ting se sora i save skelem ol toktok olsem we tang i save testem kakae?” Naoia i impoten moa we yu “skelem” ol samting we boe o gel blong yu i talem. Plante taem ol yangfala oli talem sam tok blong makem filing blong olgeta. Eksampol, maet gel o boe blong yu i talem se: “!Oltaem yu mekem olsem se mi wan pikinini!” o “!Yu neva lesin long mi!” Insted blong fokas long ol toktok we yu harem se i no stret olsem “oltaem” mo “neva,” i gud yu tingbaot se maet pikinini blong yu i no stap minim olsem. Eksampol, tok ya “Oltaem yu mekem olsem se mi wan pikinini” i save minim “Mi harem olsem se yu no trastem mi,” mo tok ya “Yu neva lesin long mi” maet i save minim “Mi wantem talemaot ol filing blong mi long yu.” Taswe i gud yu faenemaot from wanem hem i talem ol tok olsem.