Refrens Blong Kristin Wok Mo Laef Miting Wokbuk
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
6-12 NOVEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 13-14
“?Sipos Wan Man i Ded, Hem i Save Laef Bakegen?”
Man i Traehad Blong Gat Longfala Laef
LONG taem blong yumi tu, plante man oli agri wetem tingting ya se laef i sotfala nomo, nating se oli bin raetem tok ya 3500 yia i pas finis. Oltaem ol man oli faenem se ol faswan yia blong laef oli sotfala nomo blong oli haremgud long hem, mo biaen oli kam olfala mo oli ded. Taswe, tru long histri, ol man oli bin traem faenem sam rod blong mekem laef blong man i longfala moa.
Ol man Ijip long taem blong Job, oli traehad blong nating: oli kakae ol haf bodi blong anamol we i blong karem pikinini, blong kam yangfala bakegen. Ol man Yurop tu long Medel Ejes, oli traem mekem wan spesel meresin we i save mekem laef i longfala. Plante long olgeta oli bilif se sipos oli save tanem wan samting olbaot i kam gol, bambae samting ya afta, hem i save givim laef we i no save finis. Mo oli ting se man we i kakae long ol plet we oli wokem long gol, bambae laef blong hem i longfala moa. Ol man long Skul Tao oli stat folem sam fasin we oli ting se oli save halpem bodi blong olgeta blong i no kam nogud, mo i no save ded samtaem—Oli tingting dip, pulum win strong, mo oli tekem ol spesel kakae.
Juan Ponce de León, wan man Spen, we i stap wokbaot long solwota blong faenem ol niufala ples, oltaem hem i traehad blong faenemaot spring wota ya we sipos man i dring long hem, hem i save stap yang oltaem. Wan dokta we i laef afta yia 1700, i talem long buk blong hem Hermippus Redivivus, se oli mas putum sam yangfala gel long wan smol rum long taem we ol tri oli putum flaoa. Nao taem ol gel oli pusum win, oli putum win ya long ol botel, olsem wan meresin blong mekem laef i longfala moa. Sore tumas blong talem se, i no gat wan long ol meresin ya we i wok.
Wan Tri We Man i Katemdaon ?I Save Gru Bakegen?
TAEM yu luk wan tri blong olif we i kruked, maet yu no laekem. Be taem yu luk naesfala tri ya sida, we i stap gru long kantri blong Lebanon, maet hemia i mekem yu sapraes mo yu laekem tri ya. Be tri blong olif i gat wan spesel fasin we i save mekem se hem i gohed blong laef, nating sipos man i katemdaon. Sam long ol olif tri ya, oli laef samwe 1,000 yia olsem. Rus blong wan olif tri i save go dip insaed long graon, mo tri ya i save gru bakegen, nating sipos oli katemdaon. Sipos rus blong tri ya i laef, bambae tri i save gru bakegen.
Gudfala man ya Job hem i gat strong tingting se, nating we hem i ded, be bambae hem i laef bakegen. (Job 14:13-15) Hem i yusum eksampol blong wan tri, olsem olif tri, blong soemaot se hem i gat strong tingting se God bambae i mekem hem i laef bakegen. Hem i talem se: “Tri we man i katemdaon, samtaem stamba blong hem i no ded olgeta, i stap laef, mo i save gru bakegen.” Taem i ren afta long drae taem, stamba blong wan olif tri we i drae, i save gru bakegen mo i mekem ol lif blong hem “olsem wan yang tri.”—Job 14:7-9
“Yu Yu Wantem Tumas”
Ol tok ya blong Job oli tijim yumi long wan bigfala samting. Oli soemaot olsem wanem Jehova i lavem yumi tumas. Hem i gat wan spesel fasin fren wetem ol man we oli olsem Job. Olgeta ya oli putum olgeta oli stap long han blong Jehova, oli letem hem i jenisim tingting blong olgeta blong oli kam ol man we oli stret long fes blong hem. (Aesea 64:8) Long lukluk blong Jehova, ol man we oli holemstrong long hem, oli olsem ol gudgudfala samting. Olgeta we oli holemstrong long Jehova gogo oli ded, hem i ‘wantem tumas we oli kambak.’ Wan man blong hae save i talem se, long olfala lanwis Hibru, “tok ya ‘wantem tumas,’ i wan tok we i makem strong, tingting ya blong wantem tumas wan samting.” Yes, Jehova i no fogetem ol man we oli mekem wosip long hem, mo hem i wantem tumas blong givimbak laef long olgeta.
Ol Gudgudfala Samting
it-1 191
Asis
Oli yusum tok ya tu blong tokbaot ol samting we oli no impoten. Eksampol Ebraham i talem long Jehova se: “Mi mi das mo mi asis nomo.” (Je 18:27; yu luk Aes 44:20; Job 30:19.) Mo Job i talem se ol toktok blong ol giaman fren blong hem i olsem “ol proveb we oli olsem asis nomo.”—Job 13:12.
13-19 NOVEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 15-17
“No Folem Fasin Blong Elifas Taem Yu Wantem Leftemap Tingting”
!Sakemaot Ol Rong Tingting!
Elifas i talemaot long trifala toktok ya blong hem, se God i strong tumas blong ol man oli folem tingting blong Hem, taswe nating se ol man blong Hem oli traehad blong mekem stret fasin be neva bambae oli save mekem God i glad. Elifas i talem long Job se: “Ol enjel long heven oli man blong wok blong God, be hem i no trastem olgeta, hem i gat poen long olgeta.” (Job 4:18) Biaen Elifas i talem se: “!Ol enjel blong God, oli blong heven, be oli no klin long fes blong hem! !Mo hem i no trastem olgeta!” (Job 15:15) Mo hem i talem se: “Ol fasin blong yu we i stret oli no save mekem God i harem gud.” (Job 22:3) Bildad i agri long tok blong Elifas from we hem i talem se: “Yumi luk mun se i saen we i saen, be long fes blong God, hem i no saen gud, mo yumi luk ol sta se oli klin we i klin, be long fes blong hem, oli no klin gud.”—Job 25:5
Yumi mas lukaotgud blong no letem ol kaen tingting olsem i spolem yumi. Ol tingting olsem oli save pulum yumi blong ting se God i askem tumas samting long yumi. Mo oli save spolem gudfala fasin fren we yumi gat wetem Jeova. ?Mo tu, sipos yumi letem ol kaen tingting olsem oli gat paoa long yumi, bambae yumi mekem wanem taem narafala i stretem yumi? Bambae yumi no gat tingting daon blong folem advaes, be maet yumi ‘agensem Jeova wetem hat blong yumi’ mo yumi save gat rong tingting agensem Jeova. (Ol Proveb 19:3, NW) !Fasin olsem i rili save spolem fasin fren we yumi gat wetem Jeova!
Jisas i Gat Tingting Daon Mo i Kaen
16 Ol toktok blong yumi. From we yumi lavem narafala tumas mo yumi kaen long olgeta, samting ya bambae i pusum yumi blong “toktok gud blong leftemap tingting blong olgeta we oli harem nogud oltaem from we tingting blong olgeta i foldaon.” (1 Tesalonaeka 5:14, NW) ?Yumi save talem wanem blong leftemap tingting blong olgeta? Yumi save talem long olgeta, se yumi lavem olgeta bigwan. Yumi talem ol gudfala toktok long olgeta. Yumi givhan long olgeta blong oli luk ol gudfala fasin mo ol gudfala wok blong olgeta. Yumi save talem long olgeta se oli spesel long ae blong Jehova from we Jehova nao i givhan long olgeta blong oli faenem trutok. (Jon 6:44) Mo tu, yumi save talem long olgeta se, Jehova i kea bigwan long ol man blong hem we “tingting blong olgeta i kam nogud” no “tingting blong olgeta i foldaon olgeta.” (Ol Sam 34:18) Ol toktok blong yumi we oli kaen, oli save leftemap tingting blong man we i harem nogud.—Ol Proveb 16:24.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Job
7:9, 10; 10:21; 16:22—?Olsem wanem? ?Ol toktok ya i soem se Job i no bilif long laef bakegen? Ol toktok ya oli long saed blong wanem bambae i hapen long Job stret long taem ya we hem i ded. ?Ale, hem i minim wanem? Wan samting se, sipos Job i ded, ol fren blong hem bambae oli no save luk hem. Bambae oli no moa luk Job i kambak long haos mo bambae oli no save toktok wetem hem bakegen go kasem taem we God i makemaot blong hem i girap bakegen. Mo tu, ating Job i minim se man i no save kamaot long beregraon hem wan sipos God i no mekem hem i laef bakegen. Taswe, Job 14:13-15 i soemaot klia bilif we Job i gat long laef bakegen long ded.
20-26 NOVEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 18-19
“Neva Lego Ol Kristin Brata Sista Blong Yu”
Lesen We Yumi Lanem Taem Jisas i Krae
9 Yu save halpem olgeta we oli harem nogud. Jisas i krae wetem Mata mo Meri, be tu hem i lesin mo i leftemap tingting blong tufala. Yumi save mekem sem mak long olgeta we oli stap harem nogud. Dan, wan elda we i laef long Ostrelia i talem se: “Afta we waef blong mi ded, mi nidim help blong ol narafala. Plante brata mo waef blong olgeta oli rere oltaem blong lesin long mi. Oli stap wetem mi taem mi krae, mo oli letem mi mi talemaot ol harem nogud blong mi. Mo tu, taem mi no naf blong mekem sam samting mi wan, oli givhan long mi, oli wasem trak blong mi, mekem soping, mo kukum kakae blong mi. Mo plante taem oli prea wetem mi. Oli pruvum se oli ol tru fren mo ol brata we oli ‘kamtru long yu long taem blong trabol.’”—Prov. 17:17.
Taem Wan We Yumi Lavem Hem i Lego Jehova
16 Gohed blong sapotem ol memba blong famle we oli holemstrong. Naoia oli nidim moa we yumi soemaot lav mo leftemap tingting blong olgeta. (Hib. 10:24, 25) Samtaem ol memba blong famle blong hemia we i disfelosip oli harem olsem se olgeta tu oli disfelosip, from we ol narafala long kongregesen oli no moa joen wetem olgeta. !Yumi no mas letem samting olsem i hapen! Ol yangfala we perens blong olgeta i lego trutok, oli nidim we yumi talem ol gudfala toktok blong enkarejem olgeta. Maria we hasban blong hem i disfelosip mo we i lego famle, i talem se: “Sam fren blong mi oli kam long haos, oli kuk mo oli halpem mi blong stadi wetem ol pikinini. Oli kasem save long trabol blong mi mo oli krae wetem mi. Oli difendem mi taem ol narafala oli talem ol giaman tok long saed blong mi. !Oli rili leftemap tingting blong mi!”—Rom 12:13, 15.
?Yu Yu Wantem Mekem Wok Long Kongregesen?
20 Ol elda oli mas savegud se wan Kristin we i no moa elda no man blong givhan, hem i save harem nogud tumas. Tingting blong hem i save foldaon olsem, nating se hem nomo i tekem disisin blong lego wok ya. Taem ol elda oli no putumaot brata ya long kongregesen, mo oli luksave se tingting blong hem i foldaon, ?oli save mekem wanem blong givhan long hem? Oli mas soemaot lav long hem, oli mas halpem hem long saed blong speret. (1 Tesalonaeka 5:14) Oli mas halpem hem blong hem i luksave se kongregesen i nidim hem. Ating ol elda oli givim advaes long hem, oli stretem hem. Be samting ya i no min se oli mas wet longtaem bifo we oli askem long hem blong kam wan elda no man blong givhan bakegen. No gat. Sipos man ya i gat tingting daon mo hem i gat fasin tangkyu long ol advaes blong ol brata, nao hem i folem olgeta, ale kwiktaem bambae hem i save tekem wok ya bakegen.
Ol Gudgudfala Samting
Paoa Blong Wan Tok We i Kaen
Be taem Job hem wan i nidim wan man blong leftemap tingting blong hem, Elifas mo ol fren blong hem oli no talem ol toktok we oli kaen. Oli talem se Job i gat fol from trabol blong hem, mo se hem i mas gat sam sin we oli stap haed. (Job 4:8) The Interpreter’s Bible i talem se: “Samting we Job i nidim, hemia fasin sore we i kamaot long hat blong wan man. Samting we hem i kasem, hemia ol toktok we oli rili ‘tru’ mo oli rili naes, olsem tok blong wan man blong skul mo ol tok long saed blong fasin we oli daonem tingting blong man.” Job i harem nogud tumas long tingting blong hem taem hem i harem ol tok blong Elifas mo ol fren blong hem, mekem se hem i krae bigfala se: “?Gogo kasem wetaem bambae yufala ol man, yufala i gohed blong mekem sol blong mi i kros mo kilim mi wetem ol toktok?”—Job 19:2.
Yumi neva mas talem ol tok we oli no kaen mo we yumi no tingtinggud long olgeta fastaem, blong mekem wan Kristin we i stap mekem wok blong God i harem nogud mo i krae bigfala. (Lukluk Dutronome 24:15.) Wan proveb blong Baebol i givim woning se: “Samting we yu talem i save sevem laef no i save spolem laef; taswe yu mas akseptem ol frut blong ol tok blong yu.”—Proveb 18:21, TEV.
27 NOVEMBA–3 DISEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 20-21
“Man i No Kam Wan Stret Man From Ol Sas Samting Blong Hem”
?Yu Yu ‘Rijman Long Fes Blong God’?
12 Toktok blong Jisas i soemaot se man we i rijman long fes blong God hem i defren long man we i hivimap plante samting blong hem nomo, no i wantem kam rij. Taswe, Jisas i stap talem se samting we yumi mas wari long hem moa, long laef, hemia i no blong hivimap plante sas samting mo i no blong haremgud long ol samting we yumi gat. Defren olgeta, yumi mas yusum olting we yumi gat long wan wei we i save mekem fasin fren blong yumi wetem Jeova i kam strong moa, no i kam rij moa. Sipos yumi mekem olsem bambae yumi kam rijman long fes blong God. ?From wanem? From we fasin ya i save mekem we yumi kasem plante blesing blong hem. Baebol i talem long yumi se: “Sipos Hae God [Jeova] i stap mekem i gud long man, fasin ya bambae i mekem man ya i kam rijman, mo hem i no save mekem man ya i trabol.”—Ol Proveb 10:22
Ol Gudgudfala Samting
Winim Setan Mo Ol Wok Blong Hem
19 I gud blong save se, wan man blong wok blong God, hem i mas faet agens long “tingting we i trabol”, we hem i kasem long Setan, tru long Elifas mo Sofa. (Job 4:13-18; 20:2, 3) i safa “from tingting we i trabol.” From samting ya, hem i talem “strong tok” long saed blong “bigfala fraet” we i stap mekem trabol long maen blong hem. (Job 6:2-4; 30:15, 16) Elaehu i lesingud long Job mo wetem fulhat blong hem, hem i halpem Job blong luk bigfala waes tingting blong Jeova long ol samting. Long sem fasin tede, ol elda we oli gat save, oli soem se oli kea long olgeta we oli harem nogud, taem oli lukaotgud blong no ademap plante “hevi samting” long ol man olsem. Be, olsem Elaehu, oli mas gat longfala tingting blong lesin long olgeta mo givim nambawan oel long Tok blong God. (Job 33:1-3, 7; Jemes 5:13-15) Taswe, man we i harem nogud long filing blong hem from hem i sek long wan samting we hem i luk no i stap long tingting blong hem, no “ol drim, mo vison oli mekem hem i fraet tumas” olsem Job, hem i save haremgud long ol gudfala tok blong Baebol long kongregesen.—Job 7:14; Jemes 4:7.
4-10 DISEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 22-24
“?Man i Naf Blong Givhan Long God?”
!Sakemaot Ol Rong Tingting!
Sipos yumi tingting gud long tok blong Elifas se God i strong tumas long ol man, i olsem we hem i talem se God i luk ol man olsem rabis nomo. Long namba tri toktok blong Elifas i gat wan kwestin we hem i askem se: “?Olsem wanem? ?God i nidim wan strong man blong givhan long hem? ?Hem i nidim eniwan we i gat hed blong givhan long hem?” (Job 22:2, NW) Elifas i wantem soem se ol man oli rabis nomo long ae blong God. Bildad i talem sem tok olsem Elifas i se: “I no gat man i save kam stret olgeta long fes blong hem, mo i no gat man i save kam klin gud long fes blong hem.” (Job 25:4) Folem ol tingting blong tufala man ya: ?Olsem wanem Job we i wan sinman nomo, i save kam wan stret man long fes blong God?
Sam man tede oli letem ol rong tingting long saed blong olgeta wan i mekem olgeta oli harem nogud. Maet hemia from famle we oli bin gruap long hem, ol wari blong laef we oli gat, no maet from kala blong skin blong olgeta no from laen we oli kamaot long hem. Be Setan mo ol rabis enjel blong hem oli laekem blong spolem man. Oli save mekem wan man i ting se God ya we i gat olgeta paoa i no kea long wanem we man ya i stap mekem. From samting ya man ya i save harem nogud bigwan. Ale man olsem i save lego sloslo, no lego fulwan, God ya we i laef i stap.—Hibrus 2:1; 3:12.
Taem yumi kam olfala mo yumi gat problem long helt, samting ya i mekem se yumi no naf blong mekem sam samting. Maet yumi luk we wok blong yumi long saed blong Kingdom i smol tumas taem yumi skelem wetem ol wok we yumi bin mekem taem yumi yangfala yet we bodi blong yumi i helti mo i strong. Yes, i impoten tumas blong luksave se Setan mo ol rabis enjel blong hem oli wantem we yumi harem olsem se ol wok we yumi mekem oli no naf blong mekem God i glad. Yumi mas sakemaot ol tingting olsem.
Wan Lesen Blong Soem Olsem Wanem Blong Winim Ol Problem
Mo tu, ol trifala fren blong Job oli mekem hem i harem nogud from we oli talem tingting blong olgeta nomo, oli no talem waes blong God. Elifas i bitim mak taem hem i talem se ‘God i no trastem ol man blong hem,’ mo se Jeova i no kea sipos Job i mekem stret fasin no i no mekem stret fasin. (Job 4:18; 22:2, 3) !I had blong tingbaot wan tok we i save daonem tingting—no wan tok we i gyaman—bitim hemia! I no wan sapraes we biaen Jeova i tok strong long Elifas mo ol fren blong hem from fasin ya blong tok nogud long God. Hem i talem se, “Yufala i no tok tru long saed blong mi.” (Job 42:7) Be toktok we i nogud moa, bambae i kamaot yet.
Ol Yangfala We Oli Mekem Hat Blong Jeova i Glad
10 Stori blong Job long Baebol i soemaot we Setan i wantem pruvum se Job mo ol narafala man blong God—hemia i minim yu tu—oli no save stap tru long God. I olsem we Setan i stap minim olgeta man long wol ya, taem hem i talem tok ya long Jeova se: “Olgeta samting we man i gat [i no Job nomo be olgeta man] bambae hem i givim blong sevem sol blong hem.” (Job 2:4, NW) ?Yu yu luksave se yu yu gat wok blong mekem insaed long bisnes ya? Olsem vas blong Ol Proveb 27:11 i soem, Jeova i talem se i gat wan samting we yu yu save givim long hem. Samting ya hemia wan pruf we hem i save yusum blong agensem tok we Setan i sakem long hem. Tingbaot samting ya: Haefala Masta Blong Heven mo Wol i stap singaot yu blong talemaot tingting blong yu long wan kwestin we i bigwan moa i bitim ol narafala kwestin long histri blong man. !Hemia wan bigfala wok ya mo blesing tu we yu yu gat! ?Yu ting se yu yu naf blong mekem samting ya we Jeova i askem long yu blong mekem? Job i naf. (Job 2:9, 10) Long ol handred yia we oli pas, Jisas mo plante narafala man, wetem ol yangfala tu, oli bin naf blong mekem samting ya. (Filipae 2:8; Revelesen 6:9) Ale, yu tu yu save mekem sem mak. Be yu no mas mastik long samting ya. I no gat man we i save ting se hem i no nid blong joen long bisnes ya sipos hem i no wantem. Nogat. Evri man oli stap insaed long bisnes ya. Yes, long ol samting we yu yu mekem, bambae yu soem sipos yu sapotem tok blong Setan no ansa blong Jeova. ?Weswan nao we bambae yu yu jusum blong leftemap?
!Jeova i Kea Long Yu!
11 ?Jeova i rili intres long wanem jus we bambae yu mekem? ?Plante man oli stap tru long God finis, ating hemia i naf blong God i givim wan ansa long Setan, no? I tru, plante man oli pruvum finis se Setan i giaman nomo taem hem i talem se i no gat man we i mekem wok blong Jeova wetem lav. Nating se i olsem, Jeova i wantem we yu yu stanap long saed blong hae rul blong hem from we hem i kea long yu wan. Jisas i talem se: “Papa blong yufala long heven, hem i no wantem we bambae wan long ol pikinini ya i lus.”—Matiu 18:14.
12 I klia se Jeova i intres long jus we yu yu mekem. Hem i save harem gud no i save harem nogud from jus blong yu. Baebol i soemaot we Jeova i gat filing mo ol man oli save mekem hem i harem i soa sipos oli mekem fasin we i nogud no oli save mekem hem i glad sipos oli mekem fasin we i gud. Eksampol, taem ol man Isrel oli mekem stronghed bakegen mo bakegen, oli mekem Jeova i “harem nogud.” (Ol Sam 78:40, 41) Bifo we Bigfala Wota i ron long taem blong Noa, Jeova “i stap harem nogud tumas” from we “olgeta man long wol oli stap mekem i nogud tumas.” (Jenesis 6:5, 6) ?Ol eksampol ya oli soem wanem? Oli soem se sipos yu yu jusum rong rod, yu save mekem God i harem nogud tumas. Hemia i no min se God i wan slak man we ol filing blong hem oli bos long hem. Nogat. Hem i wan God we i lavem yu mo i wantem se yu yu stap gud. Taem yu mekem samting we i stret, yu mekem Jeova i glad. Hem i hapi from we i gat wan moa man bakegen we i pruvum se tok blong Setan i giaman, be tu, hem i hapi from we naoia hem i save mekem i gud long yu. Mo hem i wantem tumas blong mekem olsem. (Hibrus 11:6) !Yu yu mas glad tumas blong gat wan Papa olsem Jeova God we i lavem yu tumas!
Ol Gudgudfala Samting
Kasem Ol Mak Long Saed Blong Spirit Blong Presem God
Tingbaot olsem wanem Jeova i wokem yunivas. Evri taem we Jeova i finisim wan haf blong wok ya, Hem i makem taem ya i se, “nao dei ya i finis.” (Jenesis 1:5, 8, 13, 19, 23; 2:1) Long stat blong evriwan long ol dei ya, Jeova i save finis wanem mak we hem i wantem kasem bifo we dei ya i finis. Mo God i kasem mak blong hem blong wokem olgeta samting olsem we hem i wantem. (Revelesen 4:11) Olfala Job i talem se “i no gat man i save blokem samting we [Jeova] i wantem mekem.” (Job 23:13) !Ating Jeova i haremgud tumas taem hem i luk “olgeta wok ya we hem i mekem” mo i talem se “oli gud we i gud tumas”!—Jenesis 2:1
Sipos yumi wantem kasem ol mak we yumi putum, yumi tu yumi mas gat strong tingting blong kasem ol mak ya. ?Wanem samting i save halpem yumi blong gat strong tingting olsemia? Taem wol i stap nating nomo, we i no gat wan samting long hem, Jeova i luk finis se wol ya bambae i olsem wanem—Hem i luk se bambae wol i olsem wan sas ston we i flasem yunivas, i presem Hem mo i givim ona long Hem. Long sem fasin, sipos yumi luk i go long fiuja mo yumi tingbaot wanem gudfala frut i save kamaot sipos yumi kasem ol mak ya we yumi putum, ale bambae yumi save gat strong tingting mo traehad blong wok from ol mak ya. Hemia nao samting we i hapen long Tony, wan yangfala we i gat 19 yia blong hem. Hem i neva fogetem filing blong hem taem hem i visitim wan branj ofis blong ol Witnes blong Jeova long Yurop. Stat long taem ya, Tony i stap askem kwestin ya long hem wan se, ‘?Bambae i olsem wanem sipos mi laef mo mi wok long wan ples olsem?’ Tony i stap tingbaot samting ya oltaem nomo, mo hem i traehad blong kasem mak ya. !Plante yia biaen, hem i glad tumas taem oli singaot hem blong wok long wan branj ofis!
11-17 DISEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 25-27
“Man i No Nid Blong Kam Stret Gud Olgeta, Blong Holemstrong Long God”
it-1 1210 ¶4
Holemstrong
Job. Maet Job i laef long ol yia afta we Josef i ded mo bifo long taem blong Moses. Baebol i tokbaot hem se “hem i wan gudfala man [Hibru, tam] we fasin blong hem i stret gud, hem i fraet long God mo i stap longwe long ol samting we i nogud.” (Job 1:1; yu luk JOB.) Taem ol enjel oli stap stanap long fored blong God, Setan tu i kam, nao God i askem kwestin long hem long saed blong gudfala man ya Job. Raorao we i stat bitwin Jehova mo Setan long taem ya, i joen tu wetem fasin blong ol man blong holemstrong long God. Setan i talem se Job i stap wosipim Jehova i no from we i lavem Hem, be blong kasem samting nomo. Taem hem i mekem olsem, hem i kwestinim fasin blong Job blong holemstrong long God. Jehova i letem Setan i tekemaot ol samting blong Job, iven ol pikinini blong hem. Be nating se i olsem, Job i gohed blong holemstrong. (Job 1:6–2:3) Biaen, Setan i talem se Job i tingbaot hem wan nomo, taswe hem i no kea taem i lusum ol samting mo ol pikinini blong hem, be bambae hem i lego evri samting blong sevem laef blong hem. (Job 2:4, 5) Afta long samting ya, Job i kasem wan rabis sik we i mekem hem i harem nogud, waef blong hem i pulum hem blong tok nogud long God, mo ol fren blong hem oli tok nogud long hem mo oli giaman long saed blong fasin blong God. (Job 2:6-13; 22:1, 5-11) Be yet, Job i talem se bambae hem i gohed blong holemstrong. Hem i se: “!Go kasem we mi ded, bambae mi no lego fasin blong mi blong holemstrong long God! Bambae mi gohed blong soemaot stret fasin blong mi, mo mi neva lego. Long olgeta taem we mi laef, hat blong mi bambae i no stikim mi.” (Job 27:5, 6) Fasin blong hem blong holemstrong long God i pruvum se Setan i wan man blong giaman.
!Holemstrong Long Jehova!
3 ?Olsem wanem ol man blong God oli soemaot se oli holemstrong long hem? Oli lavem Jehova wetem fulhat blong olgeta mo oli no save lego hem, taswe oltaem oli mekem samting we God i glad long hem. Long Baebol, oli yusum tok ya “holemstrong” blong minim samting we i fulwan, i helti, i no gat wan samting i rong long hem. Traem tingbaot ol animol we ol man Isrel oli givim olsem sakrefaes i go long Jehova. Loa i talem se i no mas gat wan samting i rong long ol animol ya. (Lev. 22:21, 22) Ol man blong God oli no mas givim wan animol we leg, sora, o ae i no gat, o wan animol we i sik. Long tingting blong Jehova, i impoten we i no gat wan samting i rong long animol ya. (Mal. 1:6-9) Yumi kasem save from wanem Jehova i wantem olsem. Taem yumi pem wan samting olsem wan frut, wan buk, o wan tul, yumi no wantem se i gat hol long hem o wan haf blong hem i no gat. Yumi wantem se hem i fulwan, we i no gat wan samting i rong long hem. Jehova i gat sem tingting long saed blong lav we yumi gat long hem mo fasin blong holemstrong. Fasin ya i mas fulwan, we i no gat wan samting i rong long hem.
4 ?Olsem wanem? ?Hemia i min se blong holemstrong long Jehova, yumi mas stret gud olgeta? Maet yumi harem se yumi stap mekem tumas mastik. Be traem tingbaot tu risen from wanem yumi no mas fraet. Faswan se, Jehova i no stap lukluk tumas long ol mastik blong yumi. Tok blong hem i talem se: “?Sipos yu yu stap raetemdaon ol sin blong mifala, hu bambae i save stanap long fes blong yu, we yu yu no save jajem hem?” (Sam 130:3) Hem i save se yumi sinman, mo hem i glad blong fogivim yumi. (Sam 86:5) Seken risen: Jehova i save ol samting we yumi naf blong mekem, mo hem i no fosem yumi blong go moa. (Ridim Ol Sam 103:12-14.) Taswe, ?olsem wanem yumi save stanap long fes blong hem we i no gat wan samting i rong long yumi?
5 Blong holemstrong long Jehova, ol man blong hem oli mas lavem hem. Oltaem yumi mas lavem Papa blong yumi long heven wetem fulhat blong yumi, mo ona fulwan long hem. Sipos yumi gohed blong lavem Jehova taem yumi fesem ol samting we i traem yumi, hemia i soemaot se yumi stap holemstrong long hem. (1 Kron. 28:9; Mat. 22:37) Tingbaot bakegen trifala Witnes we yumi tokbaot long stat blong stadi. ?From wanem trifala i mekem desisen olsem? ?Yu ting se gel ya i no wantem mekem samting blong harem gud long skul? ?Boe ya i wantem sem long fes blong fren blong hem? ?Brata we i wok had blong lukaot long famle blong hem, i wantem lusum wok blong hem? !Nogat! Be trifala i save ol stret fasin blong Jehova, mo oltaem trifala i wantem mekem Papa blong olgeta long heven i glad. Taem trifala i mekem desisen, lav i pulum trifala blong tingbaot samting we God i glad long hem fastaem. Hemia i soemaot se trifala i stap holemstrong long Jehova.
Ol Gudgudfala Samting
Yu Wok Folem Plan We i Stap Finis Long Buk Blong God
3 Taem yumi luk ol samting we Jehova i wokem, yumi luksave klia se hem i wan God we i wok folem plan. Hem i “mekem wol ya long waes blong hem, mo long save blong hem, hem i putum skae long prapa ples blong hem.” (Ol Proveb 3:19) I gat plante samting we Jehova i wokem we yumi no save long olgeta. ‘Ol tok ya blong ol wok blong hem, yumi harem olsem tok blong man we i stap tok smosmol nomo.’ (Job 26:14) Be smol save we yumi gat long saed blong ol planet, ol sta, mo ol galaksi, i soemaot se olgeta oli no muv olbaot, oli folem wan plan. (Ol Sam 8:3, 4) I gat plante milian sta we oli stap muv folem plan. Traem tingbaot wol blong yumi mo ol planet klosap long hem. Olgeta oli stap goraon long san be oli no bangbangem olgeta, oli muv folem plan, olsem se oli stap obei long wan loa. Nambawan samting ya i kamaot nomo from we Jehova nao i mekem se ol planet mo ol sta oli muv folem plan. Taem Jehova i wokem wol mo “olgeta samting long skae, hem i mekem long waes blong hem.” Samting ya i mekem se yumi wantem presem hem, wosipim hem, mo holemstrong long hem.—Ol Sam 136:1, 5-9.
18-24 DISEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 28-29
“?Yu Gat Wan Gudnem Olsem Job?”
Soem Lav We i Kaengud Long Olgeta We Oli Gat Nid
19 Ol stori long Baebol we yumi tokbaot oli makem tu se yumi mas soem lav we i kaengud long olgeta we oli gat nid mo we oli no save kasem samting ya we oli nidim. Blong famle laen blong Ebraham i gohed, hem i nidim we Betuel i givhan long hem. Blong dedbodi blong Jekob i gobak long Kenan, hem i nidim help blong Josef. Mo blong Nomi i save gat wan bubu blong hem, hem i nidim help blong Rut. Sipos man i no givhan long Ebraham, Jekob, mo Nomi, trifala i no save kasem samting we trifala i nidim. Samting ya i sem mak tede, yumi mas soem lav we i kaengud long olgeta we oli gat nid. (Ol Proveb 19:17) Yumi mas folem eksampol blong olfala Job, we i kea long ‘ol puaman we oli stap krae blong man i givhan long olgeta, hem i stap givhan long ol pikinini we papa blong olgeta i ded, mo i no gat man we i lukaot long olgeta.’ Mo tu, Job i “halpem ol wido blong oli stap gud” mo ‘ol blaen man, hem i ae blong olgeta, mo ol man we oli no save wokbaot, hem i leg blong olgeta.’—Job 29:12-15.
it-1 655 ¶10
Klos
I gat plante vas long Baebol we i tokbaot klos olsem pijatok. Taem wan man i werem wan yunifom o wan spesel klos, ol man oli luksave se hem i joen long wan oganaesesen o i sapotem wan grup. Taswe, taem Baebol i tokbaot klos, hemia i save minim samting we i makemaot wan man, olsem fasin blong hem o samting we hem i mekem. Wan eksampol, hemia pijatok we Jisas i talem long saed blong klos blong kakae blong mared. (Mt 22:11, 12; yu luk HEADDRESS; SANDAL.) Long Revelesen 16:14, 15, Jisas i givim woning se yumi no mas slip long saed blong spirit mo tekemaot klos blong yumi we i makemaot yumi olsem wan witnes blong trufala God. Hemia bambae i nogud, speseli long taem blong “faet long bigfala dei blong God Ya We i Gat Olgeta Paoa.”
w09 2/1 15 ¶3-4
?Wan Nem i Minim Wanem?
Yumi no save jenisim nem we oli givim long yumi taem yumi bon. Be yumi save jusum sipos yumi gat wan gudnem o nogat. (Ol Proveb 20:11) Traem askem yu wan se: ‘?Sipos Jisas wetem ol aposol oli stap, bambae oli givim wanem nem long mi? ?Wanem nem we i stret blong tokbaot fasin blong mi o gudnem we mi gat?’
Hemia i wan impoten samting blong tingbaot. ?From wanem? Waes king ya Solomon i talem se: “I moa gud yu jusum blong gat wan gudfala nem i bitim we yu jusum blong gat ol sas samting.” (Ol Proveb 22:1) Yes, sipos yumi gat gudnem long komuniti, hemia i olsem we yumi kasem wan sas samting. Be antap moa, sipos yumi gat gudnem long fored blong God, i olsem we yumi kasem wan sas samting we i stap olwe. Hemia from we God i promes se bambae hem i raetemdaon nem blong olgeta we oli fraet long hem “long buk blong rimemba,” mo bambae oli save kasem laef we i no save finis.—Malakae 3:16; Revelesen 3:5; 20:12-15.
Ol Gudgudfala Samting
g00 7/8 11 ¶3
!Yu Smael, Hemia Bambae i Givhan Long Yu!
Taem yu smael, ?hemia i gat paoa olsem wanem? Traem tingbaot, ?i gat wan taem we narafala i smael long yu mo hemia i mekem yu yu harem gud mo yu rilaks? ?O yu tingbaot wan taem we narafala i no smael long yu, nao yu fraet mo yu harem se hem i no glad long yu? Yes, wan smael i save gat bigfala paoa. I save givhan long man we i smael mo tu long ol narafala. Man ya Job i tokbaot ol enemi blong hem, i se: “Taem mi smael long olgeta, oli no save bilivim, laet long fes blong mi nomo i save leftemap tingting blong olgeta.” (Job 29:24) Maet “laet” long fes blong Job i minim glad we oli luk long fes blong hem.
25-31 DISEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOB 30-31
“?Olsem Wanem Job i Stap Klin?”
!Blokem Ae Blong Yu Long Ol Samting We Oli Nating Nomo!
8 Fasin blong wantem tumas ol samting blong bodi mo ol samting we ae i luk, oli save pulum ol trufala Kristin tu. Taswe, Tok blong God i talem se yumi mas bos strong long ol samting we yumi lukluk mo ol samting we yumi stap wantem tumas. (1 Kor. 9:25, 27; ridim 1 Jon 2:15-17.) Gudfala man ya Job, hem i kasem save se samting we ae i luk i save gat paoa long ol filing blong yumi. Hem i talem se: “Mi mi mekem wan strong promes finis, se sipos mi luk wan gel, bambae mi no save tingting nogud long hem.” (Job 31:1) Job i bos strong long hem wan se bambae hem i no mas tajem wan woman long fasin we i no stret. Be hem i bos strong long tingting blong hem tu, se bambae hem i no mas tingbaot blong mekem olsem. Jisas i talem se man i no mas tingbaot ol rabis samting we oli save mekem tingting blong hem i kam doti, hem i se: “Man we i luk wan woman [no “i stap lukluk wan woman,” NW], nao i wantem hem tumas, i olsem we hem i slip wetem woman ya finis.”—Mat. 5:28.
w08 9/1 11 ¶4
“Tingbaot Samting We i Save Kamaot Biaen”
Bifo we yumi stat blong folem wan rod olsem, i gud yumi askem yumi wan se: ‘Sipos mi folem rod ya, ?bambae mi go kamaot wea?’ Taem yumi stop mo “tingbaot samting we i save kamaot biaen,” hemia bambae i givhan long yumi blong no folem wan rod we i lidim yumi i go long trabol. Olgeta we oli no lesin long ol saen blong givim woning, oli kasem plante trabol olsem sik ya AIDS mo ol narafala sik we oli kamaot from nogud fasin blong seks. Mo tu, oli gat bel, oli kilim pikinini long bel, oli spolem ol frensip, mo tingting blong olgeta i stikim olgeta. Aposol Pol i talemaot klia samting we bambae i hapen long olgeta we oli stap mekem enikaen doti fasin blong seks. Yes, “bambae oli no kasem Kingdom blong God.”—1 Korin 6:9, 10.
Ol Yangfala, Yufala i Mas Letem Tok Blong God i Lidim Yufala
15 ?Long tingting blong yu, wetaem i had moa blong obei long God? ?Yu ting se i had moa, taem yu stap wetem ol narafala no taem yu stap yu wan nomo? Taem yu stap long skul no long wok, ating yu yu lukaot gud blong no mekem samting we i save spolem fasin fren blong yu wetem God. Be taem yu stap spel, yu no stap tingbaot samting we i save traem yu. Long taem ya nao, yu save foldaon long fasin we i no stret
16 ?From wanem yu mas wantem blong obei long Jeova taem yu stap yu wan nomo? Yu mas tingbaot samting ya se: Yu yu save mekem Jeova i harem nogud, no yu save mekem hem i glad. (Jen. 6:5, 6; Prov. 27:11) Jeova ‘i stap tingbaot yu.’ Taswe, samting we yu mekem i save gat paoa long hem. (1 Pita 5:7) Hem i wantem se yu lesin long ol tok blong hem we i save givhan long yu. (Aes. 48:17, 18) Long neson blong Isrel bifo, sam man blong Jeova oli no lesin long advaes we hem i givim. Oli mekem Jeova i harem nogud. (Sam 78:40, 41) Be Jeova i glad tumas long profet Daniel. Wan enjel i talem long Daniel se God i ‘lavem hem tumas.’ (Dan. 10:11) ?From wanem God i lavem hem? Oltaem Daniel i obei long God, taem hem i stap wetem ol narafala man, mo tu, taem hem i stap hem wan nomo.—Ridim Daniel 6:10.
Ol Gudgudfala Samting
Fasin Blong Lesingud Wetem Lav
Ol fren blong Job oli no lesingud long evri tok blong Job. Nating se i olsem be Job i talem se: “Sipos i gat man i save lesin long ol tok ya blong mi, bambae i gud tumas.” (Job 31:35) ?From wanem Job i tok olsem? From we fasin blong olgeta ya blong lesin long hem i no leftemap tingting blong hem nating. Oli no tingbaot Job nating mo oli no wantem kasem save long ol filing blong hem. I sua se olgeta ya oli no gat filing olsem wan trufala man blong lesin i gat taem i kea long narafala. Be aposol Pita i givim advaes se: “Yufala evriwan i mas gat wan tingting nomo, mo yufala i mas gat sore long yufala. Yufala i mas lavlavem yufala olsem we yufala i wan brata nomo, mo yufala i mas mekem i gud long yufala, we tingting blong yufala i stap daon.” (1 Pita 3:8) ?Olsem wanem yumi save soemaot filing olsem? Wan rod hemia blong soem se yumi tingbaot ol filing blong ol narafala mo traehad blong kasem save long olgeta. Ol toktok olsem se “tru ya, ating samting ya i mas mekem yu yu harem nogud ya” no “ating yu filim nogud se narafala i no kasem save long yu ?a?”, hem i wan rod blong soem se yumi tingbaot olgeta. Wan narafala rod hemia blong talem bakegen wanem we man ya i talem long yumi wetem ol prapa tok blong yumi. Samting ya i soemaot se yumi kasem save wanem we hem i talem long yumi. Fasin blong lesingud long narafala wetem lav i minim se yumi lesingud long ol tok mo long ol filing blong hem tu.