Refrens Blong Kristin Wok Mo Laef Miting Wokbuk
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
5-11 MEI
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 12
Gudfala Frut i Kamaot Taem Yu Wok Had
Wan Fasin We i Sas Moa i Bitim Daemon
Maet i had long sam man blong Jehova blong kasem mane blong pem ol samting we oli nidim. Nating se i olsem, olgeta oli wok had mo oli no traem blong stil mo giaman. Olsemia, oli soemaot se ol gudfala fasin blong God, oli sas moa long olgeta i bitim ol samting blong bodi.—Ol Proveb 12:24; Efesas 4:28.
Glad Long Hadwok Blong Yu
I gud blong tingbaot laswan kwestin ya. From we taem yumi luk olsem wanem wok blong yumi i givhan long ol narafala, hemia i mekem yumi glad. Jisas i talem se: “Man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.” (Ol Wok 20:35) Wok we yumi mekem i givhan long plante man, olsem ol man we yumi wok blong olgeta mo ol famle blong yumi.
Ol famle blong yumi. Taem wan hed blong famle, i wok had blong lukaot long famle blong hem, hem i givhan long olgeta long tu rod. Faswan, hem i meksua se famle blong hem i gat ol samting we oli nidim, olsem kakae, klos mo haos blong slip. Hemia i soemaot se hem i mekem wok we God givim long hem blong “lukaot long olgeta we oli stap long haos blong hem.” (1 Timoti 5:8) Sekenwan, hem i mas soemaot long eksampol blong hem se i impoten blong wok had. Shane we yumi tokbaot hem finis, i talem se: “Papa blong mi i soemaot wan gudfala eksampol olsem wanem blong gat gudfala tingting long wok. Hem i wok had long ful laef blong hem. Bighaf blong ol wok blong hem hemia wok blong bildim haos. Eksampol blong hem i givhan long mi blong wokem ol samting we bambae oli givhan long narafala.”
Olgeta we oli nidim samting. Aposol Pol i givim advaes long ol Kristin se oli ‘mas wok had, blong oli save gat plante samting, nao bambae oli save givhan long ol puaman.’ (Efesas 4:28) Taem yumi wok had blong lukaot long yumi mo ol famle blong yumi, maet yumi save givhan tu long ol narafala we oli no naf blong wok. (Ol Proveb 3:27) Taswe, taem yumi wok had, bambae yumi save glad from we yumi givim samting long narafala.
Ol Gudgudfala Samting
?Mi Mi Gat Strong Tingting?
● Skelem sipos trabol ya i bigwan o i smol. I gud yu lanem blong skelem wan trabol se i bigwan o i smol nomo. Baebol i talem se: “Man we i no gat hed, taem hem i kros, hem i soemaot kwiktaem nomo, be man we i gat hed, hem i no save tingbaot ol rabis tok we man i sakem i kam long hem.” (Ol Proveb 12:16) I no nid blong harem nogud from evri trabol we yu kasem.
“Long skul, ol pikinini oli komplen from ol smosmol samting olsem se oli wan bigfala samting. Mo taem ol fren blong olgeta long sosial media oli talem se i stret nomo we oli komplen, hemia i mekem oli harem nogud moa. Hemia i no givhan long olgeta blong oli gat strong tingting blong winim ol trabol blong olgeta.”—Joanne.
12-18 MEI
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 13
Yu No Letem “Laet Blong Man Nogud” i Trikim Yu
‘Ol Tijing Blong Waes Man’ —Springwota Blong Laef
Long vas ya, hem i yusum laet olsem wan pijatok blong samting we yumi dipen long hem blong soemaot rod long yumi. ‘Tok blong God i olsem laet we i stap soemaot rod blong stret man, mo i stap lidim hem.’ (Ol Sam 119:105) Tok blong God i fulap long save mo waes we i kamaot long Man we i Wokem yumi. Taem yumi kasem save moa long ol samting we God i wantem mo ol stamba tingting blong hem, laet we i lidim yumi long saed blong spirit i stap saen moa. !Hemia i givim bigfala glad! I nogud we yumi letem ol waes blong wol ya no ol ‘giaman waes’ i pulum yumi.—1 Timoti 6:20; 1 Korin 1:20; Kolosi 2:8.
Man nogud we i gat plante samting, i save luk olsem wan laet we i saengud, be laet blong hem bambae i ded. Bambae hem i stap long tudak, we i isi nomo blong hem i foldaon. “I no gat wan gudfala samting nating i stap” long fiuja blong man nogud.—Ol Proveb 24:20.
Yumi Wok Blong God Ya We i Mekem Yumi Fri
3 Nating se Adam mo Iv i stret gud olgeta, Setan i naf blong trikim tufala, blong tufala i sakemaot hae rul blong Jehova. Hem i trikim plante enjel tu. Mo hem i naf blong trikim yumi. Setan i no jenisim ol trik blong hem. Hem i traem pulum yumi blong ting se ol loa blong Jehova oli strong tumas, mo oli blokem yumi blong harem gud long laef. (1 Jon 5:3) Ol man long wol oli tingting olsemia. Sipos yumi joen wetem ol man ya oltaem, bambae yumi gat sem tingting olsem olgeta. Wan sista we i gat 24 yia i talem se ol fren blong hem oli mekem we hem tu i gat sem tingting olsem olgeta. Hem i fraet blong gat tingting we i defren long ol narafala yangfala. Ale, hem i mekem rabis fasin. Ating yu tu yu luksave se ol fren blong yu oli save spolem ol fasin blong yu.
‘Man We i Gat Hed i Stap Tingting Gud Fastaem, Nao Biaen i Mekem Samting’
Yes, man we i yusum hed blong hem, mo i laekem stret fasin, mo i wokbaot folem trufala save, hem bambae i kasem blesing. Solomon i talem klia se: “Ol stret man oli gat plante kakae blong olgeta, be ol man nogud oli stap hanggri oltaem nomo.” (Ol Proveb 13:25) Jeova i save wanem i gud blong yumi—insaed long famle, long saed blong ol fren blong yumi, wok blong prij, no taem yumi kasem fasin stretem. Taem yumi waes blong folem ol advaes ya we oli stap long Tok blong hem, i sua se bambae yumi harem gud from we laef blong yumi bambae i rongud moa.
Ol Gudgudfala Samting
w18 3/15 21-22 ¶1-5
Taem God i Stretem Yumi, Hem i Soemaot Lav
?WANEM tingting blong yu taem yu harem tok ya “stretem”? Plante oli tingbaot panis, be tok ya stretem i save minim plante moa samting. Baebol i talem se taem narafala i stretem yumi, hem i mekem i gud long yumi. Mo tu, Baebol i joenem fasin ya wetem save, waes, lav, mo laef. (Ol Proveb 1:2-7; 4:11-13) Taswe, taem God i stretem yumi, hem i lavem yumi mo i wantem se yumi laef olwe. (Hibrus 12:6) Nating se samtaem God i panisim man blong stretem hem, be hem i no mekem i strong tumas. Impoten mining blong tok ya “stretem” hemia “tijim,” olsem wan papa mo mama we tufala i tijim pikinini from we tufala i lavem hem.
2 Tingbaot stori blong Joni, we i stap pleplei insaed long haos. Mama blong hem i talem se: “!Joni, yu save se yu no mas plei wetem balong insaed long haos! Bambae yu brekem wan samting.” Be Joni i no lesin. !Nao balong i fas long wan botel flaoa mo i brekem! ?Mama blong Joni i mekem wanem blong stretem hem? Hem i eksplenem from wanem samting we Joni i mekem i no stret. Hem i wantem mekem Joni i luksave se i gud hem i obei, mo se, Mama mo Papa i mas putum ol rul we oli no strong tumas. Blong tijim Joni, mama blong hem i tekemaot balong blong smol taem blong panisim hem. Joni i harem nogud, be samting ya i mekem hem i tingbaot se, sipos hem i no lesin long papa mo mama blong hem, bambae tufala i mas stretem hem.
3 Yumi ol Kristin, yumi famle blong God. (1 Timoti 3:15) Papa blong yumi Jehova i gat raet blong talem wanem i stret mo wanem i no stret. Taem yumi no lesin, hem i stretem yumi. Mo sipos yumi kasem nogud frut, hemia bambae i mekem yumi tingbaot se i impoten blong obei long hem. (Galesia 6:7) God i lavem yumi tumas, mo i no wantem we yumi kasem trabol.—1 Pita 5:6, 7.
4 Taem yumi yusum Baebol blong stretem pikinini o wan Baebol stadi, yumi save givhan long hem blong i folem Kraes. Yumi yusum Baebol blong tijim ol Baebol stadi long samting we i stret, mo blong givhan long olgeta blong oli kasem save mo ‘folem olgeta tok we Jisas i talem.’ (Matiu 28:19, 20; 2 Timoti 3:16) Jehova i wantem se oli kasem trening long rod ya, nao biaen, olgeta tu oli save givhan long ol narafala blong oli folem Kraes. (Ridim Taetas 2:11-14.) Naoia bambae yumi tokbaot tri impoten kwestin: (1) Taem God i stretem yumi, ?olsem wanem hem i soemaot lav? (2) ?Yumi save lanem wanem long stori blong ol man we God i stretem olgeta? (3) ?Olsem wanem yumi save folem fasin blong Jehova mo Pikinini blong hem blong stretem narafala?
GOD I STRETEM MAN WETEM LAV
5 Jehova i stretem, tijim, mo trenem yumi from we hem i lavem yumi. Hem i wantem se yumi stap klosap long hem mo kasem laef we i no save finis. (1 Jon 4:16) Hem i neva tok nogud long yumi mo daonem yumi. (Ol Proveb 12:18) Hem i luk ol gudfala fasin blong yumi, mo i letem yumi jusum rod we yumi wantem folem. ?Wanem tingting blong yu taem ol tok blong Baebol, ol buk blong yumi, papa mo mama, o ol elda oli stretem yu? ?Yu luksave se Jehova i lavem yu? Traem tingbaot sipos yu mekem wan mastik be yu no luksave, nao ol elda oli stretem yu long kaen fasin. Long taem olsem, oli stap soemaot lav olsem Jehova.—Galesia 6:1.
19-25 MEI
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 14
Tingbaot Samting We Yu Mas Mekem Sipos i Gat Disasta
Tinghae Long Presen Ya Laef, We God i Givim
10 Samtaem, yumi no naf blong blokem wan situesen we i denja blong i no hapen. Olsem ol naturol disasta, ol sik, mo ol faet. Be sipos ol samting ya oli hapen, yumi save stap sef mo ronwe long denja sipos yumi obei long ol haeman blong gavman taem oli givim oda blong yumi aot long wan eria, o blong mekem sam nara samting. (Rom 13:1, 5-7) Sam long ol trabol ya, yumi save rere from bifo we oli hapen, taswe yumi mas folem ol daereksen we ol haeman oli givim long yumi. Eksampol, maet yumi save rerem sam wota mo kakae we oli no save kam nogud, mo sam meresin we yumi nidim.
11 ?Yumi save mekem wanem sipos i gat wan sik i stap goraon long ples blong yumi? Yumi mas obei long ol rul we i stap, olsem wasem han oltaem, mekem sosol distensing, werem mask, mo kwarantin. Taem yumi mekem olsem, yumi soemaot se yumi rili tinghae long presen ya laef we God i givim.
12 Taem i gat wan emejensi, samtaem yumi harem ol giaman nius long ol fren, ol neba, mo iven long sosol media. Bitim we yumi bilivim “evri toktok” we yumi harem, i gud yumi lesin long ol stret infomesen we i kam long gavman mo long ol dokta. (Ridim Ol Proveb 14:15.) Hed Kampani mo ol branj ofis oli traehad blong kasem ol stret infomesen, bifo we oli givim ol daereksen long saed blong ol miting mo wok blong prij. (Hib. 13:17) Sipos yumi folem ol daereksen ya, yumi stap protektem yumi wan mo ol narafala. Mo tu, hemia i save pulum ol man long komuniti blong oli gat gudfala tingting long ol Witnes blong Jehova.—1 Pita 2:12.
Folem Fasin Blong Jadok We i No Fraet
11 Sipos oli askem yumi blong givhan long ol brata mo sista long wan taem we i denja, ?olsem wanem yumi save soemaot se yumi no fraet mo yumi gat strong tingting olsem Jadok? (1) Folem gud advaes we yumi kasem. Long ol taem olsem, i impoten we yumi joen gud tugeta. Mo folem gud ol advaes we yumi kasem long branj ofis. (Hib. 13:17) Oltaem ol elda oli mas lukluk bakegen long ol samting we ol brata mo sista oli mas mekem bifo long wan disasta, o long taem we disasta i stap hapen. (1 Kor. 14:33, 40) (2) Yumi mas gat strong tingting be yumi lukaotgud tu. (Prov. 22:3) Yumi mas yusum gud tingting blong yumi. Mo yumi no mekem samting olbaot. (3) Dipen long Jehova. Tingbaot se Jehova i wantem tumas se yu mo ol brata mo sista, yufala i stap sef. Taswe, hem i save halpem yu taem yu stap givhan long ol brata mo sista blong oli stap sef.
Ol Gudgudfala Samting
‘Man We i Gat Hed i Stap Lukluk Gud Rod Blong Hem’
Long olfala lanwis, tok ya “tingtinggud” i gat tu mining. Hem i save min se man i luksave ol samting, no i gat gudfala tingting. (Ol Proveb 1:4; 2:11; 3:21) Be hem i save minim tu, se man i gat rabis tingting no tingting blong trikim narafala.—Ol Sam 37:7; Ol Proveb 12:2; 24:8.
Sipos yumi folem mining ya se man we i “tingtinggud” hem i man we i mekem plan blong trikim narafala, i isi nomo blong luksave from wanem ol man oli no laekem hem nating. ?Be olsem wanem long man we i luksave ol samting? ?I tru se samfala we oli no gat fasin luksave, oli no laekem nating ol man we oli gat fasin ya? Yes i tru. Tingbaot ol man we oli tingtinggud nao oli tekem desisen blong no joen long ol rabis fasin “blong wol ya.” Ol man blong wol oli no laekem olgeta nating. (Jon 15:19) Ol rabis yangfala oli jikim ol Kristin yangfala we oli tingtinggud nao oli tekem desisen blong no joen wetem olgeta long ol rabis fasin blong olgeta. Tru ya, ol man blong wol ya we oli stap long paoa blong Setan, oli no laekem nating ol man we oli wosipim God long trufala fasin.—1 Jon 5:19.
26 MEI–1 JUN
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 15
Halpem Ol Narafala Blong Oli Glad
!Oltaem Bambae Yumi Holemstrong Long Jeova!
16 Job i tekem ol narafala man oli go long haos blong hem, mo i mekem i gud long olgeta. (Job 31:31, 32) Nating we yumi no rijman, be yumi save ‘tekem ol Kristin oli kam yet long haos blong yumi.’ (Rom 12:13) Yumi save serem wan smol kakae nomo wetem olgeta. Yumi save tingbaot se, “sipos man i stap kakae drae nomo wetem ol man we oli lavem hem, hemia i moa gud, i winim we i stap kakae gudfala mit wetem ol man we oli no laekem hem nating, oli agens long hem.” (Prov. 15:17) Taem yumi kakae wetem wan narafala Kristin we i stap holemstrong long God mo i lavem yumi, yumi harem gud, mo yumi kam strong moa long bilif, nating se kakae i smol nomo.
Yufala i Mas Leftemap Tingting Blong Yufala “Moa”
16 ?Olsem wanem sipos i had blong yu talemaot filing blong yu? Blong talem stret, yu no nid blong mekem wan bigfala samting blong leftemap tingting. Yu save smael nomo. Sipos hem i no smael, maet hem i gat wan problem mo i nidim blong toktok wetem wan man. Sipos yu lesin long hem nomo, hem i save harem gud.—Jemes 1:19.
17 Wan brata we nem blong hem Henri, i harem nogud taem papa blong hem we i wan elda mo sam narafala famle tu, oli lego Jehova. Eria elda i luk se Henri i harem nogud, nao i singaot hem blong tufala i go dring kofe. Hem i lesin gud long Henri. Sloslo Henri i kasem save se hem i mas gohed strong, sipos hem i wantem givhan long famle blong hem blong oli kambak long trutok. Mo tu, hem i harem gud taem i ridim Ol Sam 46, Sefanaea 3:17, mo Mak 10:29, 30.
18 ?Stori blong Mata mo Henri i tijim yumi long wanem? Yumi evriwan i naf blong leftemap tingting blong wan brata o sista, mo mekem hem i harem gud. King Solomon i talem se, i gud tumas “sipos man i save givim gudfala tok long stret taem . . . Man we i smael i kam long yu i save mekem yu yu glad, mo gud nius i save leftemap tingting.” (Ol Proveb 15:23, 30) ?Yu save wan brata o sista we tingting blong hem i foldaon o i harem nogud? I gud yu mekem wan smol samting, olsem ridim Wajtaoa long hem, o soem wan samting long jw.org. Mo tu, Pol i talem se sipos yumi joen wanples blong singsing, yumi save harem gud, i se: ‘Yufala i mas gohed blong leftemap tingting blong yufala wetem ol sam, mo ol tok blong presem God, mo ol singsing blong presem hem, mo yufala i mas singsing i go long Jehova long fulhat blong yufala.’—Kolosi 3:16; Ol Wok 16:25.
Ol Gudgudfala Samting
?I Stret Blong Wan Kristin i Go Luk Dokta Blong Kasem Meresin?
2. ?I stret blong mi go luk wan narafala dokta, blong traem faenemaot tingting blong hem? I impoten tumas blong yu kasem “ol gudfala advaes we ol man oli givim,” speseli taem sik blong yu i bigwan tumas.—Ol Proveb 15:22.
2-8 JUN
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 16
Tri Kwestin We i Save Givhan Blong Mekem Ol Gudfala Desisen
Naoia We Yu Yangfala, i Gud Yu Mekem Ol Desisen We Oli Waes
11 Yumi save glad bigwan taem yumi mekem wok blong Jehova. (Prov. 16:20) I gat wan taem we Baruk, sekretari blong Jeremaea, i lusum glad blong hem. Baruk i stat blong tingting moa long ol samting we hem i wantem, i bitim ol samting we Jehova i wantem. Jehova i luk samting ya, ale hem i talem long Baruk se: “?Olsem wanem? ?Yu ting se bambae yu kasem gudfala laef, i winim we ol narafala man bambae oli kasem? I nogud yu mekem olsem.” Sipos Baruk i obei, bambae hem i no ded taem ol ami oli kam spolem Jerusalem. (Jer. 45:3, 5) ?Yu ting se wanem nao bambae i mekem Baruk i glad? ?Mekem samting we hem wan i wantem mo biaen i ded, no mekem samting we Jehova i wantem mo biaen i laef?—Jem. 1:12.
12 Wan brata we i glad taem hem i givhan long narafala, hemia Ramiro. Hem i talem se: “Mi mi gruap long wan famle we i pua, long wan vilej long ol Hil blong Andes. Taem bigfala brata blong mi i wantem pem skul fi blong mi blong go long yunivesiti, mi mi glad tumas. Be mi mi baptaes finis blong kam wan Witnes blong Jehova, mo wan paenia i askem mi finis blong mi go wetem hem long wan smol taon blong prij. Ale mi mi go wetem paenia ya. Mi lanem blong katem hea blong ol man, mo mi statem wan smol bisnes blong mi blong katem hea.” Plante man long taon ya oli glad blong stadi Baebol. Biaen, i gat wan niufala kongregesen long taon ya, we lanwis blong ol pablisa i sem mak long lanwis blong Ramiro. Ale Ramiro i joen long kongregesen ya, mo ten yia finis hem i mekem wok blong paenia long ples ya. Hem i talem se i no moa gat wan narafala wok we i givim moa glad long hem, i bitim wok ya blong givhan long ol man blong oli save Baebol long prapa lanwis blong olgeta.
?God i Jenisim Yu Finis?
YUMI evriwan, yumi mekem ol fasin we yumi gruap wetem mo ol fasin we ol fren blong yumi, kastom blong yumi, mo ol man raonabaot long yumi, oli gat. Taswe yumi laekem sam kaen kakae, sam stael blong klos, mo yumi folem wan kaen fasin.
2 Be i gat sam samting we oli moa impoten i bitim fasin blong yumi blong putum klos mo samting we yumi kakae. Taem yumi stap gruap, yumi lanem se sam samting oli stret mo sam samting oli no stret. Be ol man oli gat defdefren tingting long saed blong samting we i stret mo samting we i no stret. Samting we yumi jusum i save soemaot tu se tingting blong yumi i olsem wanem. Baebol i talem se plante taem, ‘olgeta ya we oli no save Loa ya, oli gohed long tingting blong olgeta nomo, nao oli stap mekem ol samting olsem we Loa ya i talem, i olsem we olgeta oli gat Loa ya finis.’ (Rom 2:14) Be sipos i gat sam samting we i no gat loa blong God long olgeta, ?yu ting se yumi save folem tingting blong famle blong yumi nomo no blong ol man raonabaot long yumi?
3 Ol Kristin oli no mekem olsem from tu risen. Faswan, Baebol i talem se: “I gat rod i stap we man i ting se i stret gud, be hem i rod blong ded nomo.” (Prov. 16:25) Yumi sinman, taswe yumi no naf blong luksave stret rod we bambae i givhan long yumi. (Prov. 28:26; Jer. 10:23) Sekenwan, Baebol i talem se Setan i “rabis god blong wol ya.” Hem i bos long ol man blong wol mo i pulum olgeta blong oli folem prapa tingting blong olgeta long samting we i stret mo i no stret. (2 Kor. 4:4; 1 Jon 5:19) Sipos yumi wantem se Jehova i glad long yumi mo i blesem yumi, yumi mas obei long tok we i stap long Rom 12:2.—Ridim.
Ol Gudgudfala Samting
it-1 629
Fasin Stretem
Frut We i Kamaot Taem Man i Lesin, Mo Taem i No Wantem Lesin. Ol man nogud, ol man we oli no gat hed, o ol man we oli no tinghae long ol gudfala fasin, oli soemaot se oli no wantem lesin nating long fasin stretem we i kam long Jehova. (Sam 50:16, 17; Pro 1:7) Plante taem ol man olsem bambae gohed blong kasem fasin stretem o oli kasem panis. Olsem we proveb i talem: “Ol man we oli no gat hed, krangke fasin blong olgeta nomo i stap stretem olgeta bakegen.” (Pr 16:22) Krangke fasin ya blong olgeta i save mekem se oli kam pua, oli sem, oli kasem ol sik, mo oli ded. Stori blong ol man Isrel i soemaot klia samting ya. Oli no wantem lesin long ol strong tok we ol profet oli talem blong stretem olgeta. Mo nating se Jehova i traem yusum wan narafala rod blong stretem olgeta, hemia taem hem i no moa blesem mo protektem olgeta, be yet oli no wantem lesin. Ale from samting ya, Jehova i talemaot se bambae oli kasem wan panis we i strong moa, hemia se ol man blong narafala kantri bambae oli kam winim olgeta mo tekem olgeta i go kalabus.—Jer 2:30; 5:3; 7:28; 17:23; 32:33; Ho 7:12-16; 10:10; Sef 3:2.
9-15 JUN
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 17
Yu Save Glad Taem i Gat Pis Insaed Long Mared
g 9/14 11 ¶2
?Olsem Wanem Blong No Holemtaet Kros?
Jekem yu wan mo yu no giaman long yu wan. Baebol i talem se sam man oli save “kros kwik,” mo oli “laekem tumas blong faerap” long kros. (Ol Proveb 29:22) ?Yu yu gat fasin olsem? Askem yu wan se: ‘?Mi gat fasin ya blong stap harem nogud longtaem? ?Mi mi kwik blong harem nogud? ?Mi mi stap kros from ol smosmol samting olsem se oli wan bigfala samting?’ Baebol i talem se: “Man we i stap tokbaot bakegen rong blong narafala, hem i stap seraotem ol gudfala fren.” (Ol Proveb 17:9; Prija 7:9) Samting olsem i save hapen tu insaed long mared. Taswe, sipos yu gat fasin ya blong holemtaet kros, i gud yu askem yu wan se: ‘?Mi save mekem wanem blong soemaot longfala tingting long hasban o waef blong mi?’—Advaes blong Baebol: 1 Pita 4:8.
Stretem Ol Raorao
1. Jusumaot wan stret taem blong toktok tugeta. “I gat wan stret taem blong evri samting, . . . i gat taem blong stap kwaet, mo i gat taem blong toktok.” (Prija 3:1, 7) Olsem we yumi luk long stori ya long stat, sam raorao i save mekem narafala i harem nogud. Sipos samting olsem i hapen, i gud yu bos long tingting blong yu mo yu “stap kwaet” blong mekem se yu no faerap long kros. Yu save mekem frensip blong yu wetem narafala i stap strong, taem yu folem advaes ya blong Baebol we i se: “Stat blong rao i olsem wan smol hol long bigfala tang, we wota i stap lik smosmol long hem. Yu mas blokem kwik. Sipos no, bambae i kam nogud olgeta.”—Ol Proveb 17:14 Baebol Long Bislama.
Nating se i olsem, i gat wan stret “taem blong toktok.” Ol problem oli olsem rabis gras, sipos yu no lukaot gud oli save kam plante. Taswe, yu no mas ting nating long ol smosmol problem mo ting se bambae oli lus olsem nomo. Sipos yu no wantem tokbaot wan problem naoia, i gud yu soem respek long hasban o waef blong yu, mo jusum wan narafala taem we i stret, blong yutufala i tokbaot problem ya. Plan olsem i save halpem yutufala blong folem advaes ya blong Baebol we i se: “Yufala i no mas stap kros gogo kasem we san i godaon.” (Efesas 4:26) Yes, yu no mas fogetem blong faenem taem blong yutufala i storian tugeta, olsem we yu promes blong mekem.
Ol Gudgudfala Samting
it-1 790 ¶2
Ae
Ae blong man i save soemaot ol filing we hem i gat. Ae i save soemaot se man i sore o nogat. (Du 19:13) Mo taem man i ‘satem wansaed ae’ o i ‘blingkim ae’ blong hem, hemia i olsem we hem i stap mekem saen blong wan samting o wan rabis plan. (Sam 35:19; Pro 6:13; 16:30) Baebol i tokbaot man we i no wantem givhan long narafala, se i olsem we hem i no wantem lukluk o i satem ae blong hem. (Mt 13:15; Pro 28:27) Mo i talem tu se man we i stupid, “ae blong hem i stap lukluk i go olbaot, go kasem ol las ples long wol,” hemia i min se tingting blong hem i stap flae olbaot, be i no stap long samting we hem i sud tingbaot. (Pro 17:24) Mo tu, ae blong man i save soemaot se hem i gat gudfala helt o nogat, i gat paoa o nogat, mo i glad o nogat. (1Sa 14:27-29; Du 34:7; Job 17:7; Sam 6:7; 88:9) King Jehosafat i prea i go long Jehova se: “Mifala i stap lukluk i kam long yu.”—2Kr 20:12.
16-22 JUN
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 18
Leftemap Tingting Blong Man We i Gat Problem Blong Helt
Trufala Waestok i Stap Singaot Bigwan
17 Tingting fastaem bifo we yu toktok. Sipos yumi no lukaotgud, ol tok blong yumi i save spolem narafala. Baebol i talem se: “Toktok blong man we i no tingting gud, i stikim man olsem naef blong faet, be tang blong man we i waes, i save hilim man.” (Prov. 12:18) Yumi givhan blong mekem se pis i stap, taem yumi no tokbaot man mo yumi no tokbaot rong we ol narafala oli mekem. (Prov. 20:19) Blong mekem se tok blong yumi i hilim man be i no stikim man, yumi mas ridim Tok blong God mo tingbaot evri dei. (Luk 6:45) Taem yumi tingting dip long samting we Baebol i talem, yumi save kam olsem wan “wel blong waestok,” we ol tok blong yumi i mekem ol narafala oli harem gud.—Prov. 18:4.
mrt haf 19 bokis
?Yu Yu Jes Faenemaot Se Yu Gat Wan Strong Sik?
Lesingud long hem. Wan gudfala rod blong givhan, hemia blong lesin taem hem i wantem toktok. Yu no nid blong ansa oltaem long samting we hem i talem. Plante taem, i gud blong jes lesin nomo. Sipos yu no luk sam saen we oli soemaot se hem i sik, yu no hariap blong jajem hem, mo yu no mas ting se yu save ol filing blong hem.—Ol Proveb 11:2.
Talem ol gudfala toktok. Maet yu no save wanem blong talem, be i gud yu talem wan smol tok blong soemaot se yu kasemsave long situesen blong hem. Hemia i moa gud, i bitim we yu no talem wan samting nating. Yu save talem wan sot tok we i kamaot long hat, olsem: “Mi no save wanem blong talem, be mi wantem we yu save se mi kea long yu.” Yu no mas mekem olsem se sik blong hem i smol nomo o i nating nomo.
Blong soemaot se yu intres long fren blong yu, yu save lanem moa long saed blong sik blong hem. Bambae hem i glad blong luk we yu traehad blong kasemsave samting we hem i stap gotru long hem. Mo tu, bambae yu save wanem blong talem. (Ol Proveb 18:13) Be yu mas lukaot blong no givim advaes, sipos hem i no askem.
Talem se yu rere blong givhan. Yu no mas ting se yu save samting we fren blong yu i nidim, taswe i moa gud yu askem long hem. Tingbaot se maet hem i no save talemaot se i nidim help, from we hem i no wantem mekem hadwok long yu. Sipos i olsem, maet yu save talem sam samting we yu save mekem, olsem go long stoa, klinap, o sam narafala samting.—Galesia 6:2.
Yu no mas givap. From we fren blong yu i sik, maet samtaem bambae hem i kanselem ol plan we yutufala i gat, o maet i no wantem toktok wetem yu. Be i gud yu gat longfala tingting mo yu traem kasemsave long hem, mo gohed blong sapotem hem.—Ol Proveb 18:24.
Halpem Olgeta We Tingting i Trabol
“Toktok blong leftemap tingting.”—1 TESALONAEKA 5:14.
Tingbaot se maet fren blong yu i sem o i gat filing ya se hem i gud blong nating nomo. Taem yu givhan long hem blong kasemsave se yu kea long hem, hemia bambae i kamfotem mo enkarejem hem, nating sipos yu no save wanem blong talem.
“Wan tru fren i soemaot lav oltaem.”—OL PROVEB 17:17.
Soem se yu rere blong givhan. Yu no mas ting se yu save finis wanem we hem i nidim, be i gud yu askem stret long hem. Sipos i had blong hem i talemaot ol samting we hem i nidim, maet yu save mekem sam plan blong yutufala i joen tugeta, olsem go wokbaot. Mo yu save askem blong go soping blong hem, klinap o mekem sam nara samting.—Galesia 6:2.
“Gat longfala tingting.”—1 TESALONAEKA 5:14.
Maet i no oltaem we fren blong yu i wantem toktok. Letem hem i save se yu rere enitaem blong lesin, sipos hem i wantem toktok. Tingbaot se sik blong hem i save mekem hem i talem o mekem sam samting we yu harem nogud from. Maet hem i kanselem ol plan we hem i gat wetem yu o i kam kros. I gud yu gat longfala tingting mo kasemsave filing blong hem taem yu stap givhan long hem.—Ol Proveb 18:24.
Ol Gudgudfala Samting
it-2 271-272
Spesel Ston
Long taem bifo, ol man oli stap yusum ol spesel ston blong faenem ansa blong stretem wan problem. Oli putum sam smol ston o sam smol pis wud, long wan klos o long wan samting olsem kap, nao oli seksekem. Mo man we ston blong hem i foldaon o i kamaot, hem nao bambae oli jusum hem. Plante taem, oli prea bifo we oli mekem samting ya. Oli save prea long bigfala voes o long tingting, blong faenemaot tingting blong Jehova mo oli seksekem ol spesel ston ya blong luk ansa blong Jehova. Hibru tok ya goh·ralʹ we oli tanem i kam spesel ston, oli yusum tu olsem pijatok blong minim “samting” we man i kasem.—Jos 15:1; Sam 16:5; 125:3; Aes 57:6; Jer 13:25.
Fasin blong yusum. Ol Proveb 16:33 i talem se: “Ol man oli sakem spesel ston long klos blong olgeta taem oli sidaon, be evri desisen we i kamaot from, oli kam long Jehova.” Long Isrel bifo, stret rod blong yusum ol spesel ston, hemia blong stretem ol raorao. Olsem we Baebol i talem: “Ol man oli stap yusum ol spesel ston blong stretem ol rao. Mo sipos tu strong man i stap tok agensem tufala, oli yusum spesel ston blong faenemaot hu long tufala i rong.” (Pro 18:18) Oli no yusum ol spesel ston ya blong mekem spot, blong pleplei, o plei laki. Oli no yusum blong plei blong winim mane, mo luk se hu i win o hu i no win. Oli no yusum blong mekem tempol o ol pris oli kam rij, o olsem wan rod blong givhan long ol narafala. Ol soldia blong Rom oli gat rong tingting taem oli yusum ol spesel ston ya. Ol Sam 22:18 i tokbaot se oli sakem ol spesel ston ya blong luk se hu bambae i tekem klos blong Jisas.—Mt 27:35.
23-29 JUN
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 19
Stap Olsem Wan Trufala Fren Blong Ol Brata Mo Sista
?Olsem Wanem Blong Mekem Lav Bitwin Yumi i Stap Strong Oltaem?
16 I gud yu tingbaot nomo ol gudfala fasin blong ol brata mo sista, be i no ol slak fasin blong olgeta. Tingbaot eksampol ya. Traem tingbaot se yu joen wetem wan grup blong ol brata mo sista long wan kakae. Yufala i gat gudfala taem, mo long en yufala i tekem wan foto tugeta. Be afta, yu tekem tu moa foto from yu fraet se maet faswan foto bambae i no klia. Naoia yu gat tri foto. Be afta, yu makem se long wan long ol foto ya, wan brata i no smael. ?Bambae yu mekem wanem? Bambae yu dilitim foto ya from yu gat tu narafala foto we evriwan oli smael, inkludum brata ya.
17 Yumi save talem se ol foto ya oli olsem ol memori we yumi kipim. Plante taem yumi gat ol gudfala memori blong ol taem we yumi spenem wetem ol brata mo sista. Be maet long wan long ol taem ya, wan brata o sista i talem o i mekem wan samting we i no kaen. ?Bambae yu mekem wanem wetem memori ya? I gud yu dilitim memori ya olsem we yu dilitim wan long ol foto ya. (Prov. 19:11; Efes. 4:32) Yumi save fogetem smol mastik blong brata o sista ya, from we yumi gat plante gudfala memori blong ol gudfala taem we yumi spenem wetem hem. Hemia nao ol memori we yumi wantem kipim mo tinghae long olgeta.
Gohed Blong Lavem Moa Jehova Mo Ol Narafala
10 Yumi tu yumi save faenem ol rod blong halpem ol brata mo sista. (Hib. 13:16) Tingbaot ekspiriens blong Anna, we yumi bin tokbaot long laswan stadi. Afta long wan strong hariken, hem mo hasban blong hem oli visitim haos blong wan Witnes famle mo oli faenemaot se hariken i bin spolem ruf blong haos blong olgeta. From samting ya famle ya i no gat ol klin klos. Anna i talem se: “Mifala i tekem klos blong olgeta, wasem, aeanem, mo foldem gud mo tekem i gobak long olgeta. Long mifala, hemia i jes wan smol samting nomo, be fasin blong mifala i mekem se mifala i kam ol gudfala fren kam kasem tede.” Lav we Anna mo hasban i gat long ol brata mo sista i pusum tufala blong halpem olgeta.—1 Jon 3:17, 18.
11 Taem yumi kaen mo yumi soemaot lav long ol narafala, plante taem oli luksave se yumi stap traehad blong folem fasin blong Jehova. Mo maet yumi no luksave, be i sua se oli glad long ol gudfala fasin we yumi soemaot. Kayla we yumi tokbaot hem finis, i tingbaot yet fasin blong ol brata mo sista we oli halpem hem. Hem i se: “Mi mi glad tumas long ol gudfala sista ya we oli tekem mi mi go long wok blong prij. Oli kam from mi long haos, oli invaetem mi blong kakae wetem olgeta mo oli dropem bak mi long haos we mi sef nomo. Naoia mi luksave se oli rili traehad blong mekem ol samting ya, be yet oli mekem from oli gat lav.” I tru i no evriwan we bambae oli talem tangkiu long yumi from samting we yumi mekem blong olgeta. Kayla i tokbaot olgeta we oli halpem se: “Mi wis sipos mi save mekem sam gudfala samting blong olgeta from kaen fasin we oli soemaot long mi, be sore tumas mi no save ples we oli laef long hem. Nating se i olsem, Jehova i save mo mi prea se bambae hem i blesem olgeta long bihaf blong mi.” Kayla i tru. Jehova i makem evri smosmol samting we yumi mekem blong kaen long ol narafala. Hem i luk samting we yumi mekem olsem wan sakrefaes o wan kaon we bambae hem i pembak yumi from.—Ridim Ol Proveb 19:17.
Gohed Blong Soemaot Se Yu Lavem Ol Brata Sista Oltaem
6 Tede, wan wokman we i wok long wan kampani blong plante yia, yumi save talem se hem i holemstrong long wok blong hem. Nating se i olsem, maet long olgeta yia we hem i wok, hem i neva mitim ol bos blong kampani ya. Maet hem i no agri long sam desisen we kampani ya i mekem. Mo maet hem i no laekem kampani ya tu, be hem i glad se hem i gat wan wok we i save givim mane long hem. Bambae hem i gohed nomo blong wok long ples ya kasem we hem i ritae, o i faenem wan narafala wok we i gud moa.
7 Samting we i pulum man blong soemaot fasin blong holemstrong, i defren long samting we i pulum man blong soem fasin ya blong lavem man oltaem. Long Baebol, ?from wanem ol man blong God oli soem fasin ya blong lavem man oltaem? Olgeta we oli soem lav ya oli no jes mekem from we oli mas mekem, be from we hat blong olgeta nao i pulum olgeta blong soemaot fasin ya. Tingbaot eksampol blong Deved. Hem i lavem Jonatan tumas from we hat blong hem nao i pulum hem blong mekem olsem, nating se papa blong Jonatan i wantem kilim Deved i ded. Plante yia afta we Jonatan i ded, Deved i gohed blong soemaot lav ya long Mefiboset we i pikinini blong Jonatan.—1 Saml. 20:9, 14, 15; 2 Saml. 4:4; 8:15; 9:1, 6, 7.
Ol Gudgudfala Samting
it-1 515
Advaes, Advaesa
Jehova nao i stamba blong waes. Mo hem i no nidim blong narafala i givim advaes long hem. (Aes 40:13; Rom 11:34) Boe blong Hem i wan “Nambawan Advaesa.” Hem i naf blong givim gudfala advaes mo lidim yumi, from we hem i stap folem ol advaes we hem i kasem long Papa blong hem, mo from we hem i gat tabu spirit blong God. (Aes 9:6; 11:2; Jon 5:19, 30) Hemia i soemaot se sipos yumi wantem se advaes we yumi givim i givhan long wan man, advaes ya i mas laenap wetem tingting blong Jehova. Sipos advaes we yumi givim i no laenap wetem tingting blong Jehova, advaes ya bambae i no gat paoa.—Pro 19:21; 21:30.
30 JUN–6 JULAE
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL OL PROVEB 20
Mekem Ol Waes Desisen Taem Yu Stap Fren
?Olsem Wanem Blong Fren Long Wan Fasin We i Givim Ona Long Jehova?
3 I tru se taem wan brata mo sista i fren, hemia i wan gudfala taem. Be hem i wan impoten step tu we i lidim tufala i go long mared. Long dei blong mared bambae tufala i mekem strong promes long fored blong Jehova, se bambae tufala i lavem mo respektem tufala long olgeta yia we tufala i stap laef tugeta. Taswe, bifo we tufala i mekem eni promes, tufala i mas tingting gud fastaem. (Ridim Ol Proveb 20:25.) Mo hemia i tru long saed blong promes blong mared. Taem tufala i stap fren, hemia i wan gudfala janis blong tufala i savegud tufala, nao tufala i save mekem gudfala desisen se bambae tufala i mared o tufala i stop blong fren. Sipos tufala i mekem desisen se bambae tufala i stop blong fren, hemia i no min se tufala i mekem wan samting we i no stret. Be tufala i folem stret risen blong fren, hemia blong faenemaot se tufala i stret long tufala o nogat.
4 ?From wanem i impoten we wan yangfala i gat stret tingting taem i stap fren? Sipos hem i gat stret tingting, bambae hem i no frenem wan we hem i no gat tingting blong mared wetem. I no ol singel Kristin nomo we oli mas gat stret tingting, be yumi evriwan. Eksampol, samfala oli gat tingting ya se sipos wan brata mo sista i stap fren, tufala i mas mared. ?Olsem wanem tingting ya i save gat paoa long ol singel Kristin? Melissa, wan singel sista long Yunaeted Stet, i talem se: “Taem wan brata mo sista i stap fren, samfala oli stap talem se tufala i mas mared. From samting ya, samfala oli gohed nomo blong frenem wan we i no stret long olgeta. Mo sam narafala oli no wantem fren nating. Hemia i mekem olgeta oli wari tumas.”
?Olsem Wanem Blong Faenem Wan Gudfala Brata o Sista Blong Mared Wetem?
8 ?Olsem wanem yu save tekem taem blong lukluk wan sista we yu wantem frenem? Taem yu stap long ol miting blong kongregesen o yu joen wetem ol brata mo sista, yu save lanem sam samting long saed blong hem. Yu save luk ol fasin blong hem, olsem wanem hem i tritim ol narafala, hu ya ol fren blong hem, hem i laekem blong tokbaot wanem, mo luk sipos hem i strong long spirit. (Luk 6:45) ?Hem i gat ol semfala mak olsem yu? Maet yu save toktok wetem ol elda long kongregesen blong hem, o long wan Kristin we i bigman long spirit we i savegud hem. (Prov. 20:18) Yu save askem sipos hem i gat gudnem mo ol gudfala fasin. (Rut 2:11) Taem yu stap lukluk wan sista we yu laekem hem, yu mas lukaot gud se yu no mekem hem i sem. Yu mas respektem ol filing blong hem, mo yu no traem spenem tumas taem wetem hem, o traem blong faenemaot evri samting long saed blong hem.
?Olsem Wanem Blong Fren Long Wan Fasin We i Givim Ona Long Jehova?
7 ?Olsem wanem blong faenemaot ol samting we oli stap dip insaed long hat blong boefren o gelfren blong yu? Beswan rod hemia blong askem kwestin mo lesin gud. Mo yutufala i mas tok tru long yutufala. (Prov. 20:5; Jem. 1:19) Maet yutufala i save jusum blong mekem sam samting tugeta blong yutufala i save storian. Yutufala i save kakae, wokbaot long pablik ples, mo prij tugeta. Mo tu, yutufala i save faenemaot ol fasin blong narawan, taem yutufala i spenem taem wetem ol fren mo famle blong yutufala. Antap moa, sipos yutufala i mekem sam samting tugeta, bambae yutufala i naf blong luk olsem wanem wanwan long yutufala i dil wetem ol defren problem mo ol defren kaen man. Makem samting we Aschwin, we i blong Netalan, i traem blong mekem. Hem i tokbaot taem ya we hem mo Alicia i stap fren, i se: “Mitufala i mekem sam samting we i save halpem mitufala blong savegud mitufala. Plante taem mitufala i mekem ol isi samting nomo olsem, rerem kakae o mekem sam narafala wok tugeta. Olsem nao, mitufala i naf blong luksave ol gudfala fasin mo slak fasin blong narawan.”
8 Wan narafala rod blong savegud yutufala, hemia blong stadi Baebol tugeta. Sipos yutufala i mared, bambae yutufala i mas makemaot taem blong famle wosip, blong mekem se God i save stap insaed long mared blong yutufala. (Pri. 4:12) Taswe, naoia we yutufala i stap fren, i gud blong stadi Baebol tugeta. I tru, yutufala i stap fren yet, taswe brata i no hed blong famle yet. Nating se i olsem, taem yutufala i stadi tugeta oltaem, bambae yutufala i naf blong luksave sipos yutufala wanwan i fren gud wetem Jehova o nogat. Max mo Laysa, wan kapol blong Yunaeted Stet, i tokbaot wan narafala samting we i givhan long tufala. Max i talem se: “Taem mitufala i stat blong fren, mitufala i stadi long ol buk blong yumi we oli tokbaot boefren mo gelfren, mared, mo famle laef. Ol buk ya oli givhan long mitufala blong tokbaot plante impoten samting we i had blong tokbaot.”
Ol Gudgudfala Samting
it-2 196 ¶7
Laet
Ol Proveb 20:27 i talem se: “Win we i kamaot long maot blong wan man, hem i olsem laet blong Jehova, we i stap faenemaot ol samting we i stap dip insaed long man.” Win o ol tok we i kamaot long maot blong wan man, nating se oli gud o nogud, oli soemaot klia ol fasin o ol samting we oli stap dip insaed long man ya.—Skelem wetem Ol Wok 9:1.