?Rod We Yumi Stap Folem Bambae i Tekem Yumi i Go Wea?
?WANEM bambae i hapen long 10, 20, no 30 yia? Taem yumi luk mo harem trabol we ol teroris oli stap mekem, ating yumi fraet long fiuja. Save we man i gat blong wokem samting i stap kam antap bigwan. Plante kantri oli dipen long narafala kantri blong kasem samting. ?Olsem wanem? ?Ol lida blong wol bambae oli save joengud samtaem mo bambae oli save wokem rod blong wan gudfala fiuja? Sam man oli talem se yes. Tingting i stap se bifo long yia 2015, olgeta lida blong wol bambae oli naf blong daonem namba blong man we oli pua mo hanggri, bambae oli blokem sik ya AIDS blong i no spolem laef blong plante tumas man, mo bambae oli katem namba blong ol man we oli no gat gudfala wota blong dring mo we oli laef long ples we i doti, i godaon 50 pesen moa.—Lukluk bokis ya “Samting We i Tru i Agensem Samting We i Olsem Drim.”
Plante taem, tingting we man i gat long saed blong fiuja hem i wan drim nomo. Plante yia bifo, wan man we i gat save i talem se taem yumi kasem 1984 bambae ol man oli stap wokem garen aninit long solwota wetem ol spesel trakta we oli save ron aninit long wota. Wan nara man we i gat save i talem se taem yumi kasem 1995, bambae ol man oli wokem trak we oli gat ol spesel kompiuta insaed long olgeta blong blokem aksiden. Mo wan narafala man bakegen i talem se taem yumi kasem yia 2000, bambae i gat samwe long 50,000 man we oli laef mo wok long ol ples antap long skae. Ating ol man we oli bin talem ol tok ya oli sem bigwan blong luk se wanem we oli bin talemaot i no kamtru nating. Wan man blong raetem stori long niuspepa i talem se: “Ol man we wol i luk olgeta se oli waes, be taem ol yia oli pas, i kam klia se ol man ya oli no gat hed nating.”
Wan “Map” Blong Lidim Yumi
Oltaem nomo ol man oli wantem talem tingting blong olgeta long saed blong fiuja. Samtaem tingting blong olgeta i naes olsem wan drim mo i no laenap wetem samting we i tru long saed blong laef blong wol ya. ?Weples nao yumi save faenemaot fiuja we yumi save trastem se i tru?
Tingbaot se yu stap long wan bas, long wan kantri we yu no save long hem. From we yu no luksave ol ples, ating yu harem se yu fraet lelebet mo yu wari se yu stap wea. Maet yu tingting se ‘?Bas ya i rili stap folem stret rod? ?Ples we mi wantem kasem, hem i longwe yet?’ Sipos yu gat wan map, mo yu ridim ol saen we oli stap long rod, bambae yu save kasem ansa long ol kwestin blong yu.
Plante man tede oli wari taem oli tingbaot fiuja. Maet oli olsem man ya long bas we i no save sipos hem i stap long stret rod. Maet oli gat kwestin olsem se, ‘?Rod ya we ol man i stap folem bambae i rili karem pis i kam long wol? ?Sipos hemia stret rod, ale, wetaem bambae pis ya i kamtru?’ Baebol i olsem wan map we i save halpem yumi blong kasem ansa long ol kwestin ya. Sipos yumi ridim gud Baebol, mo yumi jekemap ol samting we oli stap hapen raonabaot long yumi blong luk olsem wanem oli laenap wetem ol tok blong Baebol, ale bambae yumi kasem plante save se yumi stap wea mo yumi stap go wea. Be fastaem, i gud yumi save se from wanem i gat trabol long wol.
Trabol i Stat
Baebol i talem se taem God i wokem faswan man mo woman, tufala i stretgud olgeta mo hem i putum tufala long wan naesfala ples we oli kolem paradaes. God i wokem Adam mo Iv blong tufala i laef foreva—i no blong laef kasem 70 no 80 yia nomo. God i talem long tufala se: “I gud yutufala i gat plante pikinini blong yutufala, blong olgeta we bambae oli kamaot biaen long yutufala, bambae oli save go stap long olgeta ples long wol. Nao bambae yufala i save mekem evri samting long wol ya oli stap aninit long han blong yufala.” Yes, God i wantem we Adam, Iv, mo ol pikinini we oli kamaot biaen long tufala, oli wokem Paradaes ya i go kasem olgeta ples long wol.—Jenesis 1:28; 2:8, 15, 22.
Be Adam mo Iv tufala i no obei long God. From samting ya, tufala i lusum hom blong tufala long paradaes. Be i no hemia nomo. Tufala i lusum gudfala strong bodi tu. Sloslo tingting mo bodi blong tufala i stap godaon. Evri dei we i pas, i olsem se Adam mo Iv tufala i stap wokbaot i go klosap moa long gref blong tufala. ?From wanem? From we tufala i agensem God we i wokem tufala, tufala i sin, ale ‘pei blong tufala, se bambae tufala i ded.’—Rom 6:23.
Yes, Adam mo Iv, tufala i ded, be bifo long samting ya, tufala i karem plante pikinini boe mo gel. ?Ol pikinini ya bambae oli mekem tingting we God i gat fastaem i kamtru? Nogat. Ol pikinini ya oli kasem sin blong papa mama blong olgeta. Tru ya, olgeta pikinini evriwan we oli kamaot long Adam oli kasem sin mo ded. Yumi tu yumi olsem. Baebol i talem se: “Wan man nomo i statem fasin blong sin long wol ya. Mo from we hem i mekem sin, hem i ded. Be frut blong samting ya, hemia we ol man oli stap ded, from we olgeta oli mekem sin.”—Rom 3:23; 5:12.
?Yumi Stap Wea Naoia?
Stat long taem ya we Adam mo Iv tufala i go agensem God, i kam kasem tede, olgeta man long wol oli gat had laef. Wan man we i raetem Baebol i talem stret se olgeta man oli stap olsem we “oli no karem frut long laef blong olgeta.” (Rom 8:20, NW ) !Tok ya i laenap stret wetem yumi ol man we oltaem nomo yumi stap traehad! Tru ya, i gat plante pikinini blong Adam we oli gat big save long saed blong saens, oli faenemaot plante samting long saed blong meresin, mo we oli wokem plante nambawan samting. Be i no gat wan long olgeta ya we i naf blong putum pis long wol mo i no gat wan we i naf blong givim gudfala bodi ya long ol man olsem we God i bin givim fastaem.
Desisen ya we Adam mo Iv tufala i tekem blong go agensem God i spolem laef blong yumi evriwan. Ol man oli mekem i nogud long yumi, yumi fraet we narafala bambae i stilim olting blong yumi no i kilim yumi, yumi safa from wan sik we i no gat meresin blong winim, no yumi krae from wan fren no famle we i ded. Olgeta samting ya oli kamaot from we tufala ya i mekem stronghed. Nating se laef blong yumi i kwaet, i no gat trabol, be i no longtaem, wan samting i hapen we i spolem pis ya. Mo nating se samtaem yumi stap harem gud, laef blong yumi i stap yet olsem man ya Job blong bifo, i bin talem se: “Mifala man . . . mifala i no strong. Laef blong mifala i sotfala nomo, mo i fulap long trabol.”—Job 14:1.
Taem yumi tingbaot se yumi kamaot long Adam mo from samting ya laef blong yumi i fulap long trabol, ating bambae yumi ting se fiuja i nogud nomo. Be Baebol i leftemap tingting blong yumi se God i no save letem trabol laef ya i gohed olwe. Bambae hem i mas mekem faswan tingting ya we hem i gat long saed blong laef blong man i kamtru. (Aesea 55:10, 11) ?From wanem yumi save sua se samting ya bambae i kamtru i no longtaem?
Baebol i soemaot se yumi stap naoia long wan trabol taem we hem i kolem se “ol las dei.” (2 Timoti 3:1, Good News Bible) Tok ya i no minim se hemia las dei blong graon ya mo olgeta laef samting we i stap long hem. Nogat. Hem i minim taem ya we “rabis fasin blong wol ya i kasem en blong hem” ale olgeta samting we i mekem man i safa tede bambae oli finis. (Matiu 24:3, NW ) Baebol i tokbaot wanem samting bambae i hapen long ol las dei ya mo i talemaot tu se fasin blong ol man bambae i olsem wanem long taem ya. Yu save ridim ol samting ya long bokis we i stap long pej 8. Taem yu ridim ol samting ya finis, i gud yu traem tingtinggud sipos ol samting ya i stap hapen raonabaot long wol tede no nogat. Baebol i olsem wan map we i save soemaot long yumi se yumi stap wea. Yes, hem i save soemaot sipos yumi stap klosap finis long taem blong en no yumi stap longwe yet. ?Be wanem bambae i hapen afta long ol samting ya?
Wanem Samting i Stap Long En Blong Rod
Kwiktaem nomo afta we Adam mo Iv tufala i rebel, God i stat wokem rod blong stanemap wan Kingdom “we rul blong hem bambae i no save finis samtaem.” (Daniel 2:44) Kingdom ya we plante man oli lanem blong prea from long Lodsprea, bambae i karem plante blesing i kam long ol man.—Matiu 6:9, 10.
Kingdom blong God i no wan gudfala filing nomo we i stap long hat. Hem i wan trufala gavman long heven we bambae i karem ol bigfala jenis i kam long wol ya. Tingbaot sam long ol promes ya we God bambae i mekem i kamtru long ol man from Kingdom ya. Baebol i talem se fastaem bambae God i “spolem ol man ya we oli stap spolem wol.” (Revelesen 11:18) ?Bambae hem i mekem wanem long ol man we oli obei long hem? Baebol i talem se bambae hem i “ravemaot wota blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem.” (Revelesen 21:4) ?I gat wan man long wol ya we i naf blong mekem ol samting ya? Nogat. God nomo i save mekem we laef blong man i gud, olsem we hem nao i bin wantem fastaem.
?Olsem wanem yu yu save kasem ol blesing ya we Kingdom blong God bambae i karem? Jon 17:3 i talem se: “Mo laef ya [we i no save finis], hem i min se man i save yu, we yu nomo yu tru God, mo i save mi, se mi, Jisas Kraes, we yu yu sanem mi mi kam.” Ol Witnes blong Jeova oli stap bisi long wan wok blong tijim ol man raon long wol, blong oli kasem save ya. Oli mekem wok ya long 230 kantri, mo oli wokem ol buk blong Baebol long 400 lanwis. Sipos yu wantem save moa, yu save toktok wetem ol Witnes blong Jeova long ples blong yu, no yu save raet i kam long olgeta long wan long ol adres we i stap long pej 5.
[Tok blong makem poen long pej 6]
“Sam long yufala oli save talem se, ‘Tede no tumora bambae mifala i go long wan narafala taon. Nao long ples ya, bambae mifala i stap wan fulyia, bambae mifala i mekem wok blong kasem plante mane.’ Yufala i lesin long mi. Yufala i no save nating wanem bambae i save kamtru long laef blong yufala tumora.”—Jemes 4:13, 14
[Tok blong makem poen long pej 6]
Baebol i tokbaot histri blong man stat long taem blong faswan man mo woman. Taswe, hem i soemaot long yumi se yumi kamaot long hu. Mo hem i soemaot tu se yumi stap go wea. Be blong kasem save wanem we Baebol i talem long yumi, yumi mas stadi long Baebol, sem mak olsem we man i jekemgud wan map we bambae i lidim hem long stret rod
[Tok blong makem poen long pej 7]
Tok ya “sin” i save minim wan fasin nogud we man i mekem no i save minim tu se yumi man i no stretgud taswe i isi nomo blong yumi mekem samting we i no stret. Taem yumi bon, sin i stap finis insaed long yumi, mo hem i save gat paoa long ol fasin blong yumi. “I no gat man long wol ya [we] i no save mekem mastik, we oltaem i stap mekem i stret nomo.”—Prija 7:20
[Tok blong makem poen long pej 8]
Sipos yu mekem foto kopi blong wan pepa we i gat wan blak mak long hem, ale evri kopi we yu mekem blong pepa ya bambae i gat wan blak mak i stap long hem. Adam i olsem pepa ya we i gat wan blak mak long hem. Yumi, yumi olsem ol foto kopi blong pepa ya. Ale from we Adam i gat sin, we i olsem blak mak ya long wan pepa, evri man we i kamaot long Adam oli gat sin tu long olgeta, olsem blak mak ya. Yumi evriwan i kamaot long Adam mo from samting ya yumi evri wan i gat sin blong hem i stap long yumi
[Tok blong makem poen long pej 8]
Baebol i talem se: “I no gat man i save wanem samting bambae i kamtru long laef blong hem, mo . . . i no gat man i save kam bos long laef blong hem.” (Jeremaea 10:23) Taswe nao, ol man oli no naf blong putum pis long wol nomata oli traehad olsem wanem. Taem God i wokem man, hem i no mekem we man i naf blong lidim hem wan. Hem i nidim God
[Tok blong makem poen long pej 9]
Man we i raetem Sam ya long Baebol i talem long God se: “Tok blong yu i olsem laet. Oltaem hem i stap soemaot rod blong mi, mo i stap lidim mi.” (Ol Sam 119:105) Baebol i olsem wan laet, hem i halpem yumi blong luksave wanem beswan rod blong folem taem yumi gat wan desisen blong tekem. Hem i stap ‘soemaot rod blong yumi,’ from we hem i soemaot wanem samting i stap long fiuja blong yumi nao yumi save luksave se long taem we i stap kam bambae laef blong ol man i olsem wanem
[Bokis blong pija long pej 7]
SAMTING WE I TRU I AGENSEM SAMTING WE I OLSEM DRIM
Long Septemba 2000, olgeta memba blong Yunaeted Neson oli agri long sam mak we oli mas kasem bifo long yia 2015. Hemia sam long ol mak ya:
◼ Namba blong olgeta man we oli laef evri dei long 1 dola (US) nomo, mo namba blong olgeta man we oli no gat kakae, i mas godaon stret long haf (50 pesen).
◼ Meksua se evri pikinini i kasem edukesen blong praemeri skul.
◼ Olgeta gel oli mas kasem edukesen we i sem mak long boe.
◼ Daonem namba (i godaon 66 pesen) blong ol pikinini we oli ded bifo we oli kasem faef yia.
◼ Katemdaon namba (i godaon 75 pesen) blong ol mama we oli ded taem oli bonem pikinini.
◼ Stopem mo blokem rabis sik ya we i stap goraon hareap tumas, HIV/AIDS mo ol narafala sik we i kilim plante man i ded, olsem malaria.
◼ Mekem se moa man (50 pesen moa) oli kasem gudfala wota blong dring.
?Olsem wanem? ?Bambae oli save kasem ol mak ya? Long 2004, wan grup blong man we wok blong olgeta i blong stadi long helt blong ol man long wol, i talem se i gud blong drim se fiuja bambae i olsem wanem, be i gud tu blong luksave wan samting se, sipos laef blong man i muf i go fored i no min se laef long wol ya i stap kam moagud. Smol toktok we i stap long ol fas pej blong buk ya State of the World 2005 i talem se: “Laef long plante kantri i no save kam antap from we fasin pua i bigwan tumas. Ol sik olsem HIV/AIDS oli stap pas i go long plante moa man, mekem se long plante kantri naoia bighaf blong ol man i stap long denja from ol sik ya. Long faef yia we i jes pas, samwe long 20 milian pikinini oli ded from ol sik we i kamaot long doti wota, be i isi nomo blong blokem ol sik ya. Mo plante handred milian man oli gohed yet blong laef long ol ples we i pua tumas mo we i no gat klin wota blong dring mo i no gat gudfala toelet no ples blong was mo swim.”
[Bokis blong pija long pej 8]
SAM SAEN BLONG “OL LAS DEI”
Faet olsem we i neva gat bifo.—Matiu 24:7; Revelesen 6:4.
Kakae i sot.—Matiu 24:7; Revelesen 6:5, 6, 8.
Ol sik.—Luk 21:11; Revelesen 6:8.
Fasin blong brekem loa i kam antap.—Matiu 24:12.
Ol man oli stap spolem wol.—Revelesen 11:18.
Graon i seksek bigwan.—Luk 21:11.
Laef i kam strong tumas.—2 Timoti 3:1.
Ol man oli lavem mane bitim mak.—2 Timoti 3:2.
Ol pikinini oli no moa obei long papa mama.—2 Timoti 3:2.
Man i no gat sore long narafala man.—2 Timoti 3:3.
Man i laekem moa ol pleplei i bitim we i lavem God.—2 Timoti 3:4.
Man i no bos long tingting.—2 Timoti 3:3.
Man i no moa laekem ol fasin we i gud.—2 Timoti 3:3.
Oli no wantem save se i gat bigfala trabol i stap kam.—Matiu 24:39.
Ol man blong jik oli no wantem luksave ol pruf se ol las dei i stap finis.—2 Pita 3:3, 4.
Wok blong talemaot Kingdom blong God i mas go long olgeta ples long wol.—Matiu 24:14.
[Credit Lines]
© G.M.B. Akash/Panos Pictures
© Paul Lowe/Panos Pictures
[Tok blong pija long pej 9]
Ol man oli savegud ol Witnes blong Jeova from wok blong olgeta blong talemaot gud nius blong Kingdom blong God