SAPIT 2
Sa Liv Ki Revel Konnesans Bondye
1, 2. Akoz nou bezwen gidans nou Kreater?
I TOUT-A-FE normal ki en Kreater ki kontan nou ti a fourni en liv pour enstri e gid limanite. Eski ou pa dakor ki imen i bezwen en gidans?
2 Plis ki 2,500 lannen pase, en zonm, ki ti en profet osi byen ki en istoryen, ti ekrir: “I pa apartenir pour zonm ki pe marse pour diriz son lepa.” (Zeremi 10:23) Ozordi, nou kapab vwar ki laverite dan sa deklarasyon i pli evidan ki zanmen oparavan. Lo sa size, istoryen William H. McNeill ti dir: “Listwar zonm lo sa plannet in plizoumwen marke par en seri kontinyel, kriz ek dezord dan laranzman etabli lasosyete.”
3, 4. (a) Konman nou devret abord en letid Labib? (b) Ki mannyer nou pou fer pour egzamin Labib?
3 Labib i donn en bon gidans lo tou sa ki nou bezwen konnen. I vre ki serten i enpresyonnen kan zot feyte Labib pour premye fwa. Annefe, i en gro liv, e serten parti pa fasil pour konpran. Me si en dimoun ti donn ou en dokiman legal ki eksplik ou sa ki ou bezwen fer pour ganny en leritaz ki annan bokou valer, eski ou pa ti a pran letan pour etidye li atantivman? Si ou vwar serten parti sa dokiman difisil pour konpran, sirman ou ti a rod led avek en dimoun ki pli eksperyanse dan sa domenn. Akoz ou pa abord en letid Labib avek sa menm leta lespri? (Akt 17:11) Bokou plis i enplike ki en leritaz materyel. Parey nou’n aprann dan sapit presedan, konnesans Bondye i kapab anmenn ver lavi eternel.
4 Annou aprezan egzamin sa liv ki revel konnesans Bondye. Premyerman nou pou fer en rezimen bref lo Labib. Apre nou pou diskite akoz bokou dimoun byen enformen i krwar ki i Parol enspire Bondye.
KONTENI LABIB
5. (a) Ki Lekritir Ebre i kontyen? (b) Ki Lekritir Grek i kontyen?
5 Labib i kontyen 66 liv ki form de seksyon, ki souvan ganny apele Ansyen Testaman ek Nouvo Testaman. Trantnef liv Labib ti ganny ekri prensipalman dan langaz Ebre e vennset dan langaz Grek. Lekritir Ebre (depi Zenez ziska Malaki) i kouver kreasyon osi byen ki premye 3,500 lannen listwar imen. An egzaminan sa parti Labib, nou pou kapab aprann ki mannyer Bondye ti azir anver bann Izraelit—depi zot nesans konman en nasyon dan sezyenm syek A.N.L., ziska senkyenm syek A.N.L.a Lekritir Grek (depi Matye ziska Revelasyon) i konsantre bokou lo bann lansennyman e aktivite Zezi Kri ek son bann disip pandan premye syek N.L.
6. Akoz nou devret etidye Labib an antye?
6 Serten dimoun i dir ki “Ansyen Testaman” i pour bann Zwif e “Nouvo Testaman” i pour bann Kretyen. Me dapre 2 Timote 3:16, ‘tou Lekritir i enspire par Bondye e i itil.’ Sa i vedir ki en vre letid lo bann Lekritir i devret enplik Labib an antye. Annefe, sa de parti Labib i konplemant kanmarad e zot zwenn ansanm pour devlop en menm tenm.
7. Ki tenm Labib?
7 Petet ou’n asiste bann servis relizye pandan plizyer lannen e ou’n antann serten porsyon Labib ganny lir aotvwa. Oubyen i posib ki ou menm ou’n deza lir serten parti. Eski ou ti konnen ki Labib i annan en lyen komen, setadir en menm tenm, depi Zenez ziska Revelasyon? Wi, en tenm armonye i dominan dan Labib. Ki son tenm? Se zistifikasyon drwa Bondye pour diriz limanite e realizasyon son plan lanmour par mwayen son Rwayonm. Plitar nou pou vwar egzakteman konman Bondye pou realiz sa plan.
8. Ki Labib i revele konsernan personnalite Bondye?
8 Apard ki eksplik son plan, Labib i osi revel personnalite Bondye. Par egzanp dapre Labib, nou aprann ki Bondye i annan santiman, e bann swa ki nou fer i enportan pour li. (Psonm 78:40, 41; Proverb 27:11; Ezekyel 33:11) Psonm 103:8-14 i dir ki Bondye ‘i mizerikord e konpasyon, i pa ankoler vitman, e i ris an bonte leker.’ I tret nou avek konpasyon, ‘an rapelan ki nou’n ganny fer avek lapousyer’ e ki nou retourn an pousyer. (Zenez 2:7; 3:19) Vreman en bann kalite merveye! Eski sa i pa sa kalite Bondye ki ou anvi adore?
9. Konman ki Labib i eksplik nou klerman bann standar Bondye, e konman eski nou kapab benefisye avek en tel konnesans?
9 Labib i eksplik nou klerman bann standar Bondye. Parfwa zot ganny donnen dan form lalwa. Me pli souvan zot ganny trouve dan bann prensip ki ganny ansennyen par bann legzanp pratik. Bondye in fer serten levennman dan listwar Izrael letan lontan ganny met an ekrir pour nou benefis. Sa bann resi fran pa’n kasyet nanryen lo sa ki’n arive ler dimoun in azir an armoni avek plan Bondye, osi byen ki bann move konsekans ki i anmennen ler zot viv endepandan. (1 Lerwa 5:4; 11:4-6; 2 Kronik 15:8-15) Lektir sa bann resi istorik pou sirman tous nou leker. Si nou esey vizyaliz sa bann levennman, nou pou kapab met nou dan plas sa bann dimoun. Alor, nou pou kapab benefisye avek bann bon legzanp e evit bann pyez ki’n fer serten tonb dan pese. Toutfwa, sa kestyon enportan i merit ganny reponn: Konman nou kapab sir ki sa ki nou lir dan Labib i vreman enspire par Bondye?
ESKI OU KAPAB ANNAN KONFYANS DAN LABIB?
10. (a) Akoz serten i panse ki Labib i demode? (b) Ki 2 Timote 3:16, 17 i dir nou konsernan Labib?
10 Petet ou’n deza remarke ki laplipar liv ki ofer konsey i vin demode menm apre en pti gin letan. Eski i leka pour Labib? I en liv tre ansyen, e preske 2,000 an in pase depi ki i’n fini ganny ekri. Alors, sa i fer serten panse ki i pa aplikab pour nou lepok modern. Me si Labib i enspire par Bondye, son konsey i devret touzour azour, menm si i tre ansyen. Lekritir i devret ankor “itil pour ansennyen, pour koriz lerer, pour remet drwat, e pour formen pour viv byen selon Bondye.”—2 Timote 3:16, 17.
11-13. Akoz nou kapab dir ki Labib i annan en valer pratik pour nou letan?
11 En legzanmen atantif bann prensip Labib i revele ki zot ankor annan menm valer pratik ki letan i ti’n fek ganny ekrir. Par egzanp, Labib i revel en konnesans profon lo natir imen ki aplikab pour nenport zenerasyon imen. Nou kapab fasilman vwar sa dan sa Sermon lo montanny ki Zezi ti prononse e ki’n ganny rikorde dan Matye sapit 5 a 7. Sa sermon ti telman enpresyonn defen Mohandas K. Gandhi, en ansyen dirizan Lenn, ki i ti dir avek en o zofisye Britanik: “Ler ou pei ek sa ki pour mwan pou tonm dakor lo bann lansennyman ki Kris ti donnen dan son Sermon lo montanny, nou pou’n alor rezourd problenm pa zis pour nou pei, me osi pour lemonn antye.”
12 I pa etonnan ki dimoun i enpresyonnen avek bann lansennyman Zezi! Dan sa Sermon lo montanny, i ti montre nou semen ki anmenn ver vre boner. I ti eksplike konman pour fer lape avek nou prosen. Zezi ti donn lenstriksyon lo fason ki nou devret priye. I ti osi montre ki latitid pli saz nou devret annan anver bann byen materyel e i ti donn Lareg-d-or pour mentenir en bon relasyon antre kanmarad. Dan sa sermon i ti osi eksplike konman pour detekte bann tronpri relizye e konman nou kapab annan en lavenir asire.
13 Dan sa Sermon lo montanny osi byen ki dan lezot paz, Labib i fer kler sa ki nou bezwen fer e sa ki nou bezwen evite pour amelyor nou lavi. Son bann konsey i sitan annan en valer pratik ki en edikater ti oblize dir: “Menm si mon en konseye dan lekol segonder, avek plizyer degre liniversite, e menm si mon’n lir en kantite liv lo lasante mantal e lo psikolozi, mon’n realize ki bann konsey Labib lo bann size tel ki lareisit dan lavi maryaz, konman evit bann problenm lazenes, e konman pour ganny e gard bann vre zanmi, i bokou pli siperyer ki nenport kwa ki mon’n deza lir oubyen etidye dan liniversite.” Anplis ki en liv laktyalite ki annan en gran valer pratik, Labib i osi en liv ki nou kapab annan konfyans ladan.
EGZAKT E DINY KONFYANS
14. Kwa ki montre ki Labib i egzakt dan domenn lasyans?
14 Menm si Labib pa en liv lasyans, i egzakt dan domenn syantifik. Par egzanp, pandan en lepok ki tou dimoun ti krwar ki later i plat, profet Izai ti refer lo later konman en “serk” (son mo Ebre, chugh, ki dan sa ka donn lide en “boul”). (Izai 40:22) Sa lide ki later i en boul pa ti vreman ganny aksepte ziska plizyer milye lannen apre lepok Izai. Deplis, Zob 26:7—ki ti ganny ekrir plis ki 3,000 an pase—i dir ki Bondye pe “tenir later anpandan lo nanryen.” En spesyalis Labib i deklare: “Ki mannyer Zob ti konn sa laverite ki’n ganny prouve par lasyans, ki later i tenir dan vid san okenn sipor vizib, sa i en kestyon ki bann ki renye lenspirasyon Labib pa kapab fasilman reponn.”
15. Ki mannyer sa stil ki bann resi in ganny ekrir i fortifye nou konfyans dan Labib?
15 Stil ki bann resi Labib in ganny ekrir avek, i fortifye nou konfyans dan sa liv tre ansyen. Kontrerman avek bann lezann, bann levennman ki’n ganny raporte dan Labib i ganny asosye avek bann dat ek bann personnaz presi. (1 Lerwa 14:25; Izai 36:1; Lik 3:1, 2) Tandis ki bann istoryen dan letan pase ti kontan koz bokou lo reisit zot bann dirizan me kasyet zot defet ek fot, bann ki’n ekrir Labib ti fran e onnet—menm konsernan zot prop pese grav.—Nonm 20:7-13; 2 Samyel 12:7-14; 24:10.
EN LIV PROFESI
16. Lekel pli gran laprev ki Labib i enspire par Bondye?
16 Lakonplisman bann profesi i donn laprev konvenkan ki Labib i enspire par Bondye. Dan Labib i annan plizyer profesi ki’n akonpli an detay. Evidaman, i pa kapab bann senp imen ki responsab pour sa. Me lekel alors ki loter sa bann profesi? Menm Labib i dir ki “profesi pa’n ganny prezante par lavolonte imen, me se Sent-Espri [oubyen son lafors aktif] ki’n pous zonm pour anons mesaz Bondye.” (2 Pyer 1:21) Annou egzamin detrwa legzanp.
17. Ki bann profesi ki ti predir konket Babilonn, e konman zot ti akonpli?
17 Babilonn i ganny abese. Izai ek Zeremi ti’n tou le de predir ki Babilonn ti pou ganny ranverse par bann Med ek bann Pers. Sa ki remarkab, se ki profesi Izai konsernan sa levennman ti ganny rikorde plis ki 200 an avan ki Babilonn ti ganny konkerir! Swivan i detrwa laspe sa profesi ki’n ganny konfirmen par listwar: Larivyer Lefrat ti sek akoz son delo ti ganny detournen dan en lak artifisyel (Izai 44:27; Zeremi 50:38); en mank sirveyans kot bann laport Babilonn ki vir avek Larivyer Lefrat (Izai 45:1); e konket sa lavil par en lerwa nonmen Siris.—Izai 44:28.
18. Ki mannyer profesi Labib konsernan “lerwa Lagres” ti akonpli?
18 “Lerwa Lagres” i ganny eleve e abese. Dan en vizyon, Danyel ti vwar en kabri ki abat en mouton e kas son de korn. Apre, sa gran korn sa kabri ti ganny kase, e kat korn ti lev dan son plas. (Danyel 8:1-8) Danyel ti ganny sa leksplikasyon: “Sa mouton ki ou ti vwar ki posed de korn i reprezant bann lerwa Lamedi ek Lapers. E sa kabri tou kouver avek seve i reprezant lerwa Lagres; e sa gran korn ki ti ant son [de] lizye i reprezant sa premye lerwa. Vi ki sa enn ti ganny kase, alors ki kat ti finalman lev dan son plas, i annan kat rwayonm dan son nasyon ki pou leve, me pa avek son lafors.” (Danyel 8:20-22) An konformite avek sa profesi, anviron de syek plitar, “lerwa Lagres,” Aleksand Legran ti ranvers Lanpir Medo-Pers—reprezante par sa mouton avek de korn. Aleksand ti mor lannen 323 A.N.L. e finalman i ti ganny ranplase par kat son bann zeneral. Malgre tou, okenn parmi sa bann rwayonm ki ti siksed li pa ti kapab ganny konpare avek lafors lanpir Aleksand.
19. Ki bann profesi ki ti ganny akonpli dan Zezi Kri?
19 Lavi Zezi Kri. Lekritir Ebre i kontyen plizyer profesi ki’n ganny akonpli avek nesans, minister, lanmor ek rezireksyon Zezi. Par egzanp, plis ki 700 lannen avan, Mika ti predir ki Mesi, oubyen Kris, ti pou ne an Betleenm. (Mika 5:2; Lik 2:4-7) Izai, ki ti viv pandan menm letan avek Mika, ti predir ki Mesi ti pou ganny bate e ki dimoun ti pou kras lo li. (Izai 50:6; Matye 26:67) Senk san an avan, Zekarya ti profetize ki Mesi ti pou ganny trai pour 30 pyes larzan. (Zekarya 11:12; Matye 26:15) Plis ki mil an avan, David ti predir serten levennman ki ti pou asosye avek lanmor Zezi, Mesi. (Psonm 22:7, 8, 18; Matye 27:35, 39-43) E anviron senk syek davans, profesi Danyel ti revele kan ki Mesi ti pou aparet, osi byen longer son minister ek lepok son lanmor. (Danyel 9:24-27) Sa i selman detrwa profesi ki’n ganny akonpli lo Zezi Kri. Ou pou sirman vwar li enteresan pour lir bokou plis lo li plitar.
20. Ki lasirans nou devret gannyen ler nou egzamin profesi Labib ki’n ganny realize?
20 Plizyer lezot profesi a-lon-term in deza ganny realize. ‘Me,’ petet ou kapab demande, ‘ki mannyer sa i afekte mon lavi?’ Annou pran en legzanp, si en dimoun in toultan koz laverite avek ou, eski ou ti pou dout son parol si en zour i vin dir ou en keksoz nouvo? Sirman non! Pareyman, Bondye in touzour koz laverite dan Labib. Eski sa i pa merit ranforsi nou konfyans dan bann promes Labib, par egzanp son bann profesi konsernan en paradi byento lo later? Byensir! Vreman, nou kapab annan menm lasirans ki Pol, enn bann disip Zezi pandan premye syek, ki ti ekrir ki ‘Bondye pa kapab koz manti.’ (Tit 1:2) Deplis, ler nou lir Labib e aplik son bann konsey, nou pe demontre en sazes ki bann imen pa kapab gannyen lo zot menm, akoz Labib i en liv ki revel konnesans Bondye ki anmenn ver lavi eternel.
“KONTAN” KONNESANS BONDYE
21. Ki ou devret fer si serten keksoz ki ou aprann dan Labib i paret tro difisil?
21 An etidyan Labib, probableman ou pou dekouver serten keksoz ki diferan avek sa ki ou’n ganny ansennyen dan lepase. Ou kapab menm aprann ki serten ou bann koutim relizye ki ou byen atase avek, i depler Bondye. Ou pou aprann ki Bondye i annan bann kriter pli eleve lo sa ki byen ek mal, konpare avek sa ki komen dan sa monn permisif. Ler ou’n fek aprann tousala, i kapab paret tro difisil pour ou. Me annan pasyans! Egzamin atantivman bann Lekritir pour ou trouv konnesans Bondye. Aksepte ki bann konsey Labib i kapab demann ou pou fer serten sanzman dan ou fason panse ek ou mannyer azir.
22. Akoz ou pe etidye Labib, e konman ou kapab ed lezot konpran sa?
22 I posib ki ou bann zanmi ek fanmiy, menm avek bon lentansyon, i opoz ou letid Labib; me Zezi ti dir: “Tou dimoun ki deklare piblikman ki i mon disip, mwan osi mon pou deklar mwan an son faver devan mon Papa ki dan lesyel; me tou dimoun ki rezet mwan piblikman, mon pou rezet li devan mon Papa ki dan lesyel.” (Matye 10:32, 33) Serten i kapab per ki ou pou form parti en sekt, oubyen ou ava vin en fanatik. An realite, ou pe senpleman efors ou pour ganny lakonnesans egzakt lo Bondye e lo laverite. (1 Timote 2:3, 4) Pour ed lezot konpran sa, fodre ki ou rezonnab, e pa touzour argimante letan ou pe koz avek zot lo sa ki ou pe aprann. (Filipyen 4:5) Mazinen ki bokou i ‘aksepte lafwa san laparol’ ler i vwar laprev ki konnesans Labib i vreman benefisye dimoun.—1 Pyer 3:1, 2.
23. Konman ou kapab “kontan” konnesans Bondye?
23 Labib i ankouraz nou: “Parey bann zanfan nouvo-ne, kontan dile pir parol Bondye.” (1 Pyer 2:2) En pti baba i depann lo nouritir ki son manman i donn li, e i ensiste pour li ganny sa. Pareyman, nou depann lo lakonnesans ki Bondye i fourni. Ou kapab “kontan” son Parol plis ankor an pourswivan ou letid. Wi, fer en zefor pour lir Labib toulezour. (Psonm 1:1-3) An fezan sa ou pou retir bokou byenfe, akoz Psonm 19:11 i dir sa konsernan bann lalwa Bondye: “An gardan zot i annan en gran rekonpans.”
[Not anba lo paz]
a A.N.L. i vedir “avan Nou Lepok,” sa i pli presi ki B.C. (“avan Kris”). N.L. i endik “Nou Lepok” ki’n souvan ganny apele A.D., pour anno Domini, ki vedir “dan lannen nou Senyer.”
TESTE OU KONNESANS
Ki mannyer Labib i diferan avek tou lezot liv?
Akoz ou kapab annan konfyans dan Labib?
Kwa ki prouv ou ki Labib i parol enspire Bondye?
[Bwat lo paz 14]
APRANN SERVI BYEN OU LABIB
I pa difisil pour ou konn servi byen ou Labib. An servan son latab konteni ou kapab konn bann liv Labib dan zot lord e determinen kote zot trouve.
Bann liv Labib i ganny divize par sapit ek verse pour fasilit referans. Divizyon par sapit ti ganny fer pandan trezyenm syek, e pandan sezyenm syek en enprimer Franse ti aparaman diviz bann lekritir Grek par verse. Premye Labib konplet avek bann sapit ek verse, ti en edisyon Franse ki ti ganny pibliye an 1553.
Ler bann verse i ganny site dan sa liv, sa premye nimero i endik sapit, e sa dezyenm nimero i endik verse. Par egzanp, si “Proverb 2:5” in ganny site, i vedir ki i pe refer ou avek liv Proverb, sapit 2, verse 5. Si ou rod bann lekritir ki’n ganny site, ou pou byento vwar li fasil pour trouv bann verse Labib.
Pli bon fason pour vin familye avek ou Labib se lir li toulezour. Okonmansman sa i kapab paret difisil. Me si ou lir trwa a senk sapit par zour, depandan lo zot longer, ou pou kapab fini lir Labib antye dan enn an. Akoz ou pa konmanse ozordi menm?
[Bwat lo paz 19]
LABIB—EN LIV INIK
• Labib i “enspire par Bondye.” (2 Timote 3:16) I’n ganny ekrir par bann imen, me Bondye in gid zot panse, ki fer ki Labib i vreman “parol Bondye.”—1 Tesalonisyen 2:13.
• Labib ti ganny ekrir dan en peryod 16 syek, par apepre 40 zonm, sorti dan diferan lorizin. Pourtan, Labib antye i an armoni depi konmansman ziska finisyon.
• Labib in sirviv plis latak ki nenport ki lezot liv. Pandan en serten lepok dan listwar Lerop, dimoun ti ganny brile lo poto, senpleman akoz zot ti posed en egzanpler Labib.
• Labib i sa liv ki ganny distribye plis dan lemonn antye. I’n ganny tradwir, an antye oubyen an parti, dan plis ki 2,000 langaz. Plizyer bilyon egzanpler Labib in ganny enprimen e napa byen landrwa lo later, kot ou pa pou trouv en egzanpler.
• Parti pli ansyen dan Labib i date depi sezyenm syek A.N.L. Sa i avan Rig-Veda pour Endou (ver lannen 1300 A.N.L.), liv “Trwa Korbey” pour Boudis (senkyenm syek A.N.L.), oubyen Koran Islanmik (setyenm syek N.L.), ensi ki Nihongi pour Sintoist (lannen 720 N.L.).
[Portre lo paz 20]