Bann referans pour Kaye renyon Nou minister ek lavi Kretyen
1-7 ZANVYE
BANN TREZOR DAN PAROL BONDYE | MATYE 1-3
“Rwayonm lesyel in aprose”
(Matye 3:1, 2) Sa letan, Zan ki batize ti vin prese dan dezer Zide. 2 I ti pe dir: “Repantir, parski Rwayonm lesyel in aprose.”
not letid dan nwtsty-E dan Mt 3:1, 2
prese: Sa mo Grek i vedir “fer konn en mesaz piblikman.” I met lanfaz lo lafason ki sa mesaz i ganny anonse: normalman an piblik devan tou dimoun dan plas koze devan en pti group dimoun.
Rwayonm: Premye fwa ki sa mo Grek ba·si·leiʹa i aparet. I refer avek gouvernman ki ganny dirize par en lerwa e osi avek teritwar ek lepep ki ganny dirize par sa lerwa. Dan sa 162 fwa ki sa mo Grek i aparet dan Lekritir Grek, sa mo i ganny trouve 55 fwa dan liv Matye e laplipar i refer avek Rwayonm Bondye dan lesyel. Matye i servi sa term sitan souvan ki sa Levanzil i kapab ganny apele Levanzil Rwayonm.
Rwayonm lesyel: Sa lekspresyon i aparet 30 fwa e i ganny trouve zis dan Levanzil Matye. Dan Levanzil Mark ek Lik, dan plas servi “Rwayonm lesyel,” zot servi “Rwayonm Bondye” e sa i montre ki “Rwayonm Bondye” i dan lesyel e ki son lerwa i dirize dan lesyel.—Mt 21:43; Mr 1:15; Li 4:43; Da 2:44; 2Ti 4:18.
in aprose: Rwayonm in aprose dan sa sans ki son fitir Dirizan dan Rwayonm lesyel ti pros pour konmans son travay konman Mesi lo later.
(Matye 3:4) Zan ti met lenz ki’n ganny fer avek pwal samo ek en sang lapo dan son leren. I ti manz sotrel ek dimyel maron.
not ek portre dan nwtsty-E
Laparans ek fason sanze Zan ki batize
Zan ti met lenz ki’n ganny fer avek pwal samo e ki ti’n ganny anmare dan son leren avek en sang lapo. Sa sang ti osi ganny servi pour met bann pti keksoz. Profet Eliya ti sanz en pe parey li osi. (2Rw 1:8) Dimoun pov ki ti abitye met lenz ki ti’n ganny fer avek pwal samo. Par kont, bann dimoun ris ti met bann lenz ser ki ti ganny fer avek linenn ek laswa. (Mt 11:7-9) Vi ki Zan ti en Nazireen depi nesans, i posib ki son seve pa ti’n zanmen ganny koupe. Son lenz ek laparans ti montre ki i ti en dimoun senp e devoue pour fer lavolonte Bondye.
Sotrel
Dan Labib, sa mo “sotrel” i kapab pe refer avek diferan kalite kasbol ki annan de pti antenna. I refer avek bann kasbol ki imigre dan bann gran group. Dapre en resers ki ti ganny fer Zerizalenm, i annan 75 poursan protein dan bann sotrel ki dan dezer. Ozordi bann dimoun ki manz sotrel, i tir son latet, lapat, lezel ek son bout deryer. Sa ki reste, zot manz li kri oubyen zot kwi li. Aparaman sa bann zensek i ganny gou kanmaron oubyen krab e i annan en kantite protein ladan.
Dimyel maron
Sa portre i montre (1) en bonbard mous dimyel maron e (2) en gof plen avek dimyel. I probab ki Zan ti manz dimyel ki ti ganny fer bann mous dimyel maron ki apel Apis mellifera syriaca ki andemik dan sa landrwa. Sa kalite mous dimyel i agresiv e i reste dan bann landrwa so e sek parey dan dezer Zida me i pa bann mous ki dimoun i kapab sonnyen kot li. Par kont, depi dan nevyenm syek avan Kris, dimoun ki ti reste Izrael ti sonny bann mous dimyel dan bann bonbard later oubyen larzil ki ti dan laform en silenn. En kantite sa bann bonbard ti ganny dekouver dan milye en lavil ki apel (Tel Rehov) dan Vale Zourden. Dimyel sorti dan sa bann bonbard ti ganny fer par bann mous ki aparaman ti sorti Latirki.
Rod bann perl spirityel
(Matye 1:3) Zida ti vin papa Perez ek Zera e zot manman ti Tamar. Perez ti vin papa Ezronn. Ezronn ti vin papa Ram.
not letid dan nwtsty-E dan Mt 1:3
Tamar: Sa i premye parmi senk madanm ki ganny mansyonnen dan laliny desandans Mesi dan Matye. Lezot ki ganny mansyonnen i Raab ek Rit. Tou le de madanm pa ti Izraelit (verse 5), Bat-Seba, “madanm Ourya” (verse 6) ek Mari (verse 16). I annan zis bann zonm dan laliny desandans Zezi, me aparaman, sa bann madanm ki zanset Zezi i ganny mansyonnen akoz zot ti fer keksoz remarkab.
(Matye 3:11) Mwan mon pe batiz zot avek delo akoz zot in repantir, me sa enn ki pe vin apre mwan ki mon pa diny pour tir son sandalet i pli for ki mwan. Sa enn pou batiz zot avek lespri sen e avek dife.
not letid dan nwtsty-E dan Mt 3:11
batiz zot: Oubyen “plonze.” Sa mo Grek ba·ptiʹzo i vedir “plonze oubyen met anba delo.” Lezot verse dan Labib i montre ki batenm i enkli ganny plonze konpletman anba delo. En fwa, Zan ti pe batiz dimoun dan Larivyer Zourden o bor Salim “parski i ti annan en bon pe delo laba.” (Zan 3:23) Ler Filip ti batiz en Etyopyen, zot tou le de ti “desann dan sa delo.” (Akt 8:38) Sa menm mo Grek i ganny servi dan Septant dan 2 Lerwa 5:14 ler Naamann ti “desann e [plonz] li set fwa” dan Larivyer Zourden.
Lektir Labib
(Matye 1:1-17) “Liv listwar Zezi Kri, garson David, garson Abraam: 2 Abraam ti vin papa Izaak. Izaak ti vin papa Zakob. Zakob ti vin papa Zida ek son bann frer. 3 Zida ti vin papa Perez ek Zera e zot manman ti Tamar. Perez ti vin papa Ezronn. Ezronn ti vin papa Ram. 4 Ram ti vin papa Aminadab. Aminadab ti vin papa Nasonn. Nasonn ti vin papa Salmonn. 5 Salmonn ti vin papa Boaz e son manman ti Raab. Boaz ti vin papa Obed e son manman ti Rit. Obed ti vin papa Zese. 6 Zese ti vin papa Lerwa David. David ti vin papa Salomon e son manman ti madanm Ourya. 7 Salomon ti vin papa Reabam. Reabam ti vin papa Abiya. Abiya ti vin papa Aza. 8 Aza ti vin papa Zeosafat. Zeosafat ti vin papa Zeoram. Zeoram ti vin papa Ouzya. 9 Ouzya ti vin papa Zotanm. Zotanm ti vin papa Aaz. Aaz ti vin papa Ezekya. 10 Ezekya ti vin papa Manase. Manase ti vin papa Amonn. Amonn ti vin papa Zosya. 11 Zosya ti vin papa Zekonya ek son bann frer, lepok legzil Babilonn. 12 Apre legzil Babilonn, Zekonya ti vin papa Sealtyel. Sealtyel ti vin papa Zorobabel. 13 Zorobabel ti vin papa Abyoud. Abyoud ti vin papa Elyakim. Elyakim ti vin papa Azor. 14 Azor ti vin papa Zadok. Zadok ti vin papa Akim. Akim ti vin papa Elyoud. 15 Elyoud ti vin papa Eleazar. Eleazar ti vin papa Matann. Matann ti vin papa Zakob. 16 Zakob ti vin papa Zozef ki ti msye Mari, manman Zezi ki ti ganny apele Kris. 17 Alor, an tou, i ti annan 14 zenerasyon depi Abraam ziska David, 14 zenerasyon depi David ziska legzil Babilonn e 14 zenerasyon depi legzil Babilonn ziska Kris.”
8-14 ZANVYE
BANN TREZOR DAN PAROL BONDYE | MATYE 4-5
“Leson ki nou aprann avek sermon Zezi lo montanny”
(Matye 5:3) “Ere bann ki rekonnet ki zot bezwen gidans Bondye, parski Rwayonm lesyel i pour zot.”
not letid dan nwtsty-E dan Mt 5:3
Ere: I pa zis parey ler en dimoun i kontan akoz i pe pas en bon letan. Plito, i refer avek en dimoun ki ere akoz i ganny beni par Bondye e i annan son laprouvasyon. Sa mo i osi ganny servi pour dekrir Bondye ek Zezi dan lesyel.—1Ti 1:11; 6:15.
bann ki rekonnet ki zot bezwen gidans Bondye: Sa lekspresyon Grek i refer avek “bann ki rekonnet,” literalman, “bann ki pov (ki bezwen led, ki napa nanryen, mandyan).” Dan sa konteks, i bann ki vreman bezwen en keksoz e zot realize ki zot dan bezwen. Sa menm mo i ganny servi pour refer avek Lazar, sa “mandyan” dan Lik 16:20, 22. Sa mo Grek ki serten tradikter in tradwi “pov an espri” i dekrir bann dimoun ki realize ki zot vreman bezwen gidans Bondye.
(Matye 5:7) “Ere bann ki pran pitye pour lezot, parski lezot pou pran pitye pour zot.”
not letid dan nwtsty-E dan Mt 5:7
pran pitye: Kan Labib i servi sa mo “pitye” oubyen “mizerikord,” i kapab pe refer avek pardonnen oubyen pas en zizman ki pa sitan sever. Me i pli souvan refer avek konpasyon ki pous en dimoun pour pran linisyativ pour ed bann ki dan bezwen.
(Matye 5:9) “Ere bann ki fer lape, parski zot pou ganny apele zanfan Bondye.
not letid dan nwtsty-E dan Mt 5:9
fer lape: Pa zis bann ki gard lape me osi bann ki anmenn lape kot i ti napa.
Ansenny ou zanfan pour fer lape
Bann paran Kretyen i vreman anvi elve zot zanfan pour “rod lape e kontinyen viv anpe.” (1 Pyer 3:11) Sa lazwa ki en dimoun i annan kan i fer lape i plis ki tou sa zefor ki i bezwen fer pour kouver sa santiman fristrasyon, mefyans ek lanimozite.
Rod bann perl spirityel
(Matye 4:9) I ti dir li: “Tousala mon pou donn ou si ou azenou devan mwan e ador mwan.”
not letid dan nwtsty-E dan Mt 4:9
ador: Lafason ki sa verb Grek in ganny servi (aorist tense) i montre ki i en aksyon ki tanporer. Sanmenm, i kapab ganny tradwir “ador mwan en fwa” (not) e sa i montre ki Dyab pa ti demann Zezi pour kontinyelman “ador” li me i ti oule ki Zezi i ador li zis enn fwa.
(Matye 4:23) Apre Zezi ti al partou dan Galile, i ti ansennyen dan bann sinagog e pres sa bon nouvel Rwayonm e i ti geri dimoun ki ti annan tou sort kalite maladi ek tou sort problenm lasante.
not letid dan nwtsty-E dan Mt 4:23
ansennyen . . . pres: Ansennyen i diferan avek prese parski sa ansenyan pa zis dir oubyen anons en keksoz. I montre, eksplike, servi bann bon largiman e donn laprev.
Lektir Labib
(Matye 5:31-48) Deplis, i’n ganny dir: ‘En dimoun ki divors son madanm i bezwen donn li en sertifika divors.’ 32 Me mwan mon dir zot ki en dimoun ki divors son madanm eksepte si sa madanm in komet imoralite seksyel, i fer sa madanm riske komet adilter e si en dimoun i marye avek en madanm ki’n divorse i komet adilter. 33 “Zot in osi tande ki i’n ganny dir avek nou zanset: ‘Ou pa devret fer en serman e pa gard ou parol, me ou devret akonpli ou ve anver Zeova.’ 34 Me mwan mon dir zot: Pa bezwen fer en serman ditou, ni par lesyel, parski sa i tronn Bondye, 35 ni par later, parski sa i son marspye, ni par Zerizalenm, parski i lavil sa gran Lerwa. 36 Pa fer en serman lo ou latet, parski ou pa kapab fer ni en bren seve vin blan oubyen nwanr. 37 Zis fer sir ki ou ‘Wi’ i wi e ou ‘Non’ i non, parski sa ki ou dir an plis i sorti kot sa enn move. 38 “Zot in tande ki i’n ganny dir: ‘En lizye pour en lizye e en ledan pour en ledan.’ 39 Me mwan mon dir zot: Pa lager avek en move dimoun, me si en dimoun i donn ou en kalot lo ou lazou kote drwat, donn li lot kote osi. 40 Si en dimoun i anvi anmenn ou ankour pour pran ou lenz, les li pran ou manto osi. 41 Si en dimoun ki annan lotorite i fors ou pour servi li pour en kilomet, fer de kilomet avek li. 42 Donn sa enn ki pe demann ou e pa refize pret sa enn ki demann ou prete. 43 “Zot in tande ki i’n ganny dir: ‘Ou devret kontan ou prosen e ay ou lennmi.’ 44 Me mwan mon dir zot: Kontinyen kontan zot lennmi e priy pour sa bann ki persekit zot. 45 Dan sa fason, zot a kapab vin zanfan zot Papa ki dan lesyel vi ki i fer soley tap lo bon konman move dimoun e i fer lapli tonm lo bann ki drwat e bann ki move. 46 Parski si zot kontan bann ki kontan zot, ki rekonpans i annan pour zot? Pa bann kolekter taks osi i fer parey? 47 Si zot dir bonzour zis zot frer, ki keksoz ekstraordiner zot pe fer? Pa dimoun lezot nasyon i fer parey? 48 Pareyman, zot devret parfe parey zot Papa dan lesyel i parfe.”
15-21 ZANVYE
BANN TREZOR DAN PAROL BONDYE | MATYE 6-7
“Kontinyen rod Rwayonm premye”
(Matye 6:10) “Ki ou Rwayonm i vini. Ki ou lavolonte i ganny fer lo later parey dan lesyel.”
Priy Bondye i en loner
12 Kwa ki devret pli enportan dan nou lapriyer? Zeova ek son lavolonte. Nou devret dir Zeova mersi avek tou nou leker pour tou sa ki i’n fer pour nou. (1 Kronik 29:10-13) Nou konn sa parski ler Zezi ti lo later, i ti montre son bann disip konman pour priye. (Lir Matye 6:9-13.) I ti dir ki premyerman zot devret priye ki non Bondye i ganny sanktifye. Sa i vedir priye ki non Bondye i ganny konsidere konman sakre oubyen sen. Apre sa, Zezi ti montre ki nou devret priye ki Rwayonm Bondye i vini e ki lavolonte Zeova i ganny fer partou lo later. Zezi ti dir ki i selman apre ki nou’n priy pour sa bann keksoz vreman enportan ki nou kapab priy pour bann keksoz personnel. Ler nou met Zeova ek son lavolonte premye dan nou bann lapriyer, sa i montre sa ki pli enportan pour nou.
(Matye 6:24) “En lesklav pa kapab servi de met, parski swa i pou ay enn e kontan lot oubyen i pou fidel avek enn e mepriz lot. Ou pa kapab lesklav Bondye e lesklav Larises an menm tan.”
not letid dan nwtsty-E dan Mt 6:24
lesklav: Sa mo Grek pe refer avek en dimoun ki propriyete en lot dimoun. I annan zis en sel met e i travay konman en lesklav pour li. Zezi ti pe esey montre ki en Kretyen i devret ador zis Bondye e i pa devret an menm tan tay deryer bann keksoz materyel.
(Matye 6:33) “Alor, kontinyen rod Rwayonm ek son ladrwatir premye e Bondye pou donn zot tou lezot keksoz.”
not letid dan nwtsty-E dan Mt 6:33
Kontinyen rod: Sa mo Grek i refer avek en aksyon ki pa arete e ki ti kapab ganny tradwir “Rod kontinyelman.” Bann disip Zezi pa ti pou rod Rwayonm pour en serten letan e apre fer lezot keksoz. O kontrer, zot ti pou toultan met Rwayonm premye dan zot lavi.
Rwayonm: Serten vye kopi Labib i dir “Rwayonm Bondye.”
son: I refer avek Bondye, sa “Papa ki dan lesyel” ki ganny mansyonnen dan Mt 6:32.
ladrwatir: Bann ki rod ladrwatir Bondye i vreman anvi fer son lavolonte e viv dan en fason ki annakor avek son bann standar lo sa ki byen ek mal. Sa lansennyman ti konpletman diferan avek lansennyman bann Farizyen ki ti pe esey etabli zot prop ladrwatir.—Mt 5:20.
Rod Rwayonm e non pa bann keksoz
18 Lir Matye 6:33. Si nou met Rwayonm premye dan nou lavi, Zeova pou donn nou tou sa ki nou bezwen. Zezi ti eksplike akoz nou kapab asire ki sa promes ti pou vin vre. I ti dir: “Zot Papa ki dan lesyel i konn tou sa ki zot bezwen.” Zeova i konn sa ki ou bezwen menm avan ou realize ki ou bezwen sa keksoz. (Filipyen 4:19) I konnen ki lenz nou pou bezwen pli tar. I osi konnen ki manze ou pou bezwen. I konnen ki ou ek ou fanmir i bezwen en landrwa reste. Zeova pou fer sir ki ou ganny sa ki ou vreman bezwen.
Rod bann perl spirityel
(Matye 7:12) “Alor, tou sa ki zot anvi dimoun i fer pour zot, zot osi zot devret fer parey pour zot. Anfet, se sa ki Lalwa ek lansennyman bann Profet i dir.”
Swiv Lareg-d-or dan predikasyon
14 Fer konmsi en zour ou ganny en koud telefonn me ou pa rekonnet lekel ki pe koze. Ou pa ni konn li me i pe demann ou ki kalite manze ou pli kontan. Ou esey mazinen lekel sa e ki i pe rode. Par respe pour sa dimoun petet ou koz avek li en pti pe letan, me apre i tre probab ou ti pou fer li konpran ki ou anvi aret sa konversasyon. De lot kote, fer konmsi sa dimoun i dir ou lekel li, i dir ou ki i travay dan domenn nitrisyon e ki i annan bann bon lenformasyon. I tre probab ki ou ti pou pli enterese pour ekout li. Apre tou, nou tou nou kontan kan dimoun i koz fran me avek respe. Ki mannyer nou kapab demontre sa menm lapolites avek bann dimoun ki nou zwenn dan predikasyon?
15 Dan bokou teritwar, nou bezwen fer sa met lakour konn klerman bi nou vizit. I vre ki nou annan bann lenformasyon enportan ki sa met lakour pa konnen, me sipoze nou pa ti entrodwir nou lekor e deswit nou zis konmans nou prezantasyon avek en kestyon parey: “Si ou ti kapab rezourd okenn problenm dan sa lemonn, ki problenm ou ti pou rezourd?” Nou konnen rezon ki nou’n demann sa kestyon se pour konnen ki sa dimoun pe mazinen e apre pour diriz sa konversasyon lo Labib. Me sa met lakour i kapab mazinen: ‘Lekel sa dimoun e akoz i pe demann mon sa kestyon? Ki i pe esey dir?’ Alor nou devret esey fer sa met lakour santi li alez. (Fili. 2:3, 4) Ki mannyer nou kapab fer sa?
16 En sirveyan rezyonal in vwar sa lapros swivan efikas. Apre ki i’n dir bonzour, i donn sa met lakour en kopi sa trak Eski ou ti a kontan konn Laverite? e i dir: “Ozordi nou pe donn tou dimoun en kopi sa trak dan ou zanmirant. I diskit lo sis kestyon ki bokou dimoun i demande. Sa i ou kopi personnel.” Sa frer i dir ki laplipar dimoun i mwen strese kan zot konn bi nou vizit. Sa i fer li pli fasil pour konmans en konversasyon. Answit sa sirveyan rezyonal i demann sa dimoun: “Eski ou’n deza mazin lo enn sa bann kestyon?” Si sa met lakour i swazir en kestyon, sa frer i ouver sa trak e diskit lo sa ki Labib i dir lo sa kestyon. Si non, i swazir en kestyon e kontiny sa diskisyon san ki i fer sa dimoun santi li anbarase. Byensir, i annan plizyer fason pour konmans en konversasyon. Dan serten rezyon, bann met lakour i kapab ekspekte ki nou fer en pti dyalog avek zot avan ki nou eksplik zot bi nou vizit. Sa ki pli enportan se ki nou adapte nou prezantasyon dan en fason ki bann dimoun dan teritwar i pli abitye avek.
(Matye 7:28, 29) “Ler Zezi ti’n fini koze, lafoul ti vreman etonnen par son fason ansennyen, 29 parski i pa ti ansenny parey bann profeser lalwa me i ti ansenny sa ki sorti kot Bondye.”
not letid dan nwtsty-E Mt 7:28, 29
vreman etonnen: Sa mo Grek i refer avek en santiman kot ou “telman sirprann ki ou pa oule krwar sa ki i’n arive.” Lafason ki sa mo in ganny servi i montre ki fason koze Zezi ti pou annan en lefe dirab lo lafoul.
son fason ansennyen: Sa i refer avek lafason ki Zezi ti ansennyen, son bann metod lansennyman e osi sa bann lansennyman zot menm, par egzanp tou sa ki Zezi ti dir dan son Sermon lo Montanny.
pa parey bann profeser lalwa: Zezi pa ti sit parol bann profeser lalwa parey zot ti abitye fer sa letan. I ti en reprezantan Zeova e i ti ansenny parey en dimoun ki annan lotorite akoz i ti baz son lansennyman lo Parol Bondye.—Zan 7:16.
Lektir Labib
(Matye 6:1-18) “Veye ki zot pa fer sa ki drwat zis pour dimoun vwar zot, si non zot Papa ki dan lesyel pa pou rekonpans zot. 2 Alor, ler ou ed bann pov, pa soufle tronpet parey bann ipokrit i fer dan sinagog e dan semen pour dimoun glorifye zot. Laverite mon dir zot, zot in fini ganny tou zot rekonpans. 3 Me ou, ler ou ed bann pov, pa les ou lanmen gos konnen ki ou lanmen drwat pe fer, 4 pour ki lezot pa vwar ler ou pe ede. Alor ou Papa ki vwar tou pou rekonpans ou. 5 “Osi, ler zot priye, pa fer parey bann ipokrit, akoz zot zot kontan debout pour fer lapriyer dan sinagog e dan kwen bann gran semen pour ki dimoun i vwar zot. Laverite mon dir zot, zot in fini ganny tou zot rekonpans. 6 Par kont, ou ler ou priye, antre dan ou lasanm prive e apre ki ou’n ferm laport, priy avek ou Papa ki dan lesyel. Alor ou Papa ki vwar tou pou rekonpans ou. 7 Me ler ou priye, pa repet menm zafer parey dimoun lezot nasyon i fer, parski zot zot mazinen ki zot lapriyer pou ganny ekoute si zot fer bann gran gran lapriyer. 8 Alor, pa vin parey zot parski zot Papa i konn sa ki zot bezwen menm avan ki zot demann li. 9 “Me zot, se koumsa ki zot devret priye: “‘Nou Papa ki dan lesyel, ki ou non i ganny sanktifye. 10 Ki ou Rwayonm i vini. Ki ou lavolonte i ganny fer lo later parey dan lesyel. 11 Donn nou nou dipen ki nou bezwen pour ozordi 12 e pardonn nou nou bann pese parey nou’n osi pardonn bann ki’n ofans nou. 13 Pa les nou tonm dan tantasyon, me sov nou kont sa enn move.’ 14 “Parski si zot pardonn fot lezot, zot Papa dan lesyel pou osi pardonn zot, 15 tandis ki si zot pa pardonn fot lezot, zot Papa osi pa pou pardonn zot. 16 “Ler zot zennen, aret fer figir fer lapenn parey bann ipokrit, parski zot negliz zot lekor pour montre dimoun ki zot pe zennen. Laverite mon dir zot, zot in fini ganny tou zot rekonpans. 17 Me ou, ler ou pe zennen met delwil lo ou latet e lav ou figir, 18 pour ki ou pa montre ki ou pe zennen devan dimoun me selman devan ou Papa ki dan lesyel. Alor, ou Papa ki vwar tou pou rekonpans ou.”
22-28 ZANVYE
BANN TREZOR DAN PAROL BONDYE | MATYE 8-9
“Zezi ti kontan dimoun”
(Matye 8:1-3) “Apre ki Zezi ti’n desann sorti lo montanny, en gran lafoul ti swiv li. 2 La en dimoun ki ti annan lalep ti vin kot li e tonm azenou devan li e dir li: “Senyer, ou kapab fer mwan vin pir si ou oule.” 3 Alor i ti tous li e dir: “Mon oule ki ou vin pir, vin pir!” Deswit son lalep ti kit li.”
not letid dan nwtsty-E Mt 8:3
i ti tous li: Dapre Lalwa Moiz, bann lepre ti bezwen ganny met an karantenn pour evite kontamin lezot. (Le 13:45, 46; No 5:1-4) Par kont, bann sef relizye Zwif ti’n enpoz lezot lareg. Par egzanp, personn pa ti kapab vin mwens ki kat koude setadir 1.8 met avek en lepre. Me si i ti vante, sa zistans ti vin 100 koude apepre 45 met. Sa bann lareg pa ti pran an konsiderasyon santiman sa bann lepre. Dapre serten rapor, dimoun ti koz an byen lo en sef relizye Zwif ki ti kasyet ler i ti vwar en lepre e lo en lot ki ti anvoy ros lo en lepre pour ki i gard son zistans. Sa ti tou lekontrer avek latitid Zezi. Zezi ti pran pitye pour sa zonm e i ti fer en keksoz enkrwayab, i ti tous li. I ti fer sa menm si i ti’n kapab zis koze e geri li san tous li.—Mt 8:5-12.
mon oule: Zezi i montre ki i’n tande sa ki sa dimoun in dir me i osi montre ki i vreman anvi ed sa dimoun. Zezi pa ti ed lezot zis akoz i ti bezwen fer li.
(Matye 9:9-13) Apre, ler Zezi ti sorti laba, i ti vwar en zonm ki apel Matye pe asize kot biro taks e i ti dir li: “Vin mon disip.” Deswit i ti leve e swiv li. 10 Pli tar, ler i ti pe dinen dan lakaz Matye, plizyer kolekter taks ek dimoun ki annan en move lavi ti vini e konmans manz avek Zezi ek son bann disip. 11 Me ler bann Farizyen ti vwar sa, zot ti dir son bann disip: “Akoz zot ansenyan i manz avek bann kolekter taks ek dimoun ki annan en move lavi?” 12 Ler Zezi ti tann sa, i ti dir: “Dimoun an bonn sante pa bezwen dokter, me bann ki malad ki bezwen dokter. 13 Alor, al aprann ki sa i vedir: ‘Pa sakrifis ki mon oule, me konpasyon.’ Parski mon pa’n vin pour dimoun drwat me pour bann ki annan en move lavi.”
not letid dan nwtsty-E Mt 9:10
dinen: Oubyen “atab.” Ler de dimoun ti vin atab ansanm, sa ti montre ki zot ti de zanmi. Sanmenm sa rezon ki bann Zwif pa ti pou zanmen vin atab avek bann ki pa ti Zwif dan letan Zezi.
bann kolekter taks: En kantite Zwif ti bann kolekter taks pour bann Romen. Dimoun ti ay zot akoz zot ti pe ed en gouvernman etranze me osi akoz souvandfwa zot ti demann plis larzan ki zot ti devret. Bann Zwif ti evit bann kolekter taks e zot ti ganny konsidere parey bann prostitye ek bann dimoun ki ti annan en move lavi.—Mt 11:19; 21:32.
(Matye 9:35-38) Zezi ti al dan tou lavil ek vilaz, i ti ansenny zot dan bann sinagog, anons sa bon nouvel lo Rwayonm e i ti geri dimoun ki ti annan tou sort maladi ek tou sort problenm lasante. 36 Ler i ti vwar lafoul, i ti pran pitye pour zot, parski zot ti pe ganny maltrete e rezete parey mouton ki napa berze. 37 Apre sa, i ti dir son bann disip: “Wi, rekolt i gran, me i annan en ptigin travayer. 38 Pour sa rezon, sipliy Met rekolt pour anvoy plis travayer pour anmas son rekolt.”
not letid dan nwtsty-E Mt 9:36
pran pitye: Oubyen “son leker ti fermal.” Sa mo Grek (splag·khniʹzo·mai) i sorti dan sa mo “zentesten” (splagʹkhna). I ganny servi pour dekrir bann santiman sitan profon kot ou santi ou vant i brouye. I enn bann mo ki dekrir bann santiman pli for dan Lekritir Grek.
Rod bann perl spirityel
(Matye 8:8-10) Sa zofisye larme ti reponn li: “Msye, mon pa diny pour ou vin dan mon lakaz, me zis donn lord e mon serviter pou geri. 9 Parski mwan osi mon anba lotorite lezot e mon annan bann solda ki anba mon lotorite. Mon dir sa enn, ‘Ale!’ e i ale. Mon dir sa lot, ‘Vini!’ e i vini. Mon dir sa lesklav, ‘Fer sa!’ e i fer li.” 10 Ler Zezi ti tann sa, i ti etonnen e dir avek bann ki ti pe swiv li: “Mon dir zot laverite, mon pa’n vwar personn Izrael ki annan sitan en gran lafwa koumsa.
w02 8/15 13 ¶16
“Mon’n donn zot en Legzanp”
16 Menm parey, ler en zofisye larme—petet en non Zwif, en Romen—ti apros Zezi e demann li pour geri en lesklav malad. Zezi ti konnen ki sa solda ti annan defo. Dan sa letan, en zofisye larme ti pou tre probab annan en move repitasyon ki enkli bokou aksyon vyolan, touy dimoun, e pratik fo ladorasyon. Toudmenm, Zezi ti konsantre lo en bon keksoz—lafwa remarkab sa zonm. (Matye 8:5-13) Plitar, ler Zezi ti koz avek sa kriminel ki ti obor li lo poto siplis, Zezi pa ti reprimann sa zonm pour son lavi lepase me i ti ankouraz li avek en lespwar pour lavenir. (Lik 23:43) Zezi ti byen konnen ki si i annan en pwennvi negatif e toultan akiz lezot, sa pou zis dekouraz zot. San dout, son zefor pour rod sa ki bon dan lezot ti ankouraz bokou dimoun pour fer pli byen ankor.
(Matye 9:16, 17) Personn pa pyeste en vye lenz avek en latwal nef, parski sa latwal nef pou retresi e sa trou pou vin pli gran. 17 Personn pa met nouvo diven dan bann vye boutey lapo. Si zot fer sa, sa boutey lapo pou pete, diven pou fann ater e boutey pou gate. Me dimoun i met nouvo diven dan bann boutey nef, koumsa tou le de i ganny konserve.”
Akoz bann disip Zezi pa zennen?
Zezi pe esey ed bann disip Zan ki batize pour konpran ki personn pa devret ekspekte ki bann disip Zezi i swiv bann vye pratik larelizyon Zwif, tel parey zennen. I pa’n vin pour pyeste en vye form ladorasyon e fer li dire plis letan. Son letan in fini e i pe ganny ranplase. Zezi pe ansenny zot konsernan en ladorasyon ki napa nanryen pour fer avek larelizyon Zwif ki sa letan i ranpli avek bann tradisyon zonm. I pa pe esey met en latwal nef lo en vye lenz oubyen nouvo diven dan en vye boutey lapo ki’n red.
Lektir Labib
(Matye 8:1-17) Apre ki Zezi ti’n desann sorti lo montanny, en gran lafoul ti swiv li. 2 La en dimoun ki ti annan lalep ti vin kot li e tonm azenou devan li e dir li: “Senyer, ou kapab fer mwan vin pir si ou oule.” 3 Alor i ti tous li e dir: “Mon oule ki ou vin pir, vin pir!” Deswit son lalep ti kit li. 4 Apre Zezi ti dir li: “Fer sir ou pa dir personn, me al kot pret pour li egzamin ou e ofer sa lofrann ki ganny demande dan Lalwa Moiz pour montre zot ki ou’n ganny geri.” 5 Ler Zezi ti ariv Kapernaoum, en zofisye larme ti vin kot li e sipliy li: 6 “Msye, mon serviter i paralize kot lakour e i pe soufer en kantite.” 7 I ti dir li: “Ler mon ariv kot ou, mon a geri li.” 8 Sa zofisye larme ti reponn li: “Msye, mon pa diny pour ou vin dan mon lakaz, me zis donn lord e mon serviter pou geri. 9 Parski mwan osi mon anba lotorite lezot e mon annan bann solda ki anba mon lotorite. Mon dir sa enn, ‘Ale!’ e i ale. Mon dir sa lot, ‘Vini!’ e i vini. Mon dir sa lesklav, ‘Fer sa!’ e i fer li.” 10 Ler Zezi ti tann sa, i ti etonnen e dir avek bann ki ti pe swiv li: “Mon dir zot laverite, mon pa’n vwar personn Izrael ki annan sitan en gran lafwa koumsa. 11 Me mon dir zot ki bokou dimoun sorti dan les ek was pou vin atab avek Abraam, Izaak ek Zakob dan Rwayonm lesyel, 12 tandis ki bann garson Rwayonm pou ganny zete deor dan fernwanr. Se laba kot zot pou plere e grens zot ledan akoz dezespwar.” 13 Apre, Zezi ti dir avek sa zofisye larme: “Ale, sa ki ou’n demande pou arive akoz lafwa ki ou’n demontre.” Osito, sa serviter ti ganny geri. 14 Ler Zezi ti antre dan lakaz Pyer, i ti vwar belmer Pyer lo lili akoz i ti ganny lafyev. 15 Alor Zezi ti tous son lanmen e sa lafyev ti kit li, i ti leve e konmans servi Zezi. 16 Me apre ki fernwanr ti’n fer, dimoun ti anmenn en kantite dimoun ki ti posede par demon. I ti sas sa bann demon e geri tou bann ki ti pe soufer, 17 pour akonpli sa ki ti’n ganny dir atraver profet Izai: “I ti tir nou douler ek maladi.”
29 ZANVYE–4 FEVRIYE
BANN TREZOR DAN PAROL BONDYE | MATYE 10-11
“Zezi ti redonn lafors”
(Matye 10:29, 30) Pa de sren i vann pour en pti sou? Pourtan, napa ni enn parmi zot ki tonm ater san ki zot Papa i konnen 30 e i menm konnen konbyen bren seve i annan lo zot latet.
not letid dan nwtsty dan Mt 10:29, 30
sren: Sa mo Grek strou·thiʹon i refer avek nenport pti zwazo me i souvan refer avek sren ki ti pli bon marse ki tou lezot zwazo ki ti ganny vann pour manze.
pour en pti sou: Literalman: “en asaryon” ki ti lapey en zonm pour 45 minit travay. (Vwar latab 18-B dan pti liv En led pour etidye.) Pandan son trwazyenm vwayaz Galile, Zezi ti dir ki de pti sren i kout en asaryon. Apepre enn an pli tar dan son minister Zide, Zezi ti dir ki en dimoun ti kapab ganny senk sren pour de asaryon. (Li 12:6) Ler nou konpar sa de verse, nou konpran ki sren ti sitan napa valer pour bann marsan, ki sa senkyenm sren ti gannyen donnen pour nanryen.
i menm konnen konbyen bren seve i annan lo zot latet: Lakantite seve ki i annan lo latet en dimoun i anviron plis ki 100,000. Vi ki Zeova i konn byen tou pti detay lo en dimoun, sa i asir nou ki i vreman enterese avek sak disip Kris.
not letid ek portre dan nwtsty-E
Sren
Sren ti sa zwazo pli bon marse parmi tou lezot zwazo ki ti ganny vann pour manze. En dimoun ti kapab aste de sren avek larzan ki en zonm ti gannyen pour 45 minit travay. Sa mo Grek i kapab enkli en varyete pti zwazo parey mwano domestik (Passer domesticus biblicus) ki pli renonmen ek mwano Espanyol (Passer hispaniolensis) ki ankor egziste Izrael.
(Matye 11:28) Vin kot mwan, zot tou ki pe rente e fatige e mon pou redonn zot lafors.
not letid dan nwtsty-E dan Mt 11:28
fatige: Oubyen “ki pe anmenn en gro fardo.” Bann dimoun ki Zezi ti demann zot pour swiv li ti pe rente, zot ti “fatige” e enkyet. Zot ladorasyon pour Zeova ti’n vin en fardo akoz bann tradisyon ki zonm ti’n azoute avek Lalwa Moiz. (Mt 23:4) Menm Saba ki ti sipoze en zour kot dimoun ti repoze ti’n vin en fardo.—Eg 23:12; Mr 2:23-28; Li 6:1-11.
mon pou redonn zot lafors: Sa mo Grek pour “redonn lafors” i kapab vedir repoze (Mt 26:45; Mr 6:31) e i kapab refer avek soulazman ki en dimoun i gannyen ler i’n fini travay. (2Ko 7:13; Fim 7) Dan sa verse, nou konpran ki “pour vin disip Zezi” oubyen “pran son zoug” (Mt 11:29), i pa vedir repoze me ki nou pare pour servi. “Redonn lafors” i donn sa nide ki Zezi pe ed, fortifye, redonn lenerzi bann dimoun ki epwize pour ki zot kapab vin son disip, en keksoz ki pa tro difisil.
(Matye 11:29, 30) Vin mon disip e swiv mon legzanp, parski mon dous e mon annan limilite e zot pou reganny lafors. 30 Parski i fasil pour vin mon disip e sa ki mon demann zot pour anmennen i pa lour.”
not letid dan nwtsty-E dan Mt 11:29
Vin mon disip: Oubyen “pran mon zoug lo zot zepol.” Zezi ti servi sa mo “zoug” dan en sans senbolik pour koz lo soumisyon anver lotorite ek direksyon. Si i ti pe mazin en zoug pour de dimoun, i ti konmsi Bondye ti met sa zoug lo Zezi e envit son bann disip pour vin anba sa zoug avek Zezi e li menm i ti pou ed zot. Dan sa ka, sa fraz ti kapab ganny tradwir konmsa: “Vin anba mon zoug avek mwan.” Si sa zoug i en zoug ki Zezi li menm i met lo son disip, sa i montre ki zot bezwen soumet avek lotorite ek direksyon Kris e vin son disip.
Rod bann perl spirityel
(Matye 11:2, 3) “Me ler Zan, ki ti dan prizon, ti’n tann konsernan sa ki Kris ti pe fer, i ti anvoy son bann disip 3 pour demann li: “Eski ou sa Enn ki nou pe espere oubyen nou bezwen esper en lot?”
Zan i anvi tann avek Zezi li menm ki tousala i vedir
Eski sa i paret drol? Zan i en serviter fidel Bondye ki de-z-an pase ti batiz Zezi. I ti vwar lespri sen Bondye desann lo Zezi e i ti tann Bondye dir Zezi ki i’n aprouv li zour son batenm. Nou napa okenn rezon pour krwar ki lafwa Zan in afebli. Si non, Zezi pa ti pou koz an byen lo Zan, parey i fer sa zour. Me si Zan pa pe ganny okenn dout, akoz i demann sa kestyon lo Zezi?
I kapab ki Zan i senpleman anvi ki Zezi i konfirm avek li direkteman ki i sa Mesi. Sa ti pou ankouraz Zan ki pe soufer dan prizon. I osi paret ki i annan en lot rezon ki Zan i demann sa kestyon. I konn bann profesi Labib ki dir ki Mesi i sipoze vin en lerwa ek sover. Par kont, plizyer mwan apre ki Zezi in ganny batize, Zan i ankor dan prizon. Alor Zan pe demande si i pou annan en lot ki vini pour ranplas Zezi e ki pou fini akonpli tou sa ki sa Mesi i sipoze fer dapre bann profesi.
(Matye 11:16-19) “Avek lekel mon pou konpar sa zenerasyon? I parey bann zanfan ki pe asize lo bazar pe kriy avek kanmarad, 17 ‘Nou ti zwe laflit pour zot, me zot pa ti danse, nou ti plere e fer leokri, me zot pa ti tap zot lestoman pour montre ki zot dan lapenn.’ 18 Pareyman, Zan pa ti manze ni bwar parey tou dimoun, me dimoun i dir, ‘I posede par en demon.’ 19 Garson zonm li i manze e bwar, me dimoun i dir, ‘Get sa zonm! I manz tro bokou e i kontan bwar diven, en zanmi bann kolekter taks ek dimoun ki annan en move lavi.’ Toudmenm, lasazes en dimoun i ganny rekonnet par son aksyon.”
Maler pour en zenerasyon rebel
Zezi i annan en kantite respe pour Zan ki batize, me ki mannyer laplipar dimoun i vwar Zan? Zezi i dir: “Sa zenerasyon . . . i parey bann zanfan ki pe asize lo bazar pe kriy avek kanmarad, ‘Nou ti zwe laflit pour zot, me zot pa ti danse, nou ti plere e fer leokri, me zot pa ti tap zot lestoman pour montre ki zot dan lapenn.’”—Matye 11:16, 17.
Ki sa i vedir? Zezi i eksplike: “Zan pa ti manze ni bwar parey tou dimoun, me dimoun i dir, ‘I posede par en demon.’ Garson zonm li i manze e bwar, me dimoun i dir, ‘Get sa zonm! I manz tro bokou e i kontan bwar diven, en zanmi bann kolekter taks ek dimoun ki annan en move lavi.’” (Matye 11:18, 19) Lo en kote, nou annan Zan ki’n viv en lavi senp konman en Nazireen. I menm pa bwar diven, me sa zenerasyon i dir ki i posede par en demon. (Nonm 6:2, 3; Lik 1:15) Lo lot kote, nou annan Zezi ki viv parey tou lezot dimoun. I manze e bwar dan en fason rezonnab, me dimoun i akiz li ki i fer tousala an ekse. I paret ki i enposib pour satisfer dimoun.
Lektir Labib
(Matye 11:1-19) Ler Zezi ti’n fini donn bann lenstriksyon son 12 disip, i ti kit sa landrwa pour al prese e ansennyen dan lezot lavil. 2 Me ler Zan, ki ti dan prizon, ti’n tann konsernan sa ki Kris ti pe fer, i ti anvoy son bann disip 3 pour demann li: “Eski ou sa Enn ki nou pe espere oubyen nou bezwen esper en lot?” 4 Zezi ti reponn zot: “Ale e rakont Zan sa ki zot pe tande e vwar: 5 Bann aveg pe vwar aprezan, bann ki bwete pe marse, bann ki annan lalep pe vin pir, bann sourd pe tande, bann mor pe ganny resisite e bann pov pe ganny anonse sa bon nouvel. 6 Ere bann ki napa rezon pour tonbe akoz mwan.” 7 Ler bann disip Zan ti ale, Zezi ti konmans koz avek lafoul lo Zan: “Ki zot ti al gete dan dezer? En zon ki pe balanse dan divan? 8 Kwa alor, ki zot ti al gete? En zonm abiye dan lenz ser? Dimoun ki met lenz ser i reste dan lakaz bann lerwa. 9 Vreman alor, akoz zot ti al dan dezer? Pour vwar en profet? Wi, mon dir zot e i pli enportan ki en profet. 10 La sa ki’n ganny ekrir konsernan li: ‘Ekoute! Mon pe anvoy mon mesaze avan ou, ki pou prepar ou semen par devan ou!’ 11 Laverite mon dir zot, napa personn ki’n ne lo later ki pli gran ki Zan ki batize, me sa enn ki pli pti dan Rwayonm lesyel i pli gran ki li. 12 Depi lepok Zan ki batize ziska prezan, dimoun pe lite pour antre dan Rwayonm lesyel e sa bann ki pe lite ki antre. 13 Parski tou bann Profet ek Lalwa ti profetiz lo la ziska lepok Zan 14 e ki swa zot pare pour aksepte sa oubyen non, li menm li sa ‘Eliya ki sipoze vini.’ 15 Sa enn ki annan zorey ekoute. 16 “Avek lekel mon pou konpar sa zenerasyon? I parey bann zanfan ki pe asize lo bazar pe kriy avek kanmarad, 17 ‘Nou ti zwe laflit pour zot, me zot pa ti danse, nou ti plere e fer leokri, me zot pa ti tap zot lestoman pour montre ki zot dan lapenn.’ 18 Pareyman, Zan pa ti manze ni bwar parey tou dimoun, me dimoun i dir, ‘I posede par en demon.’ 19 Garson zonm li i manze e bwar, me dimoun i dir, ‘Get sa zonm! I manz tro bokou e i kontan bwar diven, en zanmi bann kolekter taks ek dimoun ki annan en move lavi.’ Toudmenm, lasazes en dimoun i ganny rekonnet par son aksyon.”