ČLANAK ZA RAZMATRANJE 29
Pazi da ne podlegneš iskušenju
Bdijte i molite se, da ne podlegnete iskušenju (MAT. 26:41)
TEMA
Ovaj članak podsjetit će nas na to koliko je važno da pazimo kako ne bismo počinili grijeh i da izbjegavamo sve što može dovesti do grijeha.
1, 2. (a) Na što je Isus upozorio svoje učenike? (b) Zašto su učenici pokleknuli pod pritiskom i napustili Isusa? (Vidi i ilustracije.)
“DUH je gorljiv, ali tijelo je slabo”a (Mat. 26:41b). Kao što te riječi pokazuju, Isus je razumio da smo mi ljudi nesavršeni i da ćemo činiti greške. Ali on nas je tim riječima ujedno upozorio da se čuvamo pretjerane samouvjerenosti. Samo nekoliko sati ranije Isusovi su učenici samouvjereno rekli da nikad neće napustiti svog Učitelja (Mat. 26:35). Oni su iskreno mislili to što su rekli. Pa ipak, nisu shvaćali koliko bi brzo mogli pokleknuti pod pritiskom. Zato ih je Isus upozorio: “Bdijte i molite se, da ne podlegnete iskušenju” (Mat. 26:41a).
2 Nažalost, učenici nisu učinili ono što im je Isus rekao. Kad je Isus bio uhićen, jesu li ostali uz njega ili su se uplašili i pobjegli? Budući da nisu bdjeli, bili su potpuno nespremni za ono što je uslijedilo. Učinili su upravo ono što su rekli da nikada neće učiniti – napustili su Isusa (Mat. 26:56).
Isus je upozorio svoje učenike da bdiju i paze kako ne bi podlegli iskušenju, ali oni su ga ipak napustili (vidi odlomke 1–2)
3. (a) Zašto moramo paziti da ne postanemo pretjerano samouvjereni? (b) O čemu će biti riječi u ovom članku?
3 Ne smijemo si dopustiti da budemo pretjerano samouvjereni. Istina, mi smo čvrsto odlučili da nećemo učiniti ništa čime bismo povrijedili Jehovu. No budući da smo nesavršeni, lako bi se moglo dogoditi da podlegnemo iskušenju (Rim. 5:12; 7:21–23). Sasvim iznenada mogli bismo se naći u situaciji u kojoj bismo mogli osjetiti snažnu želju da učinimo nešto neispravno. Da bismo ostali vjerni Jehovi i njegovom Sinu, trebamo poslušati Isusov savjet da bdijemo kako ne bismo došli u iskušenje da počinimo grijeh. U tome nam može pomoći ovaj članak. Najprije ćemo razmotriti na kojim područjima moramo biti naročito oprezni. Zatim ćemo vidjeti kako možemo paziti na sebe da ne bismo podlegli iskušenju. I na koncu ćemo razmotriti što će nam pomoći da uvijek budemo na oprezu.
NA KOJIM PODRUČJIMA MORAMO BITI OPREZNI?
4, 5. Zašto se trebamo čuvati čak i malih grijeha?
4 Čak i relativno mali grijesi mogu oslabiti naš odnos s Jehovom, a mogu dovesti i do toga da počinimo ozbiljnije grijehe.
5 Prije ili kasnije, svi ćemo se mi naći u iskušenju da počinimo grijeh. No svatko od nas ima drugačije slabe točke koje ga mogu navesti da učini nešto neispravno. Naprimjer, netko se možda bori s iskušenjem da počini ozbiljan grijeh, kao što je spolni nemoral. Nekog drugog možda snažno privlače nečiste navike, kao što su masturbacija ili gledanje pornografije. Netko je sklon svjetovnom načinu razmišljanja, a netko se bori sa strahom od čovjeka, pretjeranim ponosom, naglom naravi ili nečim drugim. Kao što je Jakov rekao, “svakoga iskušava njegova želja, tako što ga privlači i mami” (Jak. 1:14).
6. Što bismo sebi trebali iskreno priznati?
6 Znaš li na kojim bi ti područjima najlakše mogao podleći iskušenju? Opasno je da zatvaramo oči pred svojim slabostima ili mislimo da smo toliko jaki da nam se ne može dogoditi da počinimo grijeh. Ako bismo tako razmišljali, zavaravali bismo sami sebe (1. Ivan. 1:8). Sjetimo se, Pavao je rekao da čak i “oni koji su duhovni” mogu podleći iskušenju ako ne paze na sebe (Gal. 6:1). Moramo biti iskreni prema sebi i prepoznati na kojim područjima nismo baš jaki (2. Kor. 13:5).
7. Na što trebamo posebno paziti? Navedi primjer.
7 Što trebamo učiniti nakon što prepoznamo područja na kojima bismo najlakše mogli podleći iskušenju? Trebamo ojačati svoju odlučnost da se odupremo iskušenju. Naprimjer, u biblijsko doba najslabija točka gradskih zidina bila su vrata. Zato su vojnici upravo njih najviše čuvali. Slično tome mi trebamo posebno paziti na područja na kojima smo naročito slabi (1. Kor. 9:27).
KAKO PAZITI NA SEBE
8, 9. Kako je mladić koji je opisan u 7. poglavlju Mudrih izreka mogao izbjeći ozbiljan grijeh? (Mudre izreke 7:8, 9, 13, 14, 21)
8 Kako možemo paziti na sebe da ne bismo počinili grijeh? Razmotrimo što možemo naučiti od mladića o kojem se govori u 7. poglavlju Mudrih izreka. On je počinio blud s jednom nemoralnom ženom. U 22. retku piše da je mladić “odmah” pošao za njom. Na prvi pogled, moglo bi izgledati da je iznenada upao u tu zamku i da mu se to dogodilo sasvim slučajno. No kao što pokazuju prethodni reci, on je prije toga donio neke nerazborite odluke koje su postupno dovele do toga da počini grijeh.
9 A koje su to odluke zbog kojih je na koncu počinio grijeh s nemoralnom ženom? Kao prvo, u večernjim satima “prolazio je ulicom blizu njenog ugla”. (Pročitaj Mudre izreke 7:8, 9.) Zatim je “koračao prema njenoj kući”. A kad je ugledao tu ženu, nije se okrenuo i otišao. Naprotiv, dopustio joj je da ga poljubi i slušao je kako mu govori da je prinijela žrtve zajedništva, čime mu je možda htjela dati do znanja da ona nije loša osoba. (Pročitaj Mudre izreke 7:13, 14, 21.) Da se taj mladić klonio opasnosti koje su vodile do grijeha, ne bi podlegao iskušenju i počinio grijeh.
10. Kako bi danas netko mogao učiniti istu grešku kao i mladić o kojem se govori u Mudrim izrekama?
10 Taj biblijski izvještaj pokazuje što se može dogoditi bilo kojem Jehovinom sluzi. Neki bi kršćanin mogao počiniti ozbiljan grijeh, a kasnije misliti da se sve dogodilo iznenada. Ili bi mogao reći: “Jednostavno se desilo. Ni sam ne znam kako.” No ako malo bolje promisli o tome što se zapravo dogodilo, vjerojatno će shvatiti da je donio neke nerazborite odluke koje su dovele do grijeha. Možda se družio s ljudima koji ne vole Jehovu ili je birao nedoličnu zabavu. Možda je posjećivao neprimjerene internetske stranice ili odlazio na mjesta koja nisu prikladna za kršćane. Osim toga, možda se prestao moliti, čitati Bibliju te ići na sastanke i u službu propovijedanja. Kao ni mladić o kojem se govori u Mudrim izrekama, ni taj kršćanin nije sagriješio iznenada, nego je donio mnogo loših odluka koje su na koncu dovele do ozbiljnog grijeha.
11. Što trebamo izbjegavati da ne bismo počinili grijeh?
11 Što učimo iz toga? Trebamo izbjegavati ne samo grijeh nego i korake koji mogu dovesti do grijeha. Upravo je tu pouku Salamun naglasio nakon što je ispričao što se dogodilo mladiću kojeg je zavela nemoralna žena. Govoreći o toj ženi, Salamun kaže: “Nemoj zalutati na njene staze” (Izr. 7:25). On također kaže: “Drži se podalje od nje i ne približavaj se vratima njene kuće” (Izr. 5:3, 8). Da ne bismo počinili grijeh, moramo izbjegavati okolnosti koje bi mogle dovesti do toga da učinimo nešto neispravno.b Određene situacije ili aktivnosti možda same po sebi nisu loše i ne predstavljaju opasnost za druge kršćane, ali ako znamo da bi nas osobno mogle dovesti u iskušenje, trebamo ih se kloniti (Mat. 5:29, 30).
12. Što je Job čvrsto odlučio i kako mu je to pomoglo da se odupre iskušenju? (Job 31:1)
12 Da bismo izbjegli situacije koje mogu dovesti do grijeha, trebamo čvrsto odlučiti da ćemo uvijek biti na oprezu. Upravo je to učinio i Job. On je “sklopio (...) savez sa svojim očima” i odlučio da neće “požudno gledati” druge žene. (Pročitaj Joba 31:1.) To što se držao svoje odluke pomoglo mu je da se nikad ne dovede u opasnost da počini preljub. I mi možemo čvrsto odlučiti da ćemo se kloniti svega što bi nas moglo dovesti u iskušenje da počinimo grijeh.
13. Zašto moramo paziti na svoje misli? (Vidi i ilustracije.)
13 Osim toga, moramo paziti na svoje misli (Izl. 20:17). Neki smatraju kako nema ništa loše u tome da čovjek mašta o neispravnim željama dok god im se ne prepusti i ne počini grijeh. Ali takvo je razmišljanje pogrešno. Onaj tko stalno razmišlja o nekoj neispravnoj želji zapravo pothranjuje i pojačava tu želju. Na neki način sam sebi stvara iskušenje protiv kojeg se onda mora boriti. Naravno, s vremena na vrijeme u našem će se umu pojaviti neispravne misli. Jako je važno da odmah odbacimo te misli i počnemo razmišljati o nečemu što je dobro i pozitivno. Kad tako postupamo, sprečavamo da neispravne misli prerastu u snažnu želju s kojom bismo se teško mogli boriti i koja bi čak mogla dovesti do toga da počinimo ozbiljan grijeh (Filip. 4:8; Kol. 3:2; Jak. 1:13–15).
Trebamo izbjegavati sve što bi nas moglo dovesti u iskušenje da počinimo grijeh (vidi odlomak 13)
14. Što nam još može pomoći da ne podlegnemo iskušenju?
14 Što još možemo učiniti kako ne bismo podlegli iskušenju? Trebamo biti potpuno uvjereni da se isplati biti poslušan Jehovinim zakonima – da je to uvijek za naše dobro. Ponekad nam nije lako svoje misli i želje dovesti u sklad s onim što Bog želi. No ako se svim srcem trudimo tako postupati, osjećat ćemo unutarnji mir i bit ćemo istinski sretni.
15. Kako će nam razvijanje ispravnih želja pomoći da ne podlegnemo iskušenju?
15 Trebamo razvijati ispravne želje. Ako naučimo mrziti zlo, a voljeti dobro, bit ćemo još odlučniji da činimo ono što je ispravno i izbjegavamo situacije koje vode do grijeha (Amos 5:15). Osim toga, ispravne želje pomoći će nam da ne popustimo kad se nađemo u iskušavajućoj situaciji koju nismo mogli predvidjeti niti spriječiti.
16. Kako nam duhovne aktivnosti pomažu da uvijek budemo na oprezu? (Vidi i ilustracije.)
16 Kako možemo razvijati ispravne želje? Trebamo se što više zaokupiti duhovnim aktivnostima. Kad smo na kršćanskim sastancima ili u službi propovijedanja, nećemo lako doći u iskušenje da učinimo nešto neispravno. Naprotiv, u takvim situacijama jačamo svoju želju da ugodimo Jehovi (Mat. 28:19, 20; Hebr. 10:24, 25). Kad čitamo i proučavamo Božju Riječ i duboko razmišljamo o njoj, to nam pomaže da još više zavolimo ono što je dobro i da mrzimo ono što je zlo (Još. 1:8; Psal. 1:2, 3; 119:97, 101). Sjetimo se da je Isus rekao svojim učenicima: “Molite se, da ne podlegnete iskušenju” (Mat. 26:41). Kad se molimo svom nebeskom Ocu, dajemo mu priliku da nam pomogne i jačamo svoju odlučnost da postupamo po njegovoj volji (Jak. 4:8).
Dobre duhovne navike jačaju našu odlučnost da se odupiremo iskušenjima (vidi odlomak 16)c
UVIJEK BUDIMO NA OPREZU
17. S kojom se slabošću Petar borio?
17 Neke svoje loše sklonosti vjerojatno možemo potpuno nadvladati. No nekih se slabosti možda nećemo moći tako lako riješiti. Sjetimo se apostola Petra. On je podlegao strahu od ljudi te se tri puta odrekao Isusa (Mat. 26:69–75). Kad je kasnije hrabro svjedočio pred Sudbenim vijećem, činilo se da je nadvladao taj strah (Djela 5:27–29). Međutim, godinama kasnije jedno vrijeme nije htio jesti s nežidovskim kršćanima jer se “bojao onih koji su bili obrezani” (Gal. 2:11, 12). Petrov strah ponovno je isplivao na površinu. On se možda nikad nije potpuno riješio te svoje slabosti.
18. Što se može dogoditi s nekim neispravnim sklonostima?
18 I mi bismo se mogli naći u sličnoj situaciji. Kako? Poput Petra, ponekad se možda moramo boriti s nekom slabošću za koju smo mislili da smo je odavno nadvladali. Naprimjer, jedan brat je rekao: “Deset godina nisam gledao pornografiju. Bio sam uvjeren da je ta ružna navika stvar prošlosti. Ali prevario sam se. Moja ovisnost samo se pritajila i čekala povoljnu priliku da opet ispliva na površinu.” Pohvalno je što taj brat nije odustao od borbe. Shvatio je da se svaki dan mora boriti protiv svog poroka i da će to možda morati raditi sve do kraja svog života u ovom starom svijetu. Uz pomoć svoje žene i skupštinskih starješina poduzeo je još odlučnije mjere kako bi se odupirao porivu da gleda pornografiju.
19. Kako se možemo boriti protiv neke slabosti koju nam je teško nadvladati?
19 Kako se možemo boriti protiv neke slabosti koju nam je teško nadvladati? Trebamo postupiti u skladu s Isusovim savjetom da bdijemo kako ne bismo podlegli iskušenju. Čak i u razdobljima u kojima misliš da si dovoljno jak nastavi izbjegavati situacije koje te mogu dovesti u iskušenje (1. Kor. 10:12). Ako si našao nešto što ti pomaže u tvojoj borbi, drži se toga i dalje. Mudre izreke 28:14 kažu: “Sretan je čovjek koji uvijek pazi što radi” (2. Petr. 3:14).
BLAGOSLOVI KOJE DOBIVAMO AKO PAZIMO NA SEBE
20, 21. (a) Koje blagoslove dobivamo ako pazimo da ne pokleknemo pred iskušenjem? (b) Kako nam Jehova pomaže ako mi učinimo svoj dio? (2. Korinćanima 4:7)
20 Možemo biti sigurni da se itekako isplati paziti da ne podlegnemo iskušenju. Grijeh nam možda može donijeti prolazno zadovoljstvo, no ako živimo po Jehovinim moralnim mjerilima, bit ćemo puno sretniji (Hebr. 11:25; Psal. 19:8). To je zato što smo stvoreni tako da postupamo po uzoru na svog Boga (Post. 1:27). Budemo li živjeli onako kako Jehova želi, imat ćemo čistu savjest i moći ćemo jednog dana dobiti vječni život (1. Tim. 6:12; 2. Tim. 1:3; Juda 20, 21).
21 Istina, “tijelo je slabo”. Međutim, to ne znači da smo mi bespomoćni. Jehova nam je uvijek spreman dati snagu koja nam je potrebna. (Pročitaj 2. Korinćanima 4:7.) No zapazi da nam Bog daje “iznimnu snagu”, odnosno snagu koja nadilazi uobičajenu. Ali i mi moramo učiniti svoj dio – trebamo uložiti svu svoju snagu da se iz dana u dan borimo protiv iskušenja. Ako to činimo, možemo biti sigurni da će Jehova uslišiti naše molitve i dati nam dodatnu snagu kad je to potrebno (1. Kor. 10:13). Da, uz Jehovinu pomoć možemo se uspješno boriti da ne podlegnemo iskušenju.
a OBJAŠNJENJE IZRAZA: Izraz “tijelo” koji se spominje u Mateju 26:41 ukazuje na našu nesavršenost i grešnost. Prema tome, čak i ako najiskrenije želimo činiti ono što je ispravno, ali nismo oprezni, mogli bismo podleći iskušenju da učinimo nešto što Biblija osuđuje.
b Osobi koja je počinila ozbiljan grijeh puno mogu pomoći misli iz knjige Sretan život – sada i zauvijek, lekcija 57 točke 1–3, i članak “Usmjeri svoj pogled na ono što te čeka u budućnosti”, koji je objavljen u Stražarskoj kuli od studenoga 2020. (stranice 27–29, odlomci 12–17).
c OPIS ILUSTRACIJE: Brat ujutro čita dnevni citat, pod pauzom za ručak čita Bibliju, a navečer je na sastanku Naš kršćanski život i služba.