Potaknut Božjim duhom, apostol Pavao savjetovao je kršćanima da misle na korist drugih. Kako taj savjet možemo primijeniti na našim sastancima? Tako da imamo na umu da i drugi, poput nas, žele sudjelovati. Predočimo to jednim primjerom. Kad razgovaraš sa svojim prijateljima, da li toliko pričaš da oni uopće ne mogu doći do riječi? Naravno da ne! Želiš da i oni sudjeluju u razgovoru. Slično je i s našim sastancima. Mi sigurno želimo da što više braće i sestara komentira. Ustvari, kad svojim suvjernicima damo priliku da izraze svoju vjeru, to je jedan od najboljih načina na koje ih možemo ohrabriti (1. Kor. 10:24). Da bi više braće imalo priliku komentirati, možemo paziti na to da naši komentari budu kratki. Čak i ako daš kratak komentar, nemoj u njemu spomenuti previše misli. Ako spomeneš sve što je navedeno u odlomku, drugima skoro ništa neće ostati za komentiranje (w23.04 18:11-13).

Moramo imati na umu koliko je važno da se i dalje trudimo pomagati drugima, naročito tako da im prenosimo dobru vijest. I u službi propovijedanja trebamo biti prilagodljivi. Dok propovijedamo, susrećemo ljude iz različitih sredina i kultura koji imaju različite svjetonazore i vjerovanja. Apostol Pavao bio je prilagodljiv i time nam je pružio izvrstan primjer. Isus je ovlastio Pavla da služi kao “apostol poslan drugim narodima” (Rim. 11:13). Tako je Pavao propovijedao Židovima, Grcima, obrazovanim ljudima, priprostim seljacima, velikodostojnicima i kraljevima. Kako bi dopro do srca tako različitih ljudi, Pavao je “svima bio sve” (1. Kor. 9:19–22). On je imao na umu kulturu, porijeklo i vjerovanja ljudi s kojima je razgovarao te je u skladu s tim prilagođavao svoj pristup. I mi možemo postati bolji propovjednici ako se trudimo biti prilagodljivi i razmišljati o tome kako bismo najbolje mogli svjedočiti svakoj osobi (w23.07 32:11-12).

Blagost nije znak slabosti, nego odraz velike unutarnje snage. Čovjek treba imati snage da bi ostao smiren u nekoj izazovnoj situaciji. Blagost je jedan od plodova duha (Gal. 5:22, 23). Grčka riječ prevedena s “blagost” ponekad se koristila kako bi se opisalo divljeg konja kojeg su ljudi ukrotili. Zamisli divljeg konja kojeg je netko pripitomio. Taj je konj pitom, ali je i dalje snažan. Kako mi ljudi možemo biti blagi, a istovremeno snažni i jaki? To ne možemo postići samo snagom volje. Trebamo se moliti za Božji duh kako bismo uz njegovu pomoć mogli razvijati tu predivnu osobinu. Brojna iskustva pokazuju da je moguće naučiti pokazivati blagost. Mnogi Jehovini svjedoci blago su reagirali kad su ih protivnici provocirali i na taj su način ostavili dobar dojam na one koji su sve to promatrali (2. Tim. 2:24, 25; w23.09 39:3).