1 Corintios
Pablo ʉ̃i majicaino pʉrʉbʉoivʉre aru pʉrʉbʉobevʉre máre
(Mt 5.32, 19.9; Mr 10.11-12; Lc 16.18)
7 Caride coyʉquijivʉ iye jẽniari jã́iyede mʉje toivaiye báquede yʉre paperayocaque. Põecʉ ʉ̃i pʉrʉbʉobedu, meajebu. 2 Ʉbenita obedivʉ põeva ne ãmeina đaiyʉe boje apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, caivʉ ʉ̃mʉva coapa cʉvajarãri némarepaco bajuva aru quédeca caivʉ nomiva coapa cʉvajarãri némarepacʉ bajuva máre. 3 Ñai nomicʉcʉ đajacʉrĩ cainʉmʉa yópe ʉ̃́re jaʉépe, me cʉcʉyʉ jímarepacoque. Aru quédeca ico ʉ̃mʉcʉco đajacorĩ cainʉmʉa yópe ṍre jaʉépe, me cʉcođo jímarepacʉque. 4 Ñai nomicʉcʉ jímarepacoi baju jinotamu, ʉ̃i corequiyepe aino nore. Que baru ico ʉ̃mʉcʉco cũinácova õi bajure cõjememico. Aru quédeca ico ʉ̃mʉcʉco jímarepacʉi baju jinotamu, õi corecojiyepe aino nore. Que baru ñai nomicʉcʉ cũinácʉva ʉ̃i bajure cõjememi. 5 Que baru mʉja, pʉrʉbʉoivʉ, nomicʉcʉ ʉ̃i đaiyʉru yópe pʉrʉbʉoivʉ ne đarĩ cõmajiyepe, “Ʉbevʉ yʉ”, abejacorĩ jímarepaco. Aru ʉ̃mʉcʉco máre õi đaiyʉru yópe pʉrʉbʉoivʉ ne đarĩ cõmajiyepe, “Ʉbevʉ yʉ”, abejacʉrĩ jímarepacʉ. Quédata ina pʉcarã cũinátʉrʉ ne ũme, “Maje đarĩ cõmajiyede dajocarãjarevʉ apejãravʉare, jẽniarajivʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉque”, arĩ coyʉivʉ baru, dajocarĩ bʉojaivʉbu diede. Aru dijãravʉa “apejãravʉa” ne aijãravʉa vainíburu yóboi, bedióva cojedeca đajarãri yópe ne đarĩ cõmajiyepedeca, ñai abujuvai jabocʉ Satanás ʉ̃i ãmeina đare đabequiyepe aivʉ náre apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, ne cõjeme boje ne baju đaiyʉrõre ʉ̃mʉ nomióque aru nomió ʉ̃mʉque máre.
6 Iye pʉrʉbʉoiyede ji coyʉiyede mʉjare, “Põeva pʉrʉbʉoiyʉrivʉ baru, pʉrʉbʉorĩ bʉojađama na”, arĩ coyʉyʉbu yʉ. Ʉbenita põevare “Pʉrʉbʉojarã”, abevʉ yʉ. 7 Caivʉ ne pʉrʉbʉobedu, yópe ji pʉrʉbʉobepedeca, meajebu ji dápiaru. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ majide đaibi majare coapa bojecʉbeda ʉ̃i majiécarõre, maje cađatenajiyepe ayʉ apevʉre. Aru epeibi majare coapa maje đarãjiyede ijãravʉi. Que baru apevʉ majacavʉre epeibi ne pʉrʉbʉorãjiyepe ayʉ aru apevʉre epeibi ne pʉrʉbʉobenajiyepe ayʉ.
8 Caride coyʉquijivʉ ina pʉrʉbʉobevʉre aru ina nomiópevare. Meavʉ mʉjare mʉje cʉru yʉ́pe, pʉrʉbʉobevʉva. 9 Ʉbenita nácapũravʉ cõjeni bʉojabevʉ baru ne baju đaiyʉrõre ʉ̃mʉ nomióque aru nomió ʉ̃mʉque máre, pʉrʉbʉojarãri na. Métamu ne pʉrʉbʉoiye ne ñájiye pʉeno, ne nomicʉbe boje o ne ʉ̃mʉcʉbe boje.
10 Aru caride coyʉquijivʉ ina pʉrʉbʉoivʉre. Yópe đaicõjeivʉ mʉjare: Nomió ʉ̃mʉcʉco jarʉvabejacorĩ jímarepacʉre. Aru yʉ́vacari ãmevʉ nópe đaicõjeñʉ. Quénora maje jabocʉ Cristovacari nópe đaicõjenejaquemavʉ. 11 Ʉbenita ʉ̃i jarʉvaicõjemeneca, apeco jímarepacʉre jarʉvađo baru, pʉrʉbʉobejacorĩ õ apecʉque. Cũinácova cʉjacorĩ õ, o meađarĩburu yóboi copainʉjacorĩ jímarepacʉ yebai. Aru ʉ̃mʉ nomicʉcʉ máre quédeca jarʉvabejacʉrĩ jímarepacore.
12 Aru caride coyʉquijivʉ apevʉ mʉjacavʉre. Iyede maje jabocʉ Cristovacari coyʉbedejaquemavʉ; ʉbenita yʉre coyʉicõjeimi. Jesúre jʉ aipõecʉ nomicʉcʉ jímarepaco Jesúre jʉ abecore cʉvacʉ baru, aru ṍcapũravʉ ʉ̃́que õi cʉre nʉiyʉru, jãve ṍre jarʉvabejacʉrĩ ʉ̃. 13 Aru Jesúre jʉ aipõeco ʉ̃mʉcʉco jímarepacʉ Jesúre jʉ abecʉre cʉvaco baru, aru ʉ̃́capũravʉ ṍque ʉ̃i cʉre nʉiyʉru, jãve ʉ̃́re jarʉvabejacorĩ õ. 14 Mʉja Jesúre jʉ aipõeva cũinávʉpetamu Jesucristoque mʉje ũmei. Aru mʉjemarebʉcʉvaque máre cũinávʉpetamu mʉje bajui. Que baru Jʉ̃menijicʉ me jã́ñʉme nomicʉcʉ Jesúre jʉ abecʉre, ʉ̃i cʉe boje jímarepaco Jesúre jʉ aipõecoque. Aru Jʉ̃menijicʉ me jã́ñʉme ʉ̃mʉcʉco Jesúre jʉ abecore, õi cʉe boje jímarepacʉ Jesúre jʉ aipõecʉque. Die jãve ãmenu, Jʉ̃menijicʉ mʉjemarare me jã́mejebu. Ʉbenita náre máre me jã́ñʉme ʉ̃. 15 Jʉ̃menijicʉ cutuibi majare, maje cʉrãjiyepe ayʉ cãrijimenoque. Que baru ina Jesúre jʉ abevʉcapũravʉ mauteiyʉbevʉ baru némarebʉcʉva Jesúre jʉ aivʉque, ne jaraiye boje ne baju, jarʉvajarãri náre. Ʉbenita nomicʉcʉ Jesúre jʉ aipõecʉ cʉvacʉ jímarepaco Jesúre jʉ abecore o ʉ̃mʉcʉco Jesúre jʉ aipõeco cʉvaco jímarepacʉ Jesúre jʉ abecʉre, cʉjarãri náque, ne nópe ʉru. 16 Que baru ne mautedu cũinátʉrʉ, meaquiyebu, ñai jʉ abecʉ o ico jʉ abeco ne jʉ aru Jesúre, ne cʉe boje Jesúre jʉ aipõecoque o Jesúre jʉ aipõecʉque jãravʉa coapa. Mʉ, ʉ̃mʉcʉco, Jesúre jʉ are đacojichʉvʉ mimarepacʉre, Jʉ̃menijicʉi meađaquiyepe ađo ʉ̃́re. Ʉ̃i jʉ aquiyede o ʉ̃i jʉ abequiyede majibevʉ mʉ. Aru mʉ, nomicʉcʉ, Jesúre jʉ are đaquijichʉvʉ mimarepacore, Jʉ̃menijicʉi meađaquiyepe ayʉ ṍre. Õi jʉ acojiyede o õi jʉ abecojiyede majibevʉ mʉ.
17 Quénora cʉre nʉjarari caivʉ, đarĩ yópe Jʉ̃menijicʉi epeiye báquepe náre coapa, ne đarãjiyepe ayʉ, ʉ̃i cutuquiye jipocamia náre ʉ̃ jina márajivʉva. Nópe bueyʉbu yʉ caivʉ Jesúre jʉ aipõeva cójijivaivʉre. 18 Ñai põecʉ buraicõjeñʉ mácʉ baru ʉ̃i cajede, yópe judíova ne đaiyepe, Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia ʉ̃́re, oatʉvabenidujacʉrĩ iye buraiye báquede. Aru ñai põecʉ buraicõjemecʉ bácʉ baru ʉ̃i cajede, yópe judíova ne đaiyepe, Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia ʉ̃́re, buraicõjemenidujacʉrĩ ʉ̃i cajede. 19 Ye baju ãmevʉ buraicõjenu o buraicõjemenu maje cajede. Maje jʉ aiye Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede, diedecabu majare jaʉé. 20 Caivʉ cʉre nʉjarari yópe ne cʉepedeca, Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia. 21 Que baru mʉ apecʉ ʉ̃i yebacacʉ bácʉ baru Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia mʉre, cãrijimejacʉ die mi yebacateiye boje. Ʉbenita mi jabocʉ ʉ̃i jođeiyʉru mʉre, etajacʉ ʉ̃́re jocarĩ. 22 Ñai põecʉ apecʉi yebacacʉ bácʉ Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia ʉ̃́re, jođeimʉ mácʉpe páyʉbe Jʉ̃menijicʉi jã́inore, ʉ̃i cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe. Aru quédeca ñai põecʉ apecʉi yebacacʉ ãmecʉ bácʉ Jʉ̃menijicʉi cutuquiye jipocamia ʉ̃́re, Jesucristoi yebacacʉpe páyʉbe Jʉ̃menijicʉi jã́inore. 23 Jʉ̃menijicʉ ĩni bojeđarejaquemavʉ majare. Que baru apevʉre yebacavʉpe tede đaicõjemejara mʉjare, mʉje đaiye boje yópe ne bueiye jãve ãmepe. Quénora đajarã yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. 24 Mʉja, jívʉ, caivʉ cʉre nʉjara Jʉ̃menijicʉi jã́inore yópe mʉje cʉepedeca, ʉ̃i cutuquiye jipocamia mʉjare.
25 Caride coyʉquijivʉ ina nomiva ʉ̃mʉcʉbevʉre cãreja. Maje jabocʉ Jesucristo coyʉbedejaquemavʉ aipe đaiye jaʉrõre náre. Ʉbenita yʉre cõmaje ãroje jã́ri, beorĩ epedejaquemavʉ ʉ̃i yávaiye méne coyʉicõjeimʉva. Que baru cainʉmʉa coyʉyʉbu yʉ ʉ̃i yávaiyede dajocabecʉva aru oatʉvabecʉva diede máre. 26 Ji dápiaru, meavʉ ina ʉ̃mʉcʉbevʉre cãreja ne cʉede pʉrʉbʉobevʉva, põeva ʉrarõ ne ñájiye boje ne cʉede ijãravʉi, aru Jesúre jʉ aipõeva pʉeno baju ne ñájiye boje. 27 Mʉ nomicʉcʉ baru, mimarepacore jarʉvabejacʉ. Aru mʉ nomicʉbecʉ baru, pʉrʉbʉobejacʉ. 28 Ʉbenita mʉjare ji pʉrʉbʉoicõjemeneca, mʉ pʉrʉbʉoyʉ baru, ãmeđabejebu. Aru nomió máre pʉrʉbʉođo baru, ãmeđabejebu. Ʉbenita ina pʉrʉbʉoivʉ ñájinajarama pare ijãravʉi ina pʉrʉbʉobevʉ ne ñájiye pʉeno. Aru yʉ́capũravʉ mʉjare vaibéde đaiyʉrĩdujebu iye ñájiyede.
29 Mʉja, jívʉ, ji nópe coyʉiyede yópe aiyʉvʉ yʉ. Obebeʉjʉa cʉrivʉbu maja ijãravʉi, memecarãjivʉ Jesúre. Que baru carimata ina nomicʉrivʉ memecajarãri Jesúre cainʉmʉa ne oainope, yópe nomicʉbevʉ ne đaiyepe. 30 7:30-31 Caiye ijãravʉque bíjare nʉivʉ. Aru ijãravʉ cũiquíyebu. Que baru ina oivʉ, yópe obevʉpe đajarãri na. Ina torojʉve teivʉ, yópe torojʉve tebevʉpe đajarãri na. Ina cʉvede ĩni bojeđaivʉ, yópe cʉve cʉvabevʉpe đajarãri na. Aru ina cʉve cʉvarivʉ ne ĩ́ye boje ijãravʉquede, yópe diede ĩmevʉpe đajarãri na. Que baru obejarãri, torojʉve tebejarãri, ĩni bojeđabejarãri, aru cʉvede ĩmejarari máre. Que đaivʉ baru cainʉmʉa, oabejebu memecaivʉ Jesúre. Quénora memecajarãri ʉ̃́re cainʉmʉa. 31 — 32 Diede coyʉyʉbu mʉjare, ji ʉe boje mʉje cãrijimenajiyepe ayʉ.
Ñai nomicʉbecʉrecabe dápiayʉ maje jabocʉ Jesucristo jiede aru memecayʉ ʉ̃́re caiye ʉ̃i ũmeque aru caiye ʉ̃i parʉéque, ʉ̃i torojʉre đaiyʉe boje maje jabocʉ Jesucristore. 33 Ʉbenita ñai nomicʉcʉrecabe dápiayʉ pare ijãravʉquede aru memeñʉ ʉ̃i parʉéque, ʉ̃i torojʉre đaiyʉe boje jímarepacore. 34 Que baru yópe coavaimʉpe páyʉbe ʉ̃ ʉ̃i ũmei. Torojʉre đaiyʉrĩduibi jímarepacore aru maje jabocʉre máre. Aru quédeca ico ʉ̃mʉcʉbecorecabe dápiađo maje jabocʉ Jesucristo jiede aru memecađo ʉ̃́re cũinácʉra caiye õi ũmeque aru õi bajuque máre. Ʉbenita ico ʉ̃mʉcʉcorecabe dápiađo pare ijãravʉquede, õi torojʉre đaiyʉe boje jímarepacʉre. 35 Nópe coyʉyʉbu, ji cađateiyʉe boje mʉjare. Yebacavʉpe đaiyʉbevʉ mʉjare, pʉrʉbʉoicõjeni o pʉrʉbʉoicõjemeni mʉjare. Quénora mʉjare memecare đaiyʉvʉ maje jabocʉ Jesucristore cainʉmʉa, caiye mʉje ũmeque aru caiye mʉje parʉéque máre, mʉje đarãjiyepe ayʉ mearore yópe ʉ̃i ʉrõpe cainʉmʉa.
36 Ʉ̃mʉ, nomió máre “Pʉrʉbʉorãjaramu ñʉja”, aivʉ bácavʉ baru, aru ñai ʉ̃mʉ “Ðabevʉ yʉ yópe yʉre jaʉépe ñʉje pʉrʉbʉobe boje”, arĩ dápiayʉ baru, ico nomió õi bʉcʉteiye báque boje javede aru ñai ʉ̃mʉ ʉ̃i pare cʉvaiyʉe boje ṍre, đajacʉrĩ yópe ʉ̃i đaiyʉepe. Pʉrʉbʉojarãri na. Pʉrʉbʉoivʉ baru, ãmeina tebenama na. 37 Ʉbenita ñai ʉ̃mʉ, me majicʉ baru ʉ̃i ũmei aipe đaiyʉe jaʉrõre, aru apecʉi cõjeimʉ ãmecʉ baru, aru ʉ̃i me cõjeni bʉojayʉ baru ʉ̃i baju đaiyʉrõre nomióque, đajacʉrĩ yópe ʉ̃i đaiyʉepe. Pʉrʉbʉobejarãri na. Quénora cʉjacorĩ ʉ̃i yʉrimacope. 38 Que baru ñai ʉ̃mʉ pʉrʉbʉoyʉ baru ʉ̃i yʉrimacomaque, mearore đaibi. Ʉbenita ñai ʉ̃mʉ pʉrʉbʉobecʉ baru ʉ̃i yʉrimacomaque pʉeno baju mearore đaibi.
39 Nomió ʉ̃mʉcʉco cʉjacorĩ jímarepacʉque ʉ̃i apʉéde cãreja. Ʉbenita ʉ̃i yainíburu yóboi, pʉrʉbʉoiyʉco baru apecʉque, pʉrʉbʉojacorĩ. Ʉbenita jímarepacʉ bacʉyʉ́ Jesúre jʉ aipõecʉ bajacʉ́rĩ. 40 Ji dápiaru, nomiópeco pʉrʉbʉobeco baru, torojʉcođome nomiópeco pʉrʉbʉođo pʉeno. Aru yʉ coreóvaivʉ Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo dápiaicõjeñʉre yʉre.