Lucas
Mʉje ãmeina đaiyede chĩoino méne oatʉvaino
13 Dinʉmʉ apevʉ põeva, Jesús yebai jã́ranʉri, ʉ̃́re coyʉrejaimađa ñai jabocʉ Pilato ãmicʉcʉ ʉ̃i boarĩ́ jarʉvaiyede apevʉ Galilea ãmicʉrijoborõcavʉre aru ʉ̃i jĩvaino mácarõre ne jivede ãimara jiveque, diede juaicõjeni pueđarĩducʉyʉ Jʉ̃menijicʉre. 2 Aru Jesús arejameđa náre:
—¿Dápiaivʉrʉ̃ mʉja ina Galileacavʉre, Pilatoi boarĩ́ jarʉvaimara mácavʉ, ãmena mácavʉ bajure apevʉ Galileacavʉ pʉeno? 3 Coyʉyʉbu mʉjare: ¡Que ãmevʉ! Mʉja chĩori dápiarĩ mʉje ãmeina teiyede jarʉvarĩ oatʉvabevʉ baru, napedeca ñájinajaramu mʉja. 4 ¿Aru dápiaivʉrʉ̃ mʉja ina dieciocho paivʉ tʉimara mácavʉre cʉ̃rami ʉ̃mʉjʉriñami Siloé ãmicʉrõcađãmi ãmena mácavʉ bajure caivʉ apevʉ Jerusalẽ́cavʉ pʉeno? 5 Coyʉyʉbu mʉjare: ¡Que ãmevʉ! Mʉja chĩori dápiarĩ mʉje ãmeina teiyede jarʉvarĩ oatʉvabevʉ baru, napedeca ñájinajaramu mʉja, arejameđa Jesús.
“Higueracʉre” jã́ri dápiarĩ ne đarãjiyepe aino
6 Apeno jã́ri dápiarĩ ne đarãjiyepe ainoque, yópe arĩ, buedejameđa Jesús:
—Cũinácʉ ʉ̃mʉ cʉvatequemavʉ higuera ãmicʉricʉre ʉ̃i jioi. Aru cũinájãravʉ nʉri vorĩduquemavʉ dicʉ jẽidʉare. Ʉbenita eabetequemavʉ didʉáre. 7 Que teni aquemavʉ jiore memecaipõecʉre yópe: “Jã́jacʉ. Yóbecʉriʉjʉa coapa vocʉdarĩduivʉ yʉ jẽidʉare icʉ jocʉcʉre. Ʉbenita cainʉmʉa eabevʉ yʉ. Jẽidʉa cʉbevʉ dicʉ. Que baru icʉ higueracʉre coení jarʉvajacʉ mʉ. ¿Aipe teni bíjaji yʉ ji joborõre icʉ ãmecʉ boje?” aquemavʉ ñai jabocʉ memecaipõecʉre. 8 Ʉbenita ñai memecaipõecʉ aquemavʉ ʉ̃́re: “Mʉ, ji jabocʉ, dajocajacʉ icʉ higueracʉre iʉjʉ bajure cãreja. Ũiyʉvʉ yʉ icʉ yebai. Aru etejʉede máre epeiyʉvʉ yʉ dicʉre. 9 Que teni apeʉjʉ jẽidʉa bʉcʉru, meaquiyebu. Ʉbenita apeʉjʉ jẽidʉa bʉcʉbedu, coení jarʉvaicõjejacʉ icʉ higueracʉre”, aquemavʉ ñai memecaipõecʉ, arejameđa Jesús.
Jesús ʉ̃i meađaino tũijidʉ ijimore judíova ne jabʉóvaijãravʉi
10 Dinʉmʉ Jesús bueyʉ barejámeđa cũináđami judíovai cójijiñami jívʉi ne jabʉóvaijãravʉ sábadoi. 11 Aru nore cʉrejacođa cũináco nomió abujucʉ ʉ̃i ijide đaimo. Ñai abujucʉre cʉrejacođa õ dieciocho paiʉjʉa baju. Õ tũijidʉ barejácođa. Nurié núco oabedejacođa õ. 12 Jesús ṍre jã́ñʉ, cuturejameđa ṍre ʉ̃i yebai. Aru arejameđa:
—Mʉ, nomió, meađaimomu mʉ mi ijinore, arejameđa Jesús.
13 Que arĩ, tʉorejameđa ṍre ʉ̃i pʉrʉáque. Aru cũiná nurié núrejacođa õ. Que baru torojʉede jídejacođa Jʉ̃menijicʉre. 14 Ʉbenita ñai judíovai cójijiñamine coreipõecʉ Jesúre jarayʉ, ʉ̃i meađaiye boje jabʉóvaijãravʉi, arejameđa ina põevare:
—Seis paijãravʉa cʉvʉ, mʉje memeijãravʉa. Memeijãravʉai meatenadajarã mʉja. Ʉbenita jabʉóvaijãravʉi meatenadabejarã, arejameđa ʉ̃.
15 Aru Jesús arejameđa ʉ̃́re:
—¡Mʉja jʉjovaivʉtamu! Caivʉ mʉja mʉje oteivecʉre o mʉje burrore máre ʉ̃i ãitõcure jođeni jocarĩ, ocore jínanʉvaiyavʉ mʉja jabʉóvaijãravʉi. 16 Quédeca ico nomióre, Abraham mácʉi pãramenacacore, abujuvai jabocʉ ʉ̃i đaicõjeimo mácore dieciocho paiʉjʉa baju, meađaiye jaʉvʉ ṍre jabʉóvaijãravʉi, arejameđa Jesús.
17 Ʉ̃ que ayʉre, caivʉ ʉ̃i mauva cʉyoje tedejaimađa na. Aru caivʉ ina obedivʉ põeva pare torojʉrejaimađa caiye iye ʉ̃i đarĩ majibede đaiye boje.
“Oteiyabe mostazare” jã́ri dápiarĩ ne đarãjiyepe aino
18 Bedióva Jesús arejameđa:
—Coyʉquijivʉ mʉjare aipe ãrojarore yo Jʉ̃menijicʉi jaboteinore. Jã́ri dápiarĩ mʉje đarãjiyepe ainore coyʉquijivʉ mʉjare, mʉje majinajiyepe ayʉ. 19 Yópe mostaza ãmicʉriyabe oteiyabepebu. Cũinácʉ ʉ̃mʉ diyabede ĩni oteibi ʉ̃i jioi. Aru bʉcʉrĩ mʉivʉ jocʉcʉpe. Dicʉ cavabʉa ʉracavabʉa nʉivʉ. Aru dicʉ taino cãchinoi míjina ne juaiboa đađama, arejameđa Jesús.
Nopedeca mamarʉmʉre Jʉ̃menijicʉi jaboteino quĩ́jinotamu, põeva obebevʉ ne cʉe boje noi. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne coyʉrĩburu yóboi ʉrarõtamu no Jʉ̃menijicʉi jaboteino, obedivʉ põeva ne cʉe boje noi.
“Pã́ure bʉcʉre đaiyede” jã́ri dápiarĩ ne đarãjiyepe aino
(Mt 13.33)
20 Bedióva cojedeca Jesús arejameđa:
—Jã́ri dápiarĩ mʉje đarãjiyepe ainore coyʉquijivʉ yo Jʉ̃menijicʉi jaboteinore. Yópebu nomió õi pã́ure bʉcʉre đaiyepe. 21 Diede ađarĩ jĩvaiyepebu yóbecʉricurubʉa pã́u đaicurubʉare. Aru caino jĩvaibore bʉcʉóvainopebu, arejameđa Jesús.
Jesús ʉ̃i bueino jedevacobe quĩ́jicobede
(Mt 7.13-14, 21-23, 8.11-12, 19.30, 20.16, 22.13, 25.30; Mr 10.31)
22 Jesús ʉ̃i nʉiyede Jerusalén ãmicʉriĩmaroi, ʉ̃i vaiyede ĩmaroare aru ĩmajinoare máre, buedejameđa nócavʉre. 23 Aru cũinácʉ põecʉ jẽniari jã́rejameđa ʉ̃́re:
—Mʉ, ñʉje jabocʉ, ¿obebevʉ bárãjidica na, Jʉ̃menijicʉi meađaimara márajivʉ? Jesúre arejameđa.
Aru Jesús arejameđa caivʉ ina põevare:
24 —Ecojarã mʉja jedevacobe quĩ́jicobei. Norecabu Jʉ̃menijicʉi jaboteino. Coyʉyʉbu mʉjare: Obedivʉ ecoiyʉrĩdurãjarama nore. Ʉbenita bʉojabenajarama. 25 Cũinácʉ cʉ̃rami upacʉ bieniburu yóboi ʉ̃i jedevacobede ñamine, voaiyʉbebi dicobede cojedeca. Nopedeca Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i jaboteino ecoiyede bieniburu yóboi, voabecʉyʉme mʉja núrivʉre jedevai. Órejarãjaramu ʉ̃́re pare: “Mʉ, ñʉje jabocʉ, voajacʉ ñʉjare”. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ acʉyʉme mʉjare: “Jívʉ ãmevʉ mʉja. Mʉje dainore majibevʉ yʉ”, acʉyʉme ʉ̃. 26 Dinʉmʉre yópe arĩ bʉ́rãjaramu mʉja: “Ñʉja ãri aru ũcuri tecarã mʉ́que aru ñʉje ĩmaroa ma ẽcarʉi bueávʉ̃ mʉ ñʉjare”, arãjaramu. 27 Ʉbenita ʉ̃ acʉyʉme: “Coyʉyʉbu mʉjare: Jívʉ ãmevʉ mʉja. Mʉje dainore majibevʉ yʉ. ¡Que baru caivʉ mʉja ãmeina teivʉ nʉjara yʉre jocarĩ!” acʉyʉme ʉ̃. 28 Chĩoivʉ orĩ cʉrãjaramu mʉja nore. Aru jararĩ cõpi cũrajaramu mʉja jã́ivʉ náre; Abrahãre, Isaare, Jacore, aru caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõevare máre, cʉrivʉre Jʉ̃menijicʉi jaboteinoi. Ʉbenita mʉjacapũravʉ mautenajaramu jedevai. 29 Aru darãjarama põeva, cainoa joborõacavʉ. Dobarãjarama ʉ̃i tʉoiva yebai, ãrajivʉ ʉ̃i torojʉve teinʉmʉre Jʉ̃menijicʉi jaboteinoi. 30 Dinʉmʉ maquinóre apevʉ jabotebevʉ bácavʉ ijãravʉre jabotenajarama Jʉ̃menijicʉi jaboteino edaiyede. Aru apevʉ jaboteivʉ bácavʉ ijãravʉre jabotebenajarama Jʉ̃menijicʉi jaboteino edaiyede, arejameđa Jesús.
Jesús ʉ̃i oino, Jerusalẽ́cavʉre jecʉcʉ
31 Dinʉmʉ apevʉ ina fariseovacavʉ nʉrejaimađa Jesús yebai. Aru arejaimađa ʉ̃́re:
—Herodes boarĩ́ yaiváiyʉbi mʉre. Que baru dupini nʉjacʉ mʉ yore jocarĩ, arejaimađa na.
32 Ʉbenita Jesús arejameđa náre:
—Yópe arãnʉjara ãñʉ borocʉcʉre: “Jesús ñʉjare aicõjeimi mʉre yópe, ‘Abujuvare jarʉvaivʉ yʉ aru põevare meađaivʉ yʉ caride aru javenare máre. Aru yóbecʉrijãravʉa yóboi ji đaiyede bʉojaquijivʉ. 33 Ʉbenita mái nʉiye jaʉvʉ yʉre caride, javenare, aru javena cõmiáijãravʉre máre. Cũinácʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ yainí bʉojabecʉbe Jerusalẽ́ne jocarĩ. Que baru nʉquijivʉ yʉ Jerusalẽ́i, ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre ne boarĩ́ jarʉvainoi, põeva ne boarĩ́ jarʉvarãjiyepe ayʉ yʉre’, ajarã Herodede”, náre aicõjenejameđa Jesús.
34 Aru arejameđa Jesús:
—¡Mʉja, Jerusalẽ́cavʉ, mʉjeñecuva mácavʉ boarĩ́ jarʉvarejaquemavʉ ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre! Cʉ̃raboaque dʉvarĩ boarĩ́ jarʉvarejaquemavʉ ina Jʉ̃menijicʉi daroimara mácavʉre. Aipiye baju cójijovaiyʉrĩduvʉ yʉ mʉjare ji yebai, yópe cáyuco õi cójijovaiyepe mamarare õi caveba cãchinoi. Ʉbenita ʉbeteavʉ̃ mʉja. 35 Jã́jara. Dinʉmʉ maquinóre mʉje cʉrõre Jʉ̃menijicʉ dajocarĩ jarʉvacʉyʉme. Aru coyʉyʉbu mʉjare: Yʉre jã́menajaramu mʉja cojedeca pʉ jã́đovacʉdayʉre meacʉ bajure jã́ivʉta. Dinʉmʉ maquinóre arãjaramu yópe: “Torojʉe bajađéni ñai dayʉre Jʉ̃menijicʉi ãmiái, ʉ̃i parʉéque”, arejameđa Jesús.