Marcos
Jesúre ne nʉvaino Pilato yebai
(Mt 27.1-2, 11-14; Lc 23.1-5; Jn 18.28-38)
15 Aviá ʉ̃i tucʉmʉiyede ina sacerdotevare jaboteipõeva, judíova bʉcʉvaque, Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõevaque, aru caivʉ ne cójijinocavʉ diede boroteni cójijidejaimađa na. Boroteni bʉojarĩ, Jesúre bʉorĩ, nʉvari jabocʉ ʉ̃i ãmiá Pilato yebai jacorãnʉrejaimađa na. 2 Ne nʉvaiyede ʉ̃́re, Pilato arejameđa Jesúre:
—¿Mʉ́rʉ judíovai jabocʉ? arejameđa.
Jesúcapũravʉ arejameđa:
—Quédeca, mi aimʉrecabu yʉ, arejameđa.
3 Dinʉmʉma Jesúre caijĩe ãmene ãmecororejaimađa na. 4 Aru Pilatocapũravʉ arejameđa Jesúre:
—¿Copʉ náre jʉ abecʉrʉ̃ mʉ? ¿Jápiabecʉrʉ̃ caijĩe ne ãmecoroiyede mʉre? arejameđa.
5 Ʉbenita ye yávabedejameđa Jesús. Ʉ̃i yávabe boje, ʉrarõ dápiarejameđa Pilato.
Põeva ne boarĩ́ jarʉvaicõjeino Jesúre
(Mt 27.15-31; Lc 23.13-25; Jn 18.38-19.16)
6 No torojʉve teinʉmʉre Pilatocapũravʉ jacoimʉ mácʉre põeva ne etavaicõjeimʉre etavavarejameđa. 7 Roma ãmicʉrõ jaboteinore boainʉmʉre, põevare boarĩ́ jarʉvaivʉ bácavʉ jacoimara marejáimađa. Nácacʉ cũinácʉ Barrabás ãmicʉrejameđa. 8 Obedivʉ põeva Pilato yebai mʉri nʉri, jẽniari jã́ranʉrejaimađa Pilatore:
—Mi đarĩ cõmajiyepe đacajacʉ caride, arejaimađa na.
9 Ne jẽniari jã́iyede arejameđa náre Pilato:
—¿Dinʉmʉ mʉje jabocʉre jaetovaji yʉ? arĩdurejameđa.
10 Ina sacerdotevare jaboteipõeva Jesúre ne jorojĩyede majini, obedivʉ põeva ne ʉe boje ʉ̃́re, nópe náre jẽniari jã́rejameđa Pilato. 11 Ʉbenita ina põevare majicarĩ, aicõjenejaimađa sacerdotevare jaboteipõeva yópe:
—“Barrabáre jaetovajacʉ mʉ”, arĩ coyʉjarã mʉja Pilatore, arejaimađa sacerdotevare jaboteipõeva.
Que baru ina põeva náre jʉ arĩ, que arejaimađa Pilatore. 12 Ne que coyʉrĩburu yóboi, arejameđa náre Pilato:
—¿Dinʉmʉ ñai judíovai jabocʉ, mʉje aimʉre, aipe đaji yʉ? arejameđa.
13 —¡Ʉ̃́re jocʉcʉjaravena pẽvari, boarĩ́ jarʉvaicõjejacʉ mʉ! cođoboborĩ arejaimađa.
14 —¿Yéde ãmeina tearĩ ñai? jẽniari jã́rejameđa náre Pilato.
Ʉbenita pʉeno baju cođoboborĩ arejaimađa na:
—¡Ʉ̃́re jocʉcʉjaravena pẽvari, boarĩ́ jarʉvaicõjejacʉ mʉ! arĩ cođoboborejaimađa na.
15 Que teiyede Barrabáre jaetovarejameđa Pilato, náre ne ʉrõpe đaiyʉcʉ. Aru Jesúre jara popeicõjenejameđa. No yóboi churaravare Jesúre jocʉcʉjaravena pẽvaicõjenejameđa ʉ̃, Pilato.
16 Que teni ina churarava Jesúre ĩni, nʉvari jabocʉi cʉ̃rami, ʉ̃́re ecovarejaimađa diñami tãibʉi. Nore ecovarĩ, cójijicõjenejaimađa caivʉ apevʉ churaravare. 17 Jesúre pʉenocacaje, jabocʉi doicajepe paicaje ñemijuaricajede doarejaimađa na. Doarĩ bʉojarĩ, miumua cãteni, cainitarabʉre đarĩ, ʉ̃i jipobʉrã ditarabʉre tʉorejaimađa na. 18 Que đarĩ ʉ̃́re jacoyʉrejaimađa na:
—Ména cʉjacʉ mʉ, judíovai jabocʉ, arejaimađa churarava Jesúre, ʉbenita ʉ̃́re yʉrivʉ.
19 Ʉ̃́re jipobʉrã jocʉyoque jãđori, ʉ̃́ra jẽcututuri, ʉ̃́re jabocʉre jacoyʉivʉpe ñʉaturĩ tedejaimađa na coapa. 20 Ʉ̃́re yʉrini bʉojarĩ, ʉ̃́re ne doicaje ñemijuaricaje bácarõre, no jabocʉi doicajepe paicajede ĩni, duarĩ, ʉ̃i doicaje bácarõre bedióva ʉ̃́re doarejaimađa cojedeca. Que teni bʉojarĩ, ʉ̃́re nʉvari, jocʉcʉjaravena ʉ̃́re pẽvari jẽoranʉrejaimađa na, churarava.
Jesúre ne pẽvari yuyaino jocʉcʉjaravena
(Mt 27.32-44; Mr 14.58; Lc 23.26-43; Jn 2.19, 19.17-27; Ro 16.13)
21 Jesús jocʉcʉjaravede ture nʉñʉ maridurejameđa. Aru cuyʉ bácʉ ĩmaroi earejameđa Simón, Cirene ãmicʉriĩmarocacʉ. Alejandro aru Rufo népacʉ barejámeđa ʉ̃, Simón. Nore vaiyʉ́re, ʉ̃́re Jesús ʉ̃i jocʉcʉjaravede tuino mácarõre tuicõjenejaimađa na, churarava.
22 Ina churarava nʉvarejaimađa Jesúre cʉ̃racũ Gólgota ãmicʉricũi, Põe jipobʉcũ aiyʉrõmu. 23 Noi ũcuiye upiáteiye báque cʉrijororʉ cʉrejavʉ̃ya, vino ʉ́yaicoro mirra ãmicʉe jocʉcʉ cuidóque. Die ũcuiyede jínidurejaimađa Jesúre, ʉ̃́re ijibequiyepe aivʉ. Ʉbenita ʉ̃ ũcuri jã́ri, ʉbecʉ, ũcumenejameđa. 24 Que teni ʉ̃́re jocʉcʉjaravena pẽvari jẽorejaimađa. Aru ne yajuiyede cainijidʉare dʉvarejaimađa. Didʉá etaiyede jã́ri, majidejaimađa ácʉ nácacʉ ĩcʉyʉre Jesús ʉ̃i doiye báque coapa. Que teni yajurĩ, coavarĩ Jesús ʉ̃i doiye báquede, ĩnejaimađa ʉ̃́re pẽvaivʉ bácavʉ.
25 Javejĩna nueve baji, pẽvari jẽorejaimađa ʉ̃́re. 26 Jocʉcʉjaravena, ʉ̃i jipobʉ pʉenoi, toivaino jẽnejavʉ̃ya, apevʉ ne majinajiyepe aino Jesúre boarĩ́ jarʉvaivʉ ne dápiainore, “¿Aipe teni ʉ̃́re boarĩ́ jarʉvarãma na?” ne aino. Yópe aiyʉrejavʉ̃ya no toivaino: “Judíovai jabocʉbe”. 27 Ʉ̃́que máre pẽvari jẽorejaimađa pʉcarã tatorĩ ñavaipõevare, ape pʉcarõa jocʉcʉjaravearã. Cũinácʉ Jesús ʉ̃i meapũravʉi aru apecʉ ʉ̃i cãcopũravʉi cʉrejaimađa. 28 Que teni đarejaimađa ina yópe Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i toivaicõjeiye báquepedeca ʉ̃i yávaiyede: “Põeva ʉ̃́re đarãjarama yópe ne đaiyepe ãmeina teivʉre”, toivaicõjenejaquemavʉ.
29 15:29-30 Ina vainánʉraivʉ jã́ri, ne jipobʉare cújiovarĩ, ãmeina yávarejaimađa ʉ̃́re, yópe arĩ:
—Mʉ, Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine jarʉvaiyʉvacacʉ aru yóbecʉrijãravʉa yóboi diñamine meađaiyʉvacacʉ, caride jocʉcʉjaravede dajocarĩ, ẽmeni, mi bajure meađajacʉ mʉ, arejaimađa Jesúre ina vainánʉraivʉ. 30 —
31 Nopedeca ina sacerdotevare jaboteipõeva aru Jʉ̃menijicʉi yávaiye báquede bueipõevaque máre, ne baju yʉrivʉ Jesúre, yópe arejaimađa:
—Apevʉre meađavacacʉvacari, ʉbenita ʉ̃i bajure meađarĩ majibebi ʉ̃. 32 Cristo, Israecavʉ ne jabocʉ, jocʉcʉjaravede dajocarĩ, ẽmeni, dajacʉrĩ ʉ̃. Que đaru, maja jʉ arãjaramu ʉ̃́re, arejaimađa na.
Aru ina pʉcarã pẽvaimara mácavʉ máre ʉ̃́que, nopedeca ãmeina yávarejaimađa ʉ̃́re.
Jesús ʉ̃i yaino
(Mt 27.45-56; Lc 8.2-3, 23.44-49; Jn 19.28-30; He 10.20)
33 Jãravʉ corica baji ñemié tʉrĩ darejavʉ̃ya caino joborõi. Pʉ yóbecʉriora yóboita vaidéjavʉ̃ya. 34 Aru yóbecʉriora bajita, iye ñemié tʉiyede dajocaiyede, pare bʉjié cođoboborĩ, yávarĩ darorejameđa Jesús:
—Eloi, Eloi, ¿lama sabactani?
Nópe aino: “Mʉ, ji mearore jímʉ, mʉ, Jʉ̃menijicʉ, ¿aipe teni yʉre dajocarĩ nʉñʉrʉ mʉ?” aiyʉrõ marejávʉ̃ya.
35 Que ayʉre, apevʉ nore núrivʉcavʉ ʉ̃́re jápiarĩ, ʉbenita jápiarĩ eabeni, arejaimađa:
—Jápiajarã. Elíare órejaibi ʉ̃, arejaimađa na.
36 Dinʉmʉre cũinácʉ nácacʉ cúyarĩ, jaʉbore ĩni, ʉyovarejameđa vino ʉ́yaicoro upiáricoroque aru dijaʉ́bore abođorã bʉorĩ, jẽori, jarʉrʉrejameđa Jesús ʉ̃i ũcuquiyepe ayʉ. Aru arejameđa:
—Corejarã. Jã́rajarevʉ Elías jõđavacʉdayʉre ʉ̃́re, arejameđa ʉ̃.
37 15:37-38 Cojedeca Jesús pare bʉjié cođoboborĩ, “Quénoramu” arĩ, yaidéjameđa ʉ̃. Ʉ̃i yaiyeda, Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramicacaje ʉracaje coricõpavaicaje bácarõ quéda corica baji jađeni nʉrejavʉ̃ya, pʉenocatʉrʉvai bʉ́rĩ pʉ cãchinocatʉrʉvaita. 38 — 39 Nore Jesús bácʉre cocorĩ núcʉ barejámeđa churaravai jabocʉ. Jesús yaiyʉ́re jã́ri, arejameđa ñai:
—Jãveneca Jʉ̃menijicʉi mácʉ baju batecʉ́be ñai, arejameđa churaravai jabocʉ.
40 Nomiva máre cocorĩ núrivʉ joajĩemia cʉrejaimađa. Ne jẽneboi cʉrejaimađa cũináco nomió, Magdala ãmicʉriĩmarocaco, õi ãmiá María, aru apeco õi ãmiá Salomé, aru apeco õi ãmiá María máre, ico Santiago aru José népaco. Ñai Santiago bojʉyo barejámeđa. Apecʉ Santiago bʉcʉcʉ ʉ̃i cãchinocacʉ barejámeđa ʉ̃, Maríai mácʉ. 41 Na Jesús ʉ̃i cʉede Galilea ãmicʉrõi cađateivʉ barejáimađa ʉ̃́re. Aru apevʉ nomiva, ina eaivʉ bácavʉ ʉ̃́que Jerusalén ãmicʉriĩmaroi, cʉrejaimađa nore.
Jesús bácʉ jarʉvaimʉ ne põe jarʉvainoi
(Mt 27.57-61; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42)
42 Dijãravʉ, nainú, torojʉve teijãravʉ baquinóre meađaijãravʉ barejávʉ̃ya. Sábado baquinó jipocacajãravʉ barejávʉ̃ya. 43 Pilato yebai nʉrejameđa José, Arimatea ãmicʉriĩmarocacʉ. Sacerdotevai cójijinore coyʉipõevacacʉ barejámeđa ʉ̃. Ne pueđaimʉ marejámeđa José. Ʉ̃ máre Jʉ̃menijicʉi jabotequinʉmʉ maquinóre napini coreyʉ barejámeđa. Jidʉrõ cʉbeno, parʉriũme cʉrĩ, Pilato yebai nʉri, Jesús bácʉi baju bácarõre jẽniacʉnʉrejameđa ʉ̃. José ʉ̃i jẽniaiyede, Pilato cuturejameđa churaravai jabocʉre. Aru jẽniari jã́rejameđa ʉ̃́re:
44 —¿Jave yaidíca ʉ̃? ¿Aipiye bajure yaidí? arejameđa.
45 Aru churaravai jabocʉ jʉ arejameđa:
—Jave yaibí ʉ̃ mácʉ, arejameđa.
Aru aiyeta, Jesús bácʉi baju bácarõre ĩ́cõjenejameđa Pilato, Joséde ĩ́cõjeñʉ. 46 Meacaje boricaje, lino ãmicʉricajede bojeđarĩ, Jesús bácʉre jocʉcʉjaravede jõđavari, ĩni, dicajeque, ʉ̃ mácʉre cũmari bʉorejaimađa Joséjã. Ʉ̃ mácʉre nʉvari cʉ̃racobei, Jesús bácʉre jarʉvarejaimađa na. Nore ne jarʉvarĩburu yóboi, apetʉrava cʉ̃ratʉravare ĩni, jãturuvari, dicobede biedejaimađa. 47 Aru Jesús bácʉre jarʉvainore jã́rejaimađa na, María Magdalacaco aru María, Joséi paco máre.