Gálatas
Pablo ʉ̃i bueino põeva boropatebevʉ ãmevʉre Jʉ̃menijicʉi jã́inore ʉ̃i đaicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báqueque
(Hch 3.25; Ro 1.17, 4.3, 16, 10.5)
3 Mʉja, Galacia ãmicʉrijoborõcavʉ Jesúre jʉ aivʉ, ãrʉmevʉpe nurié dápiabevʉ mʉja. Mʉje jã́iyede nurié coyʉcacʉ mʉjare Jesucristoi yaiye báquede ne pẽvaimʉre jocʉcʉjaravena maje ãmeina teiye boje. Ʉbenita mʉjamu apevʉ ne jʉjovaimara. 2 Que baru mʉje jʉ aiyede iye yávaiyede jãvene, ji coyʉiye báquede mʉjare, dajocaivʉbuya mʉja. Quénora ʉbenina dápiarĩ bʉ́yavʉ̃ boropateni bʉojaivʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore mʉje đaiyeque yópe iye đaicõjeiyepe Moisés bácʉi toivaiye báquede. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ jãve darobedejaquemavʉ majare ʉ̃i Espíritu Santore maje đaiye boje yópe ʉ̃i đaicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe. Quénora jãve darorejaquemavʉ ʉ̃́re maje jápiarĩ jʉ aiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne. 3 Jʉ̃menijicʉi Espíritu Santo apʉre đarĩ bʉ́quemavʉ mʉjare mamaũmene. Que baru bʉojaiyʉe jaʉbevʉ mʉjare iye mʉje cʉvaede mamaũmene mʉje majiéqueda. Nópe đaivʉ baru, ãrʉmevʉpe đajebu mʉja.
4 ¿Caiye iye vaiye báque bojecʉbedi mʉjare? Jãve dápiarĩ coreóvađavʉ̃ aipino bojecʉede iye mʉjare vaiye báquede. 5 Jʉ̃menijicʉ jãve darobebi mʉjare ʉ̃i Espíritu Santore aru đabebi põeva ne đarĩ majibede mʉje jẽneboi, mʉje đaiye boje yópe ʉ̃i đaicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe. Quénora jãve daroibi ʉ̃́re aru đaibi diede mʉje jẽneboi, mʉje jápiarĩ jʉ aiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne. 6 Aru caride dápiajarã Abraham mácʉre. Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede: “Abraham jʉ arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉi đaquiyede yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Que baru Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃́re, ‘Boropatebecʉbu mʉ ji jã́inore’, ʉ̃i jʉ aiye báque boje Jʉ̃menijicʉre”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ.
7 Que baru coreóvaiye jaʉvʉ mʉjare iyede: Ina põeva jʉ aivʉ Jʉ̃menijicʉre, nárecabu Abraham mácʉi pãramena baju. 8 Javede Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede, põeva ne coreóvarãjiyepe ayʉ boropatebede đacʉyʉ ʉ̃i jã́inore ina judíova ãmevʉre ne jʉ aiyeque ʉ̃́re. Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ Abraham mácʉre mearo đacacʉyʉre ʉ̃ mácʉre ʉ̃i mearo đacaquiye jipocai yópe arĩ: “Mʉ jʉ aivʉ yʉre. Que baru mʉre ji mearo đacaiye báquepedeca ijãravʉcavʉ apevʉ, caivʉ yʉre jʉ aivʉre máre, mearo đacacʉyʉmu yʉ”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ. 9 Abraham mácʉi jʉ aiye boje Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃ mearo đacarejaquemavʉ ʉ̃ mácʉre. Que baru Jʉ̃menijicʉ mearo đacaibi caivʉ põeva jʉ aivʉre ʉ̃́re yópe ʉ̃i mearo đacaiye báquepedeca Abraham mácʉre.
10 Caivʉ ina põeva đaiyʉrĩduivʉ yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe Jʉ̃menijicʉi jã́quiyepe arĩduivʉ náre boropatebevʉpe, jãve Jʉ̃menijicʉi ñájine đaimara marajárama na, ne ãmeina teiye boje. Coreóvaivʉbu maja die jãvene, Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeiye báque boje, yópe arĩ, ʉ̃i yávaiyede: “Ácʉ põecʉ đabecʉ baru cainʉmʉa yópe caiye Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede Moiséi toivaiye báquepe, jãve ñájicʉyʉme ʉ̃, ʉ̃i vainí tʉiye boje diede”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ. 11 Aru coreóvaivʉbu maja iyede: Põecʉ cʉbebi boropatebecʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore, ʉ̃i đaiye boje yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe. Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeiye báque boje, yópe arĩ, ʉ̃i yávaiyede: “Ina Jʉ̃menijicʉi boropatebede đaimara mácavʉ, ne jʉ aiye boje ʉ̃́re, apʉrãjivʉbu cainʉmʉa. Que baru coatede đabemara márajivʉbu na Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ. 12 Ñai Jʉ̃menijicʉre jʉ ayʉ, “Jʉ̃menijicʉrecabe boropatebede đacʉyʉ yʉre”, aibi. Ʉbenita ñai đarĩduyʉ yópe iye đaicõjeiyede Moisés bácʉi toivaiye báquepe, “Yʉrecabu boropatebede đacʉyʉ ji bajure ji đaiyeque iye đaicõjeiyede”, arĩduibi. Ʉbenita ʉ̃́recabe boropatecʉyʉ, ʉ̃i đarĩ bʉojabe boje caiye iyede. Coreóvaivʉbu maja die jãvene, Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeiye báque boje, yópe arĩ, ʉ̃i yávaiyede: “Ñai đarĩ bʉojayʉ caiye iye Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede cʉcʉyʉme ʉ̃ aru coatede đabemʉ macʉyʉ́me ʉ̃ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
13 Ʉbenita Cristorecabe cađateyʉ bácʉ majare. Jʉ̃menijicʉi ñájine đaiye jaʉrĩdurejaquemavʉ majare, maje đabe boje caiyede yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyepe. Ʉbenita Cristovacari ñájicarejaquemavʉ yaiyʉ́, ne pẽvaimʉ mácʉ jocʉcʉjaravena, majare boje. Que teni bojeđarejaquemavʉ maje vainí tʉiyede, maje ñájimenajiyepe ayʉ maje baju ãmeina teiye boje. Coreóvaivʉbu maja jãvene Cristoi ñájicaiye báquede jocʉcʉjaravena majare boje. Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ, yópe arĩ, ʉ̃i yávaiyede: “Caivʉ ina ne pẽvaimara jocʉcʉrã Jʉ̃menijicʉi ñájine đaimaramu na, ne ãmeina teiye boje”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ. 14 Cristo ñájiñʉ yaicárejaquemavʉ mʉja judíova ãmevʉre boje máre, mʉje cʉvarãjiyepe ayʉ iye mearo đacaiyede, yópe Jʉ̃menijicʉ “Mearo đacacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca Abraham mácʉre, aru maje copʉ etarãjiyepe ayʉ ñai Espíritu Santore yópe Jʉ̃menijicʉ “Cađateyʉre darocʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i aiye báquepedeca.
Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i coyʉino “Yópe mearo đacacʉyʉmu” ʉ̃i coyʉquiye jipocare ʉ̃i đaicõjeiyede
(Ro 4.14)
15 Mʉja, jívʉ, caride coyʉquijivʉ mʉjare maja põeva maje đarĩ cõmajiyena mʉje coreóvarãjiyepe ayʉ. Pʉcarã ʉ̃mʉva “Yópe đarĩ memenajare”, ne arĩ toivaru ne ãmiáre diena, ñame bʉojabebi jarʉvayʉ aru oatʉvayʉ diede, ina ʉ̃mʉva ne jʉ abedu. Quédeca Jʉ̃menijicʉ “Yópe đarãjare”, ʉ̃i aiye báquede ñame bʉojabebi jarʉvayʉ aru oatʉvayʉ diede máre. 16 Jʉ̃menijicʉ “Yópe mearo đacacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ávarejaquemavʉ Abraham mácʉre aru ʉ̃i pãramenacacʉ bacʉyʉ́re máre. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ toivaicõjemenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede “mipãramena márajivʉ”, obedivʉ ainore. Quénora toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede “mipãramenacacʉ bacʉyʉ́”, cũinácʉ ainore. Aru Cristorecabe ñai cũinácʉ. 17 Ji coyʉiyede mʉjare yópe aiyʉrõtamu: “Yópe đarãjaramu maja”, arejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ Abraham mácʉre. Aru que arĩburu yóboi, Jʉ̃menijicʉ “Jãve đacʉyʉmu yʉ yópe ji aiye báquepedeca mʉre”, arejaquemavʉ Abraham mácʉre. Que baru Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i aiye báquede cuatrocientos treinta paiʉjʉa jipocai ye jarʉvabedejaquemavʉ aru oatʉvabedejaquemavʉ ʉ̃i đaicõjeiyeque, Moisés bácʉi toivaiye báqueque cuatrocientos treinta paiʉjʉa yóboi. Jãve Jʉ̃menijicʉ đaibi yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. 18 Põevai boropatebeni bʉojaru Jʉ̃menijicʉi jã́inore ne đaiyeque yópe iye đaicõjeiyepe Moisés bácʉi toivaiye báquede, Jʉ̃menijicʉ “Yópe mearo đacacʉyʉmu põevare”, ʉ̃i aiye báque bojecʉbejebu. Ʉbenita põeva boropatebevʉ bʉojabema ne đarĩduiyeque yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyepe. Que baru Jʉ̃menijicʉ “Yópe mearo đacacʉyʉmu põevare”, ʉ̃i aiye báque bojecʉvʉ. Aru Jʉ̃menijicʉ mearo đacayʉ põevare, jã́imi náre boropatebevʉpe yópe ʉ̃i aiye báquepedeca Abraham mácʉre: “Caivʉ põeva yʉre jʉ aivʉre yópe mi jʉ aiyepe yʉre mearo đacacʉyʉmu yʉ”, arejaquemavʉ.
19 Jãve Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ ʉ̃i đaicõjeiyede Moisés bácʉre, “Yópe ji đaicõjeiyepe đajarã mʉja”, arĩduyʉ judíovare. Jʉ̃menijicʉ coyʉrejaquemavʉ diede, põeva ne coreóvarãjiyepe ayʉ vainí tʉivʉre ne ãmeina teiye boje. Abraham mácʉi pãramenacacʉ Jesucristoi daiyede, iye đaicõjeiyepe đaiye cũinéjaquemavʉ. Que baru Jesucristoi daiyede, Jʉ̃menijicʉ mearo đacarejaquemavʉ põevare yópe ʉ̃i aiye báquepedeca. Iye Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede Jʉ̃menijicʉ yávarejaquemavʉ ángelevare. Aru na yávarejaquemavʉ Moisés bácʉre. Aru ʉ̃ mácʉ toivarejaquemavʉ diede, põeva ne majinajiyepe ayʉ. Que teni Jʉ̃menijicʉ coreóvare đarejaquemavʉ põevare ʉ̃i đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiyeque apevʉre, ina ángelevare aru Moisés bácʉre máre. 20 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉ coyʉbedejaquemavʉ “Yópe mearo đacacʉyʉmu”, ʉ̃i aiyede Abraham mácʉre apecʉque. Quénora Jʉ̃menijicʉvacari cũinácʉra coyʉrejaquemavʉ diede ʉ̃ mácʉre apecʉi cʉbeda.
Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i đaiyʉrõ iye ʉ̃i đaicõjeiyeque
(Ro 4.13, 8.15-17; Col 2.8, 20)
21 ¿Jʉ̃menijicʉ bojecʉbede đarejaquemari iye “Yópe mearo đacacʉyʉmu”, ʉ̃i ávaiye báquede Abraham mácʉre ʉ̃i đaicõjeiyeque, ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre? ¡Bi, ye que ãmevʉ! ¡Aipinʉmʉ vaibéjarõri nópe! Jʉ̃menijicʉ ye jã́mecʉbe põevare boropatebevʉpe maje đaiye boje yópe ʉ̃i đaicõjeiyepe. Maja ye mearore đaiye majibevʉ, Jʉ̃menijicʉi cʉre đaquiyepe aivʉ majare jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Cainʉmʉa maje mearo đaiye jaʉvʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore. Que baru đaicõjeiyepe đarĩduivʉvacari, caivʉ põeva eabenajarama jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre. Ye boropatebevʉ bʉojabenajaramu maja Jʉ̃menijicʉi jã́inore maje mearo đaiyʉrĩduiyeque. 22 Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede, coreóvare đacʉyʉ majare caivʉ ijãravʉcavʉ đaicõjeimarare ne baju ãmeina đaiyʉeque. Que baru põeva ne jʉ aiyede Jesucristore, Jʉ̃menijicʉ jã́imi náre boropatebevʉpe “Yópe mearo đacacʉyʉmu”, ʉ̃i aiye báquepedeca. Aru ina põeva jʉ aivʉ Jesucristore quévʉrabu Jʉ̃menijicʉi jã́imara boropatebevʉpe.
23 Jesucristoi daquiye jipocare caivʉ põeva đaicõjeimarape paivʉ barejaquémavʉ, maje đarĩduiye boje yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre. Nópe barejaquémavʉ pʉ Jesucristoi daiyeta. Cristo ʉ̃i daiyede, Jʉ̃menijicʉ jã́đovarejaquemavʉ majare boropatebevʉpe ʉ̃i jã́inore maje jʉ aiyede Jesucristore. 24 Que baru Jesucristoi daquiye jipocare, caivʉ põeva jʉeđova coreimarape paivʉ barejaquémavʉ. Aru Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báque Moisés bácʉre majare coreipõecʉpe paiye barejaquémavʉ. Yópe coreipõecʉi coreóvare đaiyepe jʉeđovare ñájinajivʉre ne mearo đabedu, nopedeca iye đaicõjeiyeque coreóvarejaquemavʉ ñájinajivʉre, maje ãmeina teiye boje. Nópe barejaquémavʉ pʉ Jesucristoi daiyeta, maje boropatebenajiyepe aiye Jʉ̃menijicʉi jã́inore maje jʉ aiyeque Jesucristore. 25 Caride Jʉ̃menijicʉ jã́imi majare, Jesucristore jʉ aivʉre, boropatebevʉpe. Ñʉja Jesucristore coreóvaivʉ, ʉ̃́re jʉ aivʉ, coreimarape ãmevʉtamu iye đaicõjeiyeque.
26 Aru caivʉ mʉja Jʉ̃menijicʉi máramu mʉje jʉ aiyeque Jesucristore, ʉ̃́que cʉrĩ cũinávʉpe. 27 Mʉja jã́đovaimara mácavʉ Jesucristoque ocoi cʉrivʉbu ʉ̃́que cũinávʉpe. Que baru caride cʉvʉ mʉja Jesucristope ãrojarivʉ. 28 Que baru caride ye baju ãmevʉ judío o judío ãmecʉ, yebacacʉ o yebacacʉ ãmecʉ, aru ʉ̃mʉ o nomió máre. Caivʉ cũinátʉrʉpe paivʉbu maja, maje cʉe boje Jesucristoque cũinávʉpe. 29 Mʉja Cristo jina mae boje, Abraham mácʉi pãramena bajubu mʉja. Que baru Jʉ̃menijicʉ mearo đacacʉyʉme mʉjare yópe ʉ̃i aiye báquepedeca.