Hechos
Timoteo ʉ̃i yóvaino Pablore, Silare máre
16 Pablojã earejaimađa Derbe aru Listra ãmicʉriĩmaroai. Nore cʉrejameđa cũinácʉ Jesúre jʉ aipõecʉ, ʉ̃i ãmiá Timoteo. Jípaco, judíovacaco, Jesúre jʉ aipõeco barejácođa õ. Ʉbenita jípacʉ judío ãmenejameđa ʉ̃. 2 Listra aru Iconio ãmicʉriĩmaroacavʉ Jesúre jʉ aipõeva me jã́rejaimađa Timoteore. 3 Pablo nʉvaiyʉrejameđa ʉ̃́re náque. Ʉbenita nócavʉ judíova majidejaimađa Timoteoi pacʉ judío ãmecʉre. Que baru Pablo buraicõjenejameđa Timoteore ʉ̃i cajede, yópe judíovai đaicõjeiyepe. 4 Pablojã ne vaiyede ĩmaroa coapa buede nʉrejaimađa Jesúre jʉ aipõevare. Coyʉrejaimađa náre Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara aru Jerusalén ãmicʉriĩmarocavʉ Jesúre jʉ aivʉre coreipõeva ne đaicõjeiyede judíova ãmevʉre, ne đarãjiyepe aivʉ yópe ne cõjeiyepe. 5 Ne nópe teiyede Jesúre jʉ aipõeva majidejaimađa Jesús ʉ̃i yávaiyede pʉeno baju. Aru caijãravʉa apevʉ ne jʉ aiyede pʉeno baju obedivʉ jʉ aivʉ nʉrejaimađa na.
Pablo ʉ̃i jã́ino decoboayʉpe Macedoniacacʉre
6 Ñai Espíritu Santo Pablojãre coyʉicõjemenejameđa Jesús ʉ̃i yávaiye méne Asia ãmicʉrijoborõi. Que baru vaidéjaimađa na Frigia aru Galacia ãmicʉrijoborõare. 7 Misia ãmicʉrijoborõ tʉrʉvai ne eaiyede, nʉiyʉrĩdurejaimađa Bitinia ãmicʉrijoborõi. Ʉbenita ñai Espíritu Santo nʉicõjemenejameđa náre nore. 8 Que teni Misia ãmicʉrijoborõi vainí, ẽmeni, earejaimađa Troas ãmicʉriĩmaroi. 9 Diñamimareca Pablo jã́rejameđa decoboainope cũinácʉ ʉ̃mʉ Macedonia ãmicʉrijoborõcacʉre, núcʉre, jẽniañʉre ʉ̃́re, “Dajacʉ Macedoniai, cađatejacʉ ñʉjare”, ayʉre Pablore. 10 (Lucas copʉrejaquemavʉ Pablojãre Troas ãmicʉriĩmaroi.) Que teni coreóvarejacarã Jʉ̃menijicʉ jarocʉyʉre ñʉjare, coyʉrãjivʉ Macedonia ãmicʉrijoborõcavʉre Jesús ʉ̃i yávaiye méne. Que baru no decoboainore jã́riburu yóboi, cũiná meađarejacarã ñʉja, nʉrajivʉ ne joborõi.
Pablo Silamaque ne bueino Filipocavʉre
11 Etarejacarã jiađocũ ʉracũque Troas ãmicʉriĩmarore jocarĩ. Jatarejacarã nurié pʉ Samotracia ãmicʉrijiavʉita. Cõmiáijãravʉi jatarejacarã pʉ Neápolis ãmicʉriĩmaroi. 12 Nore jocarĩ, mái nʉrejacarã pʉ Filipos ãmicʉriĩmaroi. Javede Roma ãmicʉrõ jaborõcavʉ barejáimađa mamarʉmʉ đaivʉ diĩmarore. Aru põeva nore cʉrivʉ Roma ãmicʉriĩmarocavʉpe paivʉ barejáimađa na. Cũinárocarõ joborõcarõ Macedonia ãmicʉrijoborõcarõ aviá daino tʉrʉvacarõ marejávʉ̃ya no ĩmaro ʉrarõ. Obebejãravʉa cʉrejacarã noi.
13 Aru judíovai jabʉóvaijãravʉ sábadoi, nʉrejacarã ĩmarore jocarĩ tuipãvai. Judíova cójijini cõmajidejaimađa, jẽniarajivʉ Jʉ̃menijicʉque noi. Que baru vorãnʉrejacarã cũináro ne jẽniainore. Apevʉ nomiva cójijivʉ barejáima tuipãvai. Náque dobarĩ, coyʉrejacarã náre Jesús ʉ̃i yávaiye méne. 14 Cũináco nácaco ñʉje coyʉiyede jápiađo, õi ãmiá Lidia, Tiatira ãmicʉriĩmarocaco barejácođa. Meacajea ñemijuaricajea cuitótecajeare bojeđaipõeco barejácođa õ. Mearore jívarejacođa Jʉ̃menijicʉre. Que baru Jʉ̃menijicʉ jápiarĩ ađare đarejaquemavʉ ṍre. 15 Que teni õ aru õi cʉ̃ramicavʉ máre jã́đovarejaima Jʉ̃menijicʉre ocoque. Dinʉmʉ yópe arĩ, cuturejaco ñʉjare õi cʉ̃rami:
—Mʉja dápiaivʉ baru yʉre jãve jʉ ađore Jesúre, cãradajarã ji cʉ̃rami, arejaco õ.
Aru pare jecʉrejaco ñʉjare. Que baru mautedejacarã ñʉja õi cʉ̃rami.
16 Apejãravʉ ñʉje nʉiyede bedióva no jẽniainoi, copʉrejaco ñʉjare cũináco yebacaco, abujucʉ ʉ̃i ĩmamo. Aru õ cãcoé namʉóđo marejáco ñai abujucʉ cʉe boje ṍre. Que teni õi jabova ĩ́vʉ barejáimađa ʉrarõ tãutʉrare, õi cãcoé namʉóiye boje põevare aipe vaiquíyede náre. 17 Ico yebacaco, yópe arĩ, cođoboborĩ are cuyo barejáco ñʉjara:
—Ina ʉ̃mʉvarecabu memecaivʉ Jʉ̃menijicʉre, caivʉ pʉeno parʉcʉ bajure. Coyʉrãdaivʉ mʉjare aipe đarĩ Jʉ̃menijicʉ meađacʉyʉre mʉjare, ađo barejáco õ.
18 Obedijãravʉa nopedeca are cuyo barejáco. Ʉbenita pare cãrijovađo marejáco Pablore. Que baru copedini, arejame ñai abujucʉre:
—Jesúi parʉéque cõjeivʉ mʉre, etajacʉ ṍre jocarĩ, arejame.
Aru cũiná etarejaquemavʉ ṍre jocarĩ. 19 Que teni õi jabova coreóvaivʉ ne tãutʉra ĩmenajinora õi cãcoé namʉóiyeque, jẽnejaima Pablore aru Silare máre. Náre jabʉborejaima Roma ãmicʉrõ jaborõcavʉi jabova yebai tãibʉi. 20 Náre davaivʉ arejaima ina jabovare:
—Ina ʉ̃mʉva judíovabu. Cãrijovađama maje ĩmarocavʉre. 21 Bueivʉbu ne đarĩ cõmajiyede. Ʉbenita maja, Romacavʉ, yópe đarĩ bʉojabevʉ. Maje đaicõjeiye đaicõjemevʉ majare yópe ne bueiyepe, arejaima na.
22 Que arĩ, caivʉ põeva tãibʉi cʉrivʉ maucʉvarĩ bʉ́rejaima Pablojãre. Aru ina Romacavʉi jabova jađevaicõjenejaima Pablojãre ne doicajeare. Aru jara popeicõjenejaima náre jarađoque. 23 Ʉrarõ jara popeniburu yóboi, ina Romacavʉi jabova nʉvaicõjenejaima náre ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami. Parʉrõreca coreicõjenejaima ñai diñamine coreipõecʉre náre, ne dupini nʉmenajiyepe aivʉ. 24 Ne cõjeiyede jápiayʉ, ñai coreipõecʉ epedejameđa náre jẽni jacoiñami jívʉ baji. Aru ne cʉbobare tãiñorejameđa jocʉveaque.
25 Ñami corica joabeno baji Pablo aru Silas máre jẽniaivʉ barejáimađa Jʉ̃menijicʉque. Yʉriaivʉ, mearore jívʉ barejáimađa ʉ̃́re. Aru apevʉ bʉoimara náre jápiaivʉ barejáimađa. 26 Cũiná, joborõ cújidejavʉ̃ya pare. Aru diñami ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami máre cújidejavʉ̃ya pare. Que teni cũiná, caicobea diñami jedevacobea bajumareca vorejavʉ̃ya. Aru caivʉ ina bʉoimara ne bʉoimea tãumea cojođorĩ tʉrejavʉ̃ya náre. 27 Ñai coreipõecʉ coedarĩ, jedevacobea voaicobeare jã́ri, “Bʉoimara etarãma”, arĩ dápiarejameđa ʉ̃i baju. Que baru ʉ̃i boaicarovede duarĩ ĩni, boacʉ́yʉ barejámeđa ʉ̃i bajumia. (Bʉoimʉ ʉ̃i etaru, ʉ̃́re coreyʉre ñájine đaicõjenejaquemavʉ bʉoimʉ mácʉi ñájinope.) 28 Ʉbenita Pablo cođoboborĩ bʉjiéque arejameđa:
—Boabéjacʉ mi baju. Jã́jacʉ. Caivʉ ñʉja cʉvʉ yui, arejameđa Pablo.
29 Ñai coreipõecʉ davaicõjeñʉ pẽoinore, nore ĩni, cúyarĩ, Pablojã yebai ecorĩ, bidini, mori tʉrejameđa ne cʉboba yebai. 30 Nacajari, nʉvarejameđa Pablore aru Silare máre nore jocarĩ. Aru jẽniari jã́rejameđa náre:
—Mʉja, ji jabova, ¿aipe đaji yʉ ji meatequinore? arejameđa ʉ̃.
31 Pablojã arejaimađa ʉ̃́re:
—Jesucristore jʉ ajacʉ mʉ, mʉ aru mívʉ máre meađaimara marajiyépe ayʉ, arejaimađa.
32 Que arĩ, coyʉrejaimađa Jesús ʉ̃i yávaiye méne ʉ̃́re, aru caivʉ ʉ̃i cʉ̃ramicavʉre máre. 33 Dioramia, ñamimareca, ñai coreipõecʉ joarejameđa ne churiáre. Aru cũiná jã́đovarejaimađa ʉ̃́re aru caivʉ ʉ̃ jivʉre máre Jʉ̃menijicʉre ocoque. 34 Pablore aru Silare máre nʉvarejameđa ʉ̃i cʉ̃rami. Jídejameđa ãiyede náre. Aru torojʉrejameđa ʉ̃ jivʉque, ʉ̃i jʉ aiye boje Jesúre.
35 Cõmiáijãravʉre javejĩnara ina Romacavʉi jabova churaravare jaetovaicõjenejaimađa Pablojãre. 36 Que teni ñai coreipõecʉ arĩdurejameđa Pablore:
—Ji jabova yʉre jaetovaicõjema mʉjare. Que baru etajarã. Me nʉjara mʉja cãrijimevʉva, arĩdurejameđa.
37 Ʉbenita Pablocapũravʉ arejameđa ina churaravare:
—Iye Roma ãmicʉrõ jaboteino đaicõjeiye ñájine đaicõjemevʉ Romacavʉre ne ãmeina teiyede jã́đovaiyeta. Ñʉjavacari Romacavʉtamu ñʉja. Ʉbenita ñʉje ãmeina teiyede jã́đovari bʉojabema ina jabova. Aru jã́đovamevʉva diede, jara popeicõjema ñʉjare caivʉ põeva ne jã́iyede. Aru bʉoma ñʉjare. Que teniburuta, jaetovaiyʉma na ñʉjare yavenina. ¡Que ãmevʉ! Návacari darĩ jaetovajarãri ñʉjare yore jocarĩ, arejameđa Pablo.
38 Ina churarava ne coyʉiyede diede Romacavʉi jabovare, jidʉrejaimađa ina jabova, ne coreóvaiye boje Pablojã Romacavʉre. 39 Que baru ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami nʉri, arejaimađa Pablojãre:
—Chĩoivʉbu ñʉja, ñʉje ãmeina đaiye báque boje mʉjare. Jẽniaivʉbu mʉjare. Ãrʉmetejarã diede, arejaimađa.
Que arĩ, nʉvarejaimađa Pablojãre diñamine jocarĩ. Aru parʉrõreca jẽniaivʉ barejáimađa náre, ne etarãjiyepe aivʉ diĩmarore jocarĩ.
40 Que teni Pablo aru Silas máre etarejaimađa. Nʉrejaimađa Lidiai cʉ̃rami. Jã́ranʉri Jesúre jʉ aipõevare, coyʉrejaimađa, parʉre đarãjivʉ náre ne ũmei. Aru coyʉrĩburu yóboi, etarejaimađa na, Pablo aru Silas máre.