Hechos
Pablo ʉ̃i bueino Éfesocavʉre
(Mt 3.11; Mr 1.4, 7-8; Lc 3.4, 16; Jn 1.26-27)
19 Apolos ʉ̃i cʉede Corinto ãmicʉriĩmaroi, Pablocapũravʉ mái nʉri, cʉ̃racũare jatarĩ vainí, earejameđa cojedeca Éfeso ãmicʉriĩmaroi. Noi copʉrejameđa apevʉ Jesúre jʉ aipõevare. 2 Náre yópe arĩ jẽniari jã́rejameđa:
—¿Jesúre mamarʉmʉ mʉje jʉ aiyede, Espíritu Santore jacopʉrãrʉ mʉja? arejameđa Pablo.
—Ñʉja ye jápiabevʉ ñai Espíritu Santo cʉcʉre, arejaimađa na.
3 Ne que arĩburu, Pablo jẽniari jã́rejameđa náre:
—¿Ye bateárĩ mʉje jã́đovaiye báque Jʉ̃menijicʉre ocoque? arejameđa Pablo.
—Juan Bautista bácʉ ʉ̃i jã́đovaiye báquepe jã́đovaima Jʉ̃menijicʉre ñʉjare ocoque, arejaimađa Pablore.
4 Aru Pablo arejameđa náre:
—Juan Bautista bácʉ jã́đovaquemavʉ ina põeva chĩoivʉre ne ãmeina teiye boje ne đaiyede oatʉvaivʉre. Aru náre coyʉquemavʉ, yópe arĩ: “Dacʉyʉme ji yóboi cũinácʉ, ji pʉeno parʉcʉ, Jʉ̃menijicʉi daroquimʉ. Jʉ ajarã ʉ̃́re”, aquemavʉ Juan Bautista bácʉ. Aru Jesúreca batequémavʉ dacʉyʉ ñai Juan Bautista bácʉ yóboi, arejameđa Pablo náre.
5 Diede jápiaivʉ bácavʉ, jã́đovarejaimađa Jʉ̃menijicʉre ocoque, ne Jesúre jʉ aiye boje, ʉ̃ jina márajivʉ. 6 Dinʉmʉma Pablo ʉ̃i tʉoiyede ʉ̃i pʉrʉáque náre coapa ne jipobʉrã, jacopʉrejaimađa ñai Espíritu Santore. Que teni yávarejaimađa apecamua yávaicamua ne majibecamuaque. Aru Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarejaimađa na. 7 Doce paivʉ ʉ̃mʉva marejáimađa na.
8 Yóbecʉrã aviáva baju Pablo nʉ́varejameđa ne judíovai cójijiñami. Jidʉbecʉva coyʉyʉ barejámeđa parʉrõreca, ne majinajiyepe ayʉ jãve ʉ̃i coyʉiyede Jʉ̃menijicʉi jaboteino borore. 9 Ʉbenita apevʉ, ʉ̃i yávaiyede jápiaiyʉbevʉ aru jʉ aiyʉbevʉ, ãmeina yávarejaimađa Jesúi bueicõjeiyede caivʉ ina judíova cójijivʉ ne jã́iyede. Que baru Pablo dajocarejameđa náre. Aru nʉvarejameđa ina Jesúre jʉ aipõevare ʉ̃́que. Caijãravʉa coyʉyʉ barejámeđa põevare apeđãmi, Tirano ãmicʉcʉ ʉ̃i bueiñami. 10 Nópe đayʉ barejámeđa pʉcaʉjʉa baju. Que teni caivʉ põeva Asia ãmicʉrijoborõcavʉ, judíova aru judíova ãmevʉ máre, jápiarejaimađa Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne.
11 Jʉ̃menijicʉ Pablore đare đarejameđa ʉrarõ põeva ne đarĩ majibede. 12 Que baru ʉ̃i doicajeare nʉvaivʉ barejáimađa ijimarare. Aru ne tʉoiyede dicajeare meatedejaimađa na. Abujuva máre etarejaimađa náre jocarĩ.
13 Apevʉ judíova, yaviéde đaivʉ, cuivʉ ĩmaroa coapa jaetovaivʉ barejáimađa abujuvare põevare jocarĩ. Jaetovaiyʉrĩdurejaimađa abujuvare Jesúi parʉéque máre. Que teni arejaimađa cũinácʉ abujucʉre:
—Ðaicõjeivʉ mʉre, Pabloi coyʉimʉ Jesús ʉ̃i parʉéque, etajacʉ mʉ ñai ʉ̃mʉre jocarĩ, arejaimađa.
14 Ina yaviéde đaivʉ siete paivʉ ʉ̃mʉva, cũinácʉ ʉ̃mʉi mára marejáimađa na. Népacʉ cũinácʉ judíovai sacerdotevare jaboteipõecʉ barejámeđa, ʉ̃i ãmiá Esceva. 15 Ʉbenita ñai abujucʉ arejameđa náre:
—Jesúre majivʉ yʉ. Aru Pablore máre majivʉ yʉ. Ʉbenita mʉjare ye majibevʉ yʉ, arejameđa náre ñai abujucʉ.
16 Que arĩ, ñai ʉ̃mʉ, abujucʉ ʉ̃i ĩmamʉ, jijecʉcʉ ne pʉenoi biarárĩ, jara popeni, ne cuitótecajeare jađevarĩ, jaetovarejameđa náre cʉ̃ramine jocarĩ. Que teni cúyarejaimađa cʉ̃ramine jocarĩ na coapa, churiá cʉrivʉ aru cuitótecajea cʉbevʉva. 17 Aru caivʉ Éfeso ãmicʉriĩmarocavʉ, judíova aru judíova ãmevʉ máre, jápiarejaimađa iye Escevai márai borore. Que baru pare jidʉrejaimađa ina caivʉ. Aru pʉeno baju mearore jídejaimađa Jesúre, ʉ̃i parʉé boje.
18 Obedivʉ põeva, Jesúre jʉ aivʉ caride, caivʉ ne jã́iyede coyʉrãearejaimađa ne ãmeina teiye báquede, Jesúre ne jʉ arãjiye jipocai. 19 Obedivʉ nácavʉ, yaviéde đaivʉ bácavʉ ne yaviéde bueitucuboare davarĩ, juarejaimađa caiye ditucuboare caivʉ põeva ne jã́iyede. Aru ne corevaiyede aipino bojecʉrõ ditucuboa ne ẽ́itucuboa báquede, cincuenta mil paitʉrava tãutʉratʉrava me bojecʉritʉrava bojecʉrõpe baju bojecʉrejavʉ̃ya. (Cũinátʉrʉbu quince paivʉ memeipõeva ne memeiye boje caipʉcapʉrʉape paiʉjʉare.)
20 Yópe parʉrõque caijãravʉa đarĩ jã́đovaiyede apevʉ obedivʉ põeva jápiaivʉ Jʉ̃menijicʉi yávaiye méne, ne jʉ aiyede pʉeno baju obedivʉ jʉ aivʉ nʉrejaimađa na.
21 Que teniburu yóboi, Pablo arĩ dápiarejameđa: “Vainí nʉquijivʉ Macedoniare aru Acayare máre. Que teni nʉquijivʉ Jerusalẽ́ne. Aru no yóboi, nʉiye jaʉvʉ yʉre Romai”, arĩ dápiarejameđa Pablo. 22 Que baru jarorejameđa pʉcarã ʉ̃i yóvaimarare, Timoteore aru Erastore máre, ne nʉrajiyepe ayʉ ʉ̃i jipocai Macedonia ãmicʉrijoborõi, ʉ̃i mauteiyedeca apejãravʉare Asia ãmicʉrijoborõi.
Éfesocavʉ ne cãrijini jorojĩno Jesúre jʉ aipõevaque
23 Dinʉmʉreca obedivʉ Éfeso ãmicʉriĩmarocavʉ jararejaimađa Pablore, ʉ̃i bueiye boje põeva ne đarãjiyede yópe Jesúi ʉrõpe. 24 Cũinácʉ ʉ̃mʉ, nócacʉ, ʉ̃i ãmiá Demetrio, tãure memeipõecʉ barejámeđa ʉ̃. Ðarejameđa tãuque quĩ́jiñamia cʉ̃ramiare yópe ico jʉ̃menijico õi ãmiá Artemisa õi cʉ̃rami ʉrađãmipe paiñami, đarĩ bojeđacʉyʉ diñamiare põevare. Ʉrarõ tãutʉrare ĩnejameđa ʉ̃ diñamia boje. Aru apevʉ Demetriore memecaipõeva máre ʉrarõ tãutʉrare ĩnejaimađa na, ne memeiye boje. 25 Que baru Demetrio cójijovarejameđa caivʉ ʉ̃́re memecaivʉre aru caivʉ apevʉ nócavʉ máre ne memeiyepe paiyede đaivʉre. Cójijivʉ caivʉ, Demetrio arejameđa náre:
—Mʉja, ji yóvaimara, mʉjavacari majivʉ maje me cʉrõre maja coapa iyede maje memeiye boje. 26 Ñai Pablore jã́ri jápiaivʉbu mʉja. Buede cuibi põevare, yópe arĩ: “Pẽpeimara põeva ne đaimara jʉ̃menijina ãmema”, arĩ bueibi ʉ̃. Obedivʉ põeva yui, Éfesocavʉ, aru caino Asiacavʉ máre, jʉ ađama ʉ̃i bueiyede. 27 Yópe ne jʉ aino jidojavʉ majare. Maje memeino bíjaquijichʉvʉ. Aru iñami jʉ̃menijico Artemisai cʉ̃rami máre diñamine yávaino mácarõ, bíjaquijichʉvʉ. Nópe vaidú, pueđarĩ dajocarãjarama ṍre, aru ãmeina jã́rajarama õi parʉéde caivʉ Asiacavʉ aru cainoa joborõacavʉ máre, arejameđa Demetrio.
28 Ʉ̃i yávaiyede jápiaivʉ, ina obedivʉ põeva jaraivʉ cođoboborĩ bʉ́rejaimađa:
—Artemisa, ñʉja Éfesocavʉre jʉ̃menijico meaco bajube õ, cođoboborĩ arejaimađa na.
29 Que teni obedivʉ põeva, caivʉ ĩmarocavʉ, cãrijini jorojĩnejaimađa. Cúyarĩ nʉri, pʉcarã Pablo ʉ̃i mái darĩ yóvaimara mácavʉre, ne ãmiá Gayo aru Aristarco máre, Macedoniacavʉre, jẽni jabʉborĩ ecovarejaimađa ĩmarocavʉi cójijino ʉrarõ cʉrõi. 30 Pablocapũravʉ coyʉcʉnʉridurejameđa no cójijinoi. Ʉbenita nócavʉ Jesúre jʉ aipõeva nʉicõjemenejaimađa ʉ̃́re. 31 Aru apevʉ máre, Asia ãmicʉrõ jabova, Pabloi yóvaimara, boro jarorejaimađa, jẽniarajivʉ ʉ̃́re ʉ̃i nʉmequiyepe aivʉ no cójijinoi. 32 Que teiyedeca, apevʉ ina cójijinocavʉ cođoboboivʉ barejáimađa. Cũináyajubo apei ne aiyede, apeyajubo máre apeita ávarejaimađa na. Que teni ina cójijivʉ coreóvabevʉ obedivʉ jẽniari jã́rejaimađa ne baju, “¿Aipe teni dari maja yui?” arejaimađa na, majibevʉ. 33 Ʉbenita ina judíova coyʉrejaimađa Alejandrore aipe vaiyede. Aru núvarejaimađa ʉ̃́re caivʉ ne jã́inoi, ʉ̃i coyʉquiyepe aivʉ náre, “Caiye iyede jacotʉcʉyʉmu judíovare”. Que teni Alejandro ʉ̃i pʉrʉque jã́đovarejameđa, ne bi arãjiyepe arĩduyʉ. 34 Ʉbenita na majidivʉ ʉ̃ máre judíore, pʉcaora baju cođoboboivʉ barejáimađa na cojedeca:
—Artemisa, ñʉja Éfesocavʉre jʉ̃menijico meaco bajube õ, cođoboborĩ arejaimađa na.
35 Quénora Éfeso ãmicʉriĩmarocavʉre jabocʉ bi aicõjenejameđa ina põevare. Aru arejameđa náre:
—Mʉja, Éfesocavʉ, jápiajarã ji yávaquiyede. Maja, Éfesocavʉ, jã́ri coreivʉbu ico jʉ̃menijico Artemisa, meaco baju, õi cʉ̃ramine aru õi cʉ̃rabore máre, cavarõre jocarĩ tʉibo bácarõre, caivʉ põeva ne mearore jíbore. Aru caivʉ põeva majima diede. 36 Põecʉ cʉbebi bʉojarĩ jʉ abecʉ diede. Que baru mʉjacapũravʉ bi ajarã mʉja. Ðabejarã ãrʉmevʉpe. 37 Mʉja davađavũ ina pʉcarã ʉ̃mʉvare yui. Ʉbenita jʉ̃menijina cʉ̃ramia cʉvede ñavamema na. Aru ãmeina yávabema maje jʉ̃menijicore máre. 38 Que baru Demetriojã boro coyʉrĩ ađaiyʉrivʉ baru, boro coyʉrĩ ađarãnʉjarari na jabova ne ãmeina teivʉre jẽniari jã́iñami. Noi ãmeina teivʉre jẽniari jã́ipõecʉ cʉbi ʉ̃. Ʉ̃i jã́inoi boro coyʉrĩ ađajarãri na. 39 Mʉja apejĩene ʉrivʉ baru, coyʉiye jaʉvʉ noi, ĩmarocavʉ ne cójijinoi yópe maje đaicõjeiyepe. 40 Me đajarã. Jidojavʉ majare ina Romacavʉi jabova coyʉrĩ ađarĩ yávarãjivʉre majare yópe maucʉvarivʉpe, maje coyʉrĩ majibe boje aipe teni bʉinore yo maje ʉrarõ cođoboboinore, arejameđa ñai jabocʉ ina põevare.
41 Que yávarĩburu yóboi, “Quénoramu. Nʉjara mʉja mʉje cʉ̃ramia coapa”, arejameđa náre.