Hechos
Pablo ʉ̃i nʉino Macedoniai, Greciai máre
20 No cođoboboino mácarõ cũiyede, Pablo daicõjenejameđa ʉ̃i yebai ina Jesúre jʉ aipõevare, majicacʉyʉ náre. Aru “Nʉñʉmu” arĩ, dajocarejameđa náre, nʉcʉyʉ Macedonia ãmicʉrijoborõi. 2 Ʉ̃ vaiváyʉ no joborõre bueyʉ barejámeđa nócavʉre, cađatecʉyʉ náre. Que teyʉ, earejameđa Grecia ãmicʉrijoborõi. 3 Mautedejameđa noi yóbecʉrã aviáva baju. Jatacʉyʉ barejámeđa Siria ãmicʉrijoborõi. Ʉbenita coreóvarejameđa ʉ̃́re ʉ̃i nʉquiyedeca jiađocũ ʉracũque apevʉ judíova boarĩ́ jarʉvarãjivʉre ʉ̃́re. Que baru jatubedejameđa dicũi. Quénora mái nʉri, vaidéjameđa Macedonia ãmicʉrijoborõi bedióva cojedeca. 4 Aru apevʉ yóvarejaimađa ʉ̃́re, ne ãmiá Sópater, Pirroi mácʉ, Berea ãmicʉriĩmarocacʉ; Aristarco aru Segundo máre, Tesalónica ãmicʉriĩmarocavʉ; Gayo, Derbe ãmicʉriĩmarocacʉ; Timoteo; aru Tíquico, Trófimo máre, Asia ãmicʉrijoborõcavʉ. 5 Ina Jesúre jʉ aipõeva ñʉje jipocai nʉri, coredejaima ñʉjare Troas ãmicʉriĩmaroi. 6 Pã́ure bʉcʉre đaiye cʉbe ãiye torojʉve teinʉmʉ yóboi, ñʉja jatuivʉ jiađocũ ʉracũi etarejacarã Filipos ãmicʉriĩmarore jocarĩ aru cũinápʉrʉpe paijãravʉa yóboi tuijarejacarã Troas ãmicʉriĩmaroi. Aru cʉrejacarã nore cũinásumana.
Pablo ʉ̃i jã́cʉnʉino Troacavʉre
7 Domingo jãravʉi Jesúre jʉ aipõeva cójijidejacarã, ãri ũcurajivʉ, ãrʉrajivʉ Jesúi yaiye báquede. Aru etarãjivʉ barejacárã cõmiáijãravʉre. Que baru Pablo coyʉyʉ barejáme náre joe ñami corica bajita. 8 Cójijidejacarã pʉenocatucubʉ jívʉi aru ʉre pẽoibʉa pẽorejavʉ̃. 9 Cũinácʉ bojʉyo, ʉ̃i ãmiá Eutico, dobarejame jã́icobei. Pablo ʉ̃i ʉrarõ coyʉiyedeca, vʉo ijidejavʉ̃ ñai Euticore. Cãri nʉrejame ʉ̃. Aru cãñʉ, tʉrejame jã́icobede jocarĩ pʉ joborõita. Yóbecʉriva cʉraivare vainí tʉrejame ʉ̃. Apevʉ ʉ̃́re jẽnejaima, jave yaiyʉ́ bácʉta. 10 Ʉbenita Pablo jõđari yaiyʉ́ bácʉi baju bácarõre tucʉnʉri, narióñʉ arejame apevʉre:
—Cuecumamejara. Apʉcʉbe cojedeca, arejame Pablo.
11 20:11-12 Dinʉmʉ Pablo copaini mʉri nʉrejame pʉenocatucubʉi cojedeca. Ñai bojʉyore nʉvarejaima apʉcʉre. Aru torojʉrejaima, ʉ̃́re meađaiye boje. Pablojã pã́ure cotʉvarĩ, ãrejacarã. Ãri bʉojarĩ Pablo borotedejame náque joe baju miađáe tʉiyeta, ñʉje etaiyeta. Que teniburu yóboi, nʉrejacarã ñʉja. 12 —
Pablo ʉ̃i nʉino Miletoi, Troare jocarĩ
13 Pablo nʉicõjenejame ñʉjare jiađocũ ʉracũque Aso ãmicʉriĩmaroi ʉ̃i jipocai. Ʉ̃́capũravʉ mái nʉcʉyʉ barejáme, copʉcʉyʉ ñʉjare noi. 14 Que teni ñʉje copʉiyede Aso ãmicʉriĩmaroi, Pablo jaturejame ñʉjaque. Aru nʉrejacarã Mitilene ãmicʉriĩmaroi. 15 Cõmiáijãravʉi Mitilene ĩmarore jocarĩ, jatarĩ nʉri earejacarã Quío ãmicʉrijiavʉ cõchinoi. Bedióva cõmiáijãravʉi jatarĩ nʉri, tuijarejacarã Samos ãmicʉrijiavʉ tuipãvai. Jatarĩ nʉri Troguilio ãmicʉriĩmaroi, jabʉóvarejacarã noi. Aru cõmiáijãravʉi jatarĩ nʉri, earejacarã Mileto ãmicʉriĩmaroi. 16 Pablo eaiyʉrejame Jerusalén ãmicʉriĩmaroi Pentecostés torojʉve teijãravʉ jipocai. Que baru jatarĩ nʉri, vaidéjacarã Éfeso ãmicʉriĩmarore jocarĩ, Pablo ʉ̃i mauteiyʉbe boje Asia ãmicʉrijoborõi.
Pablo ʉ̃i yávaino Éfesocavʉ jʉ aivʉre coreipõevare
(2 Ti 4.7)
17 Ʉ̃i cʉede Mileto ãmicʉriĩmaroi, Pablo boro jarorejame Jesúre jʉ aivʉre coreipõevare Éfeso ãmicʉriĩmarocavʉre, ne darãjiyepe ayʉ ʉ̃i yebai. 18 Ne edaiyede ʉ̃i yebai, arejame náre:
—Mʉjavacari coreóvaivʉbu aipe cʉcʉre yʉ mʉje jẽneboi mamarʉmʉre ji daiyede Asiai pʉ caride máre. 19 Cainʉmʉa cʉ́tecacʉ yʉ mʉje jẽneboi Jesúre memecayʉ, dápiabecʉ ji baju apevʉ pʉeno meacʉpe, aru oyʉ ji ñájiyede judíova ne ãmeđaiyʉe boje yʉre. 20 Jidʉbecʉ coyʉyʉ batecácʉ mʉjare caiyede, cađatecʉyʉ mʉjare. Bueyʉ batecácʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne mʉje cójijiñamiai aru mʉje cʉ̃ramia coapa. 21 Parʉrõreca coyʉyʉ batecácʉ judíovare aru judíova ãmevʉre máre: “Chĩojara mʉje ãmeina teiyede. Oatʉvajarã mʉje đaiyede. Aru jʉ ajarã Jesús ʉ̃i yávaiye méne”, arĩ coyʉyʉ batecácʉ yʉ. 22 Aru caride, ñai Espíritu Santo nʉicõjeimi yʉre Jerusalẽ́i. Majibevʉ yʉ aipe yʉre vaiquíyede noi. 23 Quénora ñai Espíritu Santo majide đaibi yʉre yópe: Cainoa ĩmaroai ji nʉquinoai põeva coređama yʉre. Ñájine đarãjarama yʉre. Aru apenʉmʉa bʉorãjarama yʉre ãmeina teivʉre jẽni jacoiñami. 24 Ʉbenita ye baquinó ãmevʉ yʉre cʉcʉre ijãravʉre. Quénora đaiyʉvʉ mearo iye memeiyede, Jesús ʉ̃i đaicõjeiyede yʉre pʉ ji bʉojaiyeta diede. Coyʉiyʉvʉ caivʉre iye yávaiye méne Jʉ̃menijicʉi ʉrarõ mearo đacaiyede põevare, ʉ̃i meađaquiyepe ayʉ náre.
25 ’Jápiajarã. Coyʉcʉnʉcacʉ iye yávaiye méne Jʉ̃menijicʉi jaboteinore mʉje jẽneboi. Ʉbenita coreóvaivʉ yʉ mʉja jã́menajivʉre yʉre cojedeca ijãravʉre. 26 Que baru coyʉivʉ yʉ mʉjare caride yópe: Mʉjavacari mʉje bajuma bíjaru jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre, yʉ́capũravʉ cađateni bʉojabevʉ mʉjare. Jave đacavʉ yʉ mʉjare caino ji oainope. 27 Jidʉbecʉ bueni bʉojacacʉ yʉ mʉjare me caiye iye Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Ye ãrʉmetebevʉ yʉ caiye diede. 28 Me đajarã mʉja. Ñai Espíritu Santo mʉjare jã́ri corede đaibi caivʉ Jesúre jʉ aipõevare. Que baru me corejarã náre yópe ovejavare coreipõecʉ ʉ̃i coreiyepe. Caivʉ Jesúre jʉ aipõeva Jʉ̃menijicʉ jinatamu na, Jʉ̃menijicʉi mácʉ, Jesús, ʉ̃i yaicáiye báque boje náre. 29 Coreóvaivʉ yʉ ji etarĩburu yóboi mʉjare jocarĩ, apevʉ darãjivʉre mʉje jẽneboi yópe ãimara macarõcavʉ jijecʉrivʉ ne daiyepe ovejava jẽneboi. Borocʉrãjarama mʉjare, mʉje dajocarãjiyepe aivʉ mʉje jʉ aiyede Jesúre. 30 Aru apevʉ mʉjacavʉvacari borocʉrivʉ buebenajarama jãvene. Quénora jʉjovarãjarama Jesúre jʉ aipõevare, mʉje dajocarãjiyepe aivʉ mʉje jʉ aiyede Jesúre aru mʉje yóvarãjiyepe aivʉ náre. 31 Que baru me jã́jara mʉja. Ãrʉjara iye yóbecʉriʉjʉa jãravʉre aru ñamine máre ʉrarõ ji orĩ majicavaquede caivʉ mʉjare.
32 ’Yʉ jẽniañʉmu Jʉ̃menijicʉre, ʉ̃i jã́ri corequiyepe ayʉ mʉjare. Aru yávaiye me ʉrarõ mearo đacaiye cađatequiyebu mʉjare. Que baru parʉre đaquiyebu mʉjare mʉje ũmei ʉ̃i yávaiye parʉéque, mʉje jʉ arãjiyepe Jesúre cainʉmʉa. Aru Jʉ̃menijicʉ epecʉyʉme mʉjare mʉje cʉrãjino caivʉ apevʉque, ina ʉ̃i meađaimaraque, ne Jesúre jʉ aiye boje. 33 Yʉ ĩ́yʉbevʉ jíyeva apecʉ ʉ̃i tãutʉrare aru ʉ̃i cuitótecajeare máre. 34 Mʉjavacari coreóvaivʉbu aipe memeñʉre yʉre, bojeđarĩ ĩcʉyʉ yʉre jaʉéde aru ina ji yóvaimarare jaʉéde máre. 35 Cainʉmʉa yʉ jã́đovaivʉ mʉjare yópe ʉrarõ memeino jaʉrõre mʉjare, mʉje cađatenajiyepe ayʉ ina cõmaje ãrojarivʉre. Aru dápiajarã cainʉmʉa yópe Jesús ʉ̃i aiye báquepe: “Ñai jíyʉ apecʉre torojʉcʉtame ñai jacopʉyʉ pʉeno”, arejame Pablo.
36 Que arĩburu yóboi, Pablo ñʉatutarĩ jẽniarejame Jʉ̃menijicʉre caivʉque. 37 Aru caivʉ orĩ narióri Pablore, nuivʉ barejáima ʉ̃i jivare, yópe ne đarĩ cõmajiyepe névʉ ne nʉrajiye jipocai. 38 Ʉrarõ chĩoivʉ barejáima, “Yʉre jã́menajivʉbu mʉja cojedeca ijãravʉi” ʉ̃i aiye báque boje jipocamia. Aru ʉ̃́re yóvarejaima mái, jia ʉrađa ẽcarʉi nʉri jiađocũ ʉracũ yebaita.