Judas
Judas ʉ̃i meaicõjeino Jesúre jʉ aipõevare
1 Yʉ́bu Judas, Santiagoi yócʉ, Jesucristore memecayʉ. Toivacaivʉ yʉ mʉjare, Jʉ̃menijicʉi cutuimara mácavʉre. Majepacʉ Jʉ̃menijicʉi jecʉmaramu mʉja. Aru Jesucristoi coreimaramu mʉja máre. 2 Jʉ̃menijicʉ pʉeno baju cõmaje ãroje jã́jacʉrĩ mʉjare, me cʉre đajacʉrĩ mʉjare cãrijimevʉva, aru jecʉjacʉrĩ mʉjare.
Ina borocʉede bueivʉre coyʉino
(He 11.4; 2 P 2.1-7; 1 Jn 3.12; Ap 2.14, 12.7)
3 Mʉja, ji ʉmara, yʉ toivacarĩduivʉ mʉjare iye ména maje cʉvaede caride, Jʉ̃menijicʉi meađaiye báque boje majare maje ãmeina teiyede jarʉvarĩ. Ʉbenita jaʉvʉ yʉre ji jẽniaiye parʉéque mʉjare, mʉje corenajiyepe ayʉ iye yávaiye méne maje jʉ aiyede, Jʉ̃menijicʉ cũinára ʉ̃i jíye báquede ʉ̃i põevare. Que baru apevʉ ne ãmeina yávaru diede aru apevʉ ne oatʉvaiyʉru diede, parʉrõreca coyʉjarã mʉja iye yávaiyede jãvene. 4 Apevʉ jʉjovaivʉ cʉrivʉbu maje jẽneboi, yavenina ecoivʉ bácavʉ maje cójijiñamia jívʉi. Ina yópe teivʉ ʉbenina dápiare đaiyʉrĩduyama mʉjare. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ, ãmeno đađama. Jʉ̃menijicʉi mearo đacaiyedeca ina põevare bojecʉbeda ʉ̃i me boje, ʉrarõ ãmenore đaivʉ, “Jʉ̃menijicʉ ãrʉmetecʉyʉme caiye iyede”, arĩ dápiarĩduyama na. Aru jʉ abenama Jesucristore, majare upacʉre aru maje jabocʉre cũinácʉra. Que baru yópe arĩ, “Jesucristo jabocʉ cũinácʉra ãmemi”, borocʉrĩ ađama na. Javede Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ ʉ̃i yávaiyede, põeva nópe aivʉ ñájinajivʉre, ne ãmeina teiye boje.
5 Iye ji coyʉiyede mʉjare caride jave majivʉ mʉja. Ʉbenita ãrʉre đaiyʉvʉ mʉjare Jʉ̃menijicʉ ñájine đayʉre ãmeina teivʉre, ne ãmeina teiye boje. Ina Israecavʉ bácavʉre, maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i etavarĩburu yóboi meađacʉyʉ na mácavʉre Egipto ãmicʉrijoborõre jocarĩ, bíjare đarejaquemavʉ nácavʉ bácavʉ jʉ abevʉ bácavʉre ʉ̃́re. 6 Aru ina ángelevare máre, đabevʉre iye ne memeiyede Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiye báquede náre, Jʉ̃menijicʉre ne ʉbeni jarʉvarĩburu yóboi aru ne cʉrõ mearore jocarĩ etarĩburu yóbore máre, Jʉ̃menijicʉ bʉorĩ epedejaquemavʉ náre ñeminitucubʉi. Noi bʉoimara mautenajarama tãumeaque cainʉmʉa pʉ dijãravʉ Jʉ̃menijicʉi ñájiovaquijãravʉ baquinóita. 7 Aru quédeca ina Sodoma aru Gomorra ãmicʉriĩmaroacavʉ bácavʉre, aru apenoa ĩmaroa joabenoacavʉ bácavʉre máre, Jʉ̃menijicʉ ñájine đarejaquemavʉ na mácavʉre toabo cũiméboque, ne ʉrarõ ãmeno đaiye báque boje ne bajumia. Dajocarejaquemavʉ na mácavʉ ne đaiye báquede ne baju yópe Jʉ̃menijicʉi cʉeđaiye báquepedeca põevare ʉ̃i ʉrõpe, ne đarãjiyepe ayʉ ʉrarõ cʉyojarõ ne đaiye báquede ne baju ʉ̃mʉva matʉivʉ bácavʉ. Jʉ̃menijicʉ ẽ́icõjenejaquemavʉ na mácavʉre, apevʉ ne majinajiyepe ayʉ aipe vaiquíyede põeva nópe ãmeno đaivʉre.
8 Aru napedeca ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, maje jẽneboi jʉjovađama ne baju. “Jãvemu no” aru “Mearomu yo”, arĩ dápiarĩduyama na. Ʉbenita ãmeina đađama ne bajumia. Jʉ abenama jabovare. Aru ãmeina yávađama ina pʉeno parʉrivʉre máre. 9 Ʉbenita Miguevacari, ñai ángelevai jabocʉ, ʉ̃i jaraiye báquede ñai abujuvai jabocʉre ne jijateiye báquede ʉ̃i ĩ́ye báqueda Moisés bácʉi baju bácarõre pueđayʉ ãmeina yávabedejaquemavʉ ʉ̃́re. “Ñájicʉyʉmu mʉ”, abedejaquemavʉ, ʉ̃i pueđaiye boje ʉ̃́re. Quénora “Jʉ̃menijicʉ ñájine đajacʉrĩ mʉre”, arejaquemavʉ Miguecapũravʉ. 10 Ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, ãmeina yávađama iye ne coreóvabede. Aru iye ne coreóvaiyede coreóvabenama ne majiéque yópe põeva dápiaivʉpe. Quénora coreóvađama diede ne dápiaiyeque jĩ́cua yópe ãimara dápiabevʉpe. Aru bíjarãjarama na no boje.
11 ¡Chĩorajarama na! Ðađama yópe Caín mácʉpe, ñai ĩmacʉ bácʉre boarĩ́ jarʉvayʉ bácʉpe. Aru ãmeina teđama, earãjivʉ tãutʉrare yópe Balaam mácʉpe. Ʉbenita bíjarãjarama, ne jʉ abe boje jabovare yópe Coré bácʉpe. 12 Yópe cuitótecajede mʉje docʉ jacorĩ ãmeđaiyepe, nopedeca ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, ãmetede đađama mʉjacavʉre, ne cʉyoje tede đaiye boje pueđabevʉva apevʉre mʉje ãranʉiyede torojʉve teinoai. Yópe ovejavare coreipõeva ne baju me ãiyepe ʉbenita jíbevʉva ãiyede ovejavare, nopedeca ina jʉjovaivʉ ãri ũcuñama apevʉ pʉeno. Aru yópe ocopeniboa ũmevʉque japuino ʉbenita ocabeni cađatebenope põevare ne ocainore coreniduiyede, nopedeca ina borocʉede bueivʉ, cađatebenama põevai ũmene ne bueiyeque. Aru yópe jocʉcʉ jẽidʉa cʉbecʉ jẽijãravʉre meamecʉpe, nopedeca ina jʉjovaiyede bueivʉ yaivʉ bácavʉpe paivʉbu na, ne meame boje. Aru yópe pʉeno baju meamecʉpe dicʉre ĩniburu yóbore caino nʉoque jobore jarʉvarĩ, nopedeca pʉeno baju meamema na. 13 Aru yópe pãcaiboa ʉraboa jia ʉrađai jarʉvaiboape ẽcarʉi caivʉ ne jã́inoi yaore aru pojeiyede máre, ãme ʉ̃rojʉede, nopedeca ina jã́icõjeđama caivʉre ne đaiye cʉyojeda. Aru yópe abiácova tʉivʉ bácavʉpe ne nʉimare jocarĩ pʉ ñeminitucubʉi, nopedeca ina jʉjovaivʉ cʉrãjarama cainʉmʉa ñeminitucubʉ pʉeno baju ñeminoi, no Jʉ̃menijicʉi náre đacaino mácarõi.
14 Ina jʉjovaivʉre, borocʉede bueivʉre, Enoc Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarejaquemavʉ javede nápe paivʉ ne borore. Ñai Enoc yaibécʉ, Jʉ̃menijicʉi nʉvaimʉ mácʉ apʉcʉra ijãravʉre jocarĩ, Adán mácʉi pãramecʉ bácʉi pãramecʉ bácʉi pãramecʉ barejaquémavʉ ʉ̃, Enoc. Yópe arĩ, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcarejaquemavʉ ʉ̃: “Me jã́jara. Maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ dacʉyʉme. Aru obedivʉ baju ʉ̃i ángeleva meara baju darãjarama ʉ̃́que. 15 Bojeđacʉyʉme caivʉ põevare, ne đaiye báque boje ijãravʉi. Ñájine đacʉyʉme caivʉ ina ãmeno đaivʉre ne ãmeina teiye báque boje ne jʉ abe báquede ʉ̃́re, aru ne ãmeina yávaiye báque boje copʉ ʉ̃́re”, arejaquemavʉ Enoc. 16 Ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, ãmeina yávađama caiyede. Ye apeno ne jã́ino ye baquinó ãmevʉ náre. Aru ãmecorođama caivʉ apevʉre máre. Ne ãmeina đaiyʉepe đađama na. Ne baju “Ñʉja apa mearo đaivʉbu apevʉ pʉeno”, ʉbenina arĩ coyʉyama. Aru “Mʉja máre mearo đaivʉbu apevʉ pʉeno”, borocʉrĩ coyʉyama apevʉre. Que arĩ, mamarʉmʉre vorĩ eađama náva méne apevʉ pʉeno.
Judas ʉ̃i majicaino Jesúre jʉ aipõevare
17 Mʉja, ji ʉmara, ãrʉjara iyede Jesucristoi yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara ne coyʉiye báquede mʉjare jipocamia. 18 Coyʉivʉ barejaquémavʉ mʉjare, yópe arĩ: “Ãnijãravʉa bʉojaquijãravʉa baquiyéde, Cristoi copaidaquijãravʉ jipocare, darãjarama põeva Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ, yʉrivʉ, aru ne ãmeina đaiyʉepe đaivʉ”, arĩ coyʉrejaquemavʉ na. 19 Ina jʉjovaivʉ, borocʉede bueivʉ, nárecabu coatede đaiyʉrivʉ mʉjacavʉre mʉje baju. Ðaivʉbu ne ãmeina đaiyʉepe yópe ãimara dápiabevʉpe. Aru cʉrivʉbu ñai Espíritu Santore cʉvabevʉva.
20 Ʉbenita mʉja, jívʉ, ji ʉmara, parʉre đajarã mʉje ũmei mʉje Jesucristore jʉ aiyeque me, Jʉ̃menijicʉi majide đaiye báquede majare ʉ̃i yávaiye méne, maje meara marajiyépe ayʉ jaʉbevʉva ʉ̃i jã́inoi. Aru jẽniajara Jʉ̃menijicʉre ñai Espíritu Santoi cađateinoque. 21 Cainʉmʉa đajarã mʉja yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe ʉ̃i ʉe boje mʉjare, mʉje napini coreiyedeca Jesucristoi cʉvare đaquiyede jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre, ʉ̃i cõmaje ãroje jã́iye boje.
22 Cõmaje ãroje jã́jara mʉja ina jʉ abevʉre cãreja yávaiyede jãvene. 23 Apevʉre meađajarã maumena yópe mʉje ĩ́yepe põecʉre toabore jocarĩ. Corebevʉva coyʉjarã náre Cristoi yávaiye méne. Aru apevʉre cõmaje ãroje jã́jara, ne ãmeina teiye boje. Coyʉjarã náre máre Cristoi yávaiye méne. Ʉbenita me đajarã, mʉje đabenajiyepe aivʉ ãmenore nápe. Nácapũravʉ ne pare ãmeina teiye boje cuitótecaje docʉcʉricajede doivʉpe paivʉbu na. Que baru ʉbejarã ne ãmeina teiyede yópe mʉje ʉbepe dicajede.
Mearore jíni bʉojaino
24 1:24-25 Jʉ̃menijicʉ cũinácʉrabe majicʉ aru parʉcʉ meađacʉyʉ mʉjare, mʉje vainí tʉbenajiyepe ayʉ ye ãmeno cʉbevʉva. Ʉ̃́vacari núre đaibi mʉjare ʉ̃i jã́inoi torojʉrivʉre mʉje ũmei. Jʉ̃menijicʉ meacʉ baju meađaibi majare, Jesucristoi đaiye báque boje. Mearore jínajarevʉ ʉ̃́re. Ʉ̃́tame meacʉ baju, majicʉ ʉrarõ, pʉeno parʉcʉ, aru caivʉ pʉeno jabocʉ jãravʉ jipocare aru caride aru cainʉmʉa. Quédecabu. Quénoramu. 25 —