Juan
Jesús “Oteiʉyaimu yobedope páyʉbu” arĩ ʉ̃i coyʉino
(Jn 13.34, 15.17; 1 Jn 3.23; 2 Jn 5)
15 Ñʉja ʉ̃i bueimarare, yópe arĩ, coyʉre nʉrejame Jesús:
—Yʉrecabu oteiʉyaimu yobedope páyʉ. Aru jipacʉrecabe dimure coreipõecʉ, oteipõecʉreca páyʉ. 2 Aru dimu cavajĩbʉape paivʉtamu mʉja. Ãmecavabʉa, jẽmecavabʉare burarĩ jarʉvaibi jipacʉ. Meacavabʉa, jẽicavabʉare majié burarĩ, meađaibi jipacʉ, oteipõecʉ ʉ̃i đaiyepe đayʉ. Que teni jẽicavabʉare ʉrarõ jẽne đaibi jipacʉ. 3 Mʉje jʉ aiye boje ji coyʉiyede, javeta mʉjare meađacacʉ yʉ. Que baru jipacʉ ʉ̃i meađaimaramu mʉja. 4 Yʉ́que cʉjarã mʉja. Aru yʉ mʉjaque cʉcʉyʉmu. Cũinávʉpe cʉrãjaramu maja. Cavabʉ cʉbedu dimure, cainidʉa jẽmevʉ. Quédecabu mʉjare. Yʉ́que cʉbevʉ baru, Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe đabenamu. Yʉ́que mautebevʉ baru, mearore, yópe ji memeiyepe, đabejebu mʉja. Põeva mearore đabevʉbu, yópe cavabʉa jẽidʉa cʉbepe.
5 ’Oteiʉyaimu yobedope páyʉbu yʉ. Aru dimu cavabʉape paivʉbu mʉja. Ácʉ põecʉ cʉcʉ baru yʉ́que aru ji cʉru máre ʉ̃́que cũinávʉpe, ʉ̃́recabe ʉrarõ mearore đacʉyʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Ʉbenita yʉ́que cʉbecʉ baru, Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe đaiye majibebi ʉ̃. 6 Yʉ́que mautebecʉ, oteipõecʉ ʉ̃i burarĩ jarʉvaicavabʉpe paicavabʉbe ʉ̃. Dicavabʉ yaicavabʉ jarʉvaquicavabʉre apecʉ jevaiyame meađayʉ. Dicavabʉre jevarĩ, pecatoro đarĩ, nʉvaiyame ʉ̃ nore jocarĩ, juarĩ jarʉvacʉñʉ.
7 ’Mʉja yʉre dajocabevʉ baru, aru ji coyʉiyede jʉ are nʉivʉ baru, áđe mʉje jẽniaiyede mʉje ʉrõpe cʉvarãjaramu mʉja. 8 Mʉje ʉrarõ mearo đaiyede jãve ji bueimara đarĩ jã́đovaivʉbu mʉja. Põeva mʉjare nópe đaivʉre jã́ivʉ, jipacʉre mearore jínajarama na. 9 Yʉre jipacʉi ʉepedeca ʉvʉ yʉ mʉjare. Que baru ji ʉmarape mautejarã mʉja. 10 Ji đaicõjeiye caiyede jʉ arĩ đaivʉ baru, ji ʉmara mautenajaramu mʉja. Nopedeca jipacʉi đaicõjeiye caiyede jʉ arĩ đayʉ, ʉ̃i ʉmʉ mauteivʉ yʉ.
11 ’Que arĩ, coyʉivʉ yʉ mʉjare, mʉje torojʉrãjiyepe ayʉ ji torojʉepedeca, aru mʉje bʉojarãjiyepe ayʉ torojʉrivʉ mʉje ũme jaʉbevʉva. 12 Ji đaicõjeino mʉjare yópe ainotamu: Mʉje bajumia ʉjarã mʉja yópe mʉjare ji ʉepedeca. 13 Põecʉ ʉ̃i yaidú ʉ̃i yóvaimarare boje, ape ʉ̃i đaiye cʉbevʉ, ʉ̃i jã́đovaquiyepe náre ʉcʉre. 14 Ji đaicõjeiyede jʉ arĩ đaivʉ baru, ji ʉmaramu mʉja. 15 Caride “yʉre memecaivʉ” abecʉbu mʉjare. Quénora “ji yóvaimara” acʉyʉmu mʉjare. Põecʉre memecaivʉ ne jabocʉi dápiainore majibema na. Ʉbenita põecʉi yóvaimara ʉ̃i dápiainore majima. Aru yʉre jipacʉi jápiađovaiye báquede mʉjare coyʉiye jebeivʉ yʉ. 16 Yʉre vobeteavʉ̃ mʉja. Yʉ batecácʉ mʉjare vorĩ beoyʉ. Jipacʉi ʉrõpe mʉje đarãjiyepe ayʉ, mʉjare beorĩ epecacʉ. Ji epeimaramu mʉja, ʉrarõ mearore đarãjivʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Aru mʉje đarãjiye bíjabequiyebu. Quénora mautequiyebu. Que baru áđe mʉje jẽniaiyede jipacʉre ji ãmiái, đacacʉyʉme ʉ̃ yópe mʉje jẽniaiyepedeca. 17 Que baru yópe arĩ, coyʉyʉbu yʉ mʉjare cojedeca: Mʉje bajumia ʉjarã mʉja, arĩ coyʉrejame Jesús, ñʉjare bueyʉ.
Jesús ʉ̃ jinaque ijãravʉcavʉ ne ʉbemara
(Mt 10.24; Lc 6.40; Jn 13.16, 17.14-18)
18 Yópe arĩ, coyʉre nʉrejame Jesús:
—Ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ mʉjare ʉbenajarama. Ʉbenita coreóvajarã iyede: Mʉjare ne ʉbenajiye jipocai, yʉre ʉbeteima na. 19 Mʉja ijãravʉcavʉ baju baru, mʉjare ʉjebu ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉ, yópe ne ʉepedeca ne bajumia. Ʉbenita yʉ́vacari mʉjare beorĩ epecacʉ jívʉ barãjiyépe ayʉ ijãravʉcavʉre jocarĩ. Que baru náque cʉrivʉvacari, nácavʉ ãmevʉ mʉja. Que baru mʉjare ʉbema na. 20 Ji coyʉvarede me ãrʉjara mʉja. Yebacacʉ cʉbebi ʉ̃i jabocʉre vainí tʉyʉ. Apevʉ ñájine đaima yʉre. Que baru mʉjare máre ñájine đarãjarama. Ʉbenita apevʉ ji coyʉiyede jʉ aima. Que baru mʉjare máre jʉ arãjarama. 21 Yʉ́cavʉbu mʉja. Aru ina ijãravʉcavʉ yʉre daroyʉ bácʉre majibema na. Que baru mʉjare máre ñájine đarãjarama na.
22 ’Náre ji coyʉcʉdabedu, boropatebejebu ne ãmeina teiye boje. Ʉbenita ji coyʉcʉdaiye báque boje ijãravʉcavʉre, ye bojeđabemarava cʉma na ne ãmeina teiyede. 23 Ácʉ põecʉ ʉbecʉ yʉre, jipacʉre máre ʉbebi ʉ̃. 24 Põeva ne đarĩ majibe bajure jã́đovacacʉ yʉ yócavʉre. Apecʉ cʉbebi ji đaiyepe paiyede đarĩ majicʉ. Ji que đabedu ne jã́iyede, boropatebejebu ne ãmeina teiye boje. Ʉbenita ji nópe đaiyede jã́đama na. Aru jã́ivʉvacari, yʉre ʉbeni, jipacʉre máre ʉbema na. 25 Caiye iye vaivʉ yópe Jʉ̃menijicʉi toivaicõjeiye báquepedeca ʉ̃i yávaiyede: “Jaʉrabeda yʉre ʉbema”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ.
26 ’Ʉbenita ñai Espíritu Santo, mʉjare cađateipõecʉ, dacʉyʉme mʉje yebai. Ʉ̃́recabe põevare coreóvare đacʉyʉ Jʉ̃menijicʉi dápiaiye jãvene. Ʉ̃́re jipacʉi cʉrõre jocarĩ darocʉyʉmu yʉ mʉje yebai. Ʉ̃i edarĩburu yóboi, ʉ̃́recabe coyʉcʉyʉ ji borore ʉ̃i jã́iye báque boje. 27 Aru mʉja mamarʉmʉre ji bueni bʉinʉmʉre yʉ́que cʉ́teavʉ̃ mʉja. Pʉ caride máre cʉrivʉbu yʉ́que. Que baru mʉja máre coyʉrãjivʉbu ji borore mʉje jã́iye báque boje, arejame Jesús.