Revelación
Juan ʉ̃i coyʉino Babilonia ãmicʉriĩmaro bíjainora
(Mt 22.2-3; Ef 5.23-32; Ap 7.14, 14.8)
18 No yóboi, jã́cacʉ apecʉ ángele ẽmeñʉre cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ. Parʉéque cõjeáme. Aru ʉ̃i mearoque miađáre đáme cainore. 2 Bʉjiéque yópe arĩ, cođoboboame ʉ̃:
—Jave bíjaivʉ no ĩmaro ʉrarõ Babilonia ãmicʉrõ. Diĩmaro mácarõ abujuva ne cʉrõ teivʉ. Obediyajuboa ãimara vʉivʉ põeva ne ʉbemara máre ne cʉrõ teivʉ no ĩmaro mácarõ. 3 No ĩmaro mácarõcavʉ ʉrarõ ãmeina đare đaima caivʉ ijãravʉcavʉ Jesucristore jʉ abevʉre cainoa joborõai. Aru caivʉ ina jabova ijãravʉcavʉ ãmeina đaima diĩmaro mácarõcavʉque. Aru caivʉ ijãravʉcavʉ bojeđaipõeva cʉve cʉvarivʉ bateima diĩmarocavʉ ne ʉrarõ ãmeina đaiye boje. Que baru bíjaivʉ no ĩmaro mácarõ, áme ñai ángele.
4 Aru jápiacacʉ apeno yávainore cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ. Yópe arĩ, coyʉávʉ̃:
—Mʉja, ji põeva, etajarã diĩmarore jocarĩ, mʉja ãmene đabenajivʉ nócavʉque, mʉje ñájimenajiyepe aivʉ náque. 5 Diĩmarocavʉ ãmene đare nʉivʉ bateima, yópe cainiyutubope teni ne ãmenoque pʉ cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõita. Ʉrarõ baju ãmene đaima na. Que baru Jʉ̃menijicʉ ãrʉmi caiye iye ne ãmeina đaiyede. 6 Nócavʉre đajarã yópe ne đaiyepe apevʉre. Yópe ne apevʉre ñájine đaiyepe, ñájine đajarã náre pʉquedeca. Aru yópe ne apevʉre ãmeno đaiyepe, ãmeno đajarã náre pʉque. 7 Yópe ʉrarõ mearore aru ʉre cʉve bojecʉede máre ne ĩ́ye báquepe ne baju, nopedeca ĩcavajarã náre ñájiyede ʉre aru chĩoiyede máre ʉre cũinátʉrʉra. Yópe arĩ dápiarĩduyama na ne ũmei: “Yui jabotenajivʉ dobarivʉbu ñʉja. Apejĩe ye jaʉbevʉ ñʉjare. Cõmaje ãrojarivʉ ãmenajaramu ñʉja cainʉmʉa. Aru chĩomenajaramu, ñájimenajaramu máre cainʉmʉa”, arĩ dápiarĩduyama nócavʉ, “¿Meara márica apevʉ pʉeno?” aivʉ. 8 Que baru cũinájãravʉ baquinómiareca ʉrarõ ãmeno daquiyebu diĩmarocavʉre. Maumejiena nócavʉ chĩori, ãvʉé ñájini, yainájarama na. Aru ne ĩmarore juarĩ bíjaino maquiyébu. Yópe vaiquíyebu, maje jabocʉ Jʉ̃menijicʉ parʉcʉ baju “Ñájijara” ʉ̃i aiye boje.
Nópe jápiacacʉ apeno yávainore cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõre jocarĩ.
9 Caivʉ ina jabova ijãravʉcavʉ ãmeina đaivʉ bácavʉ diĩmaro mácarõcavʉque bʉjiéque cođoboborĩ, ñarebare totarĩ orãjarama na, ne jã́iyede toabico porĩ mʉinore no ĩmaro mácarõre ẽ́iyede. 10 Jidʉrivʉ ne ñájiyʉbe boje diĩmarocavʉ bácavʉpe, joai mautenajarama. Aru yópe arĩ, orãjarama na:
—¡Ayu, ayu, mʉjare pare meamevʉ Babilonia ãmicʉriĩmarocavʉre! Pare chĩoivʉbu mʉja. Maumejiena no ĩmaro ʉrarõ, parʉé cʉrõ mácarõ bíjaivʉ, orĩ cođoboborãjarama.
11 Caivʉ ijãravʉcavʉ bojeđaipõeva máre bʉjiéque cođoboborĩ, ñarebare totarĩ orãjarama diĩmarocavʉ bácavʉre boje. Que baru ñame cʉbenama caride ne cʉvede bojeđarĩ ĩ́vʉ. 12 Põecʉ cʉbecʉbe bojeđarĩ ĩñʉ náre ne úrure, ne platare, ne cʉ̃rajiboa bojecʉrijĩboare, ne perla ãmicʉrijĩboa bojecʉrijĩboare máre, ne cuitótecajea meacajea lino aru seda ãmicʉricajeare, aru ne cuitótecajea bojecʉricajea jũaricajeare aru ñemijuaricajeare máre. Põecʉ cʉbecʉbe bojeđarĩ ĩñʉ náre caiye jocʉcʉa me mumijʉricʉare, ne cʉve bojecʉricʉvede ãimacʉi javaro marfil ãmicʉrijavaroque đaiyede, aru jocʉcʉa bojecʉricʉaque đaiyede, bronce ãmicʉe tãuque đaiyede, hierro ãmicʉe tãuque đaiyede, aru cʉ̃rabo boribo mármol ãmicʉriboque đaiyede máre. 13 Põecʉ cʉbecʉbe bojeđarĩ ĩñʉ náre ne canela ãmicʉe mumijʉede aru ape mumijʉede máre, ne juarãjinore mumijʉrõre đaquiyepe aivʉ, aru ape mumijʉede mirra ãmicʉe aru olíbano ãmicʉede máre. Põecʉ cʉbecʉbe bojeđarĩ ĩñʉ náre ne vino ʉ́yaicorore, ne neo carorãjiyepe aivʉ neore, ne pã́ure đaiyede harina ãmicʉe, aru ne trigo ãmicʉe oteiyede máre. Põecʉ cʉbecʉbe bojeđarĩ ĩñʉ náre ne oteiãimarare dʉcʉéde ũmaivʉre, ne ovejavare, ne caballovare, ne jãturuicũare, aru ne yebacavʉre máre, ina dápiaivʉre. 14 Ina bojeđaivʉ bácavʉ, yópe arĩ, coyʉrãjarama diĩmaro mácarõcavʉre:
—¡Ayu, ayu, jave cũivʉ́ mʉjare idʉá jocʉcʉ jẽidʉa mearʉa pare cojʉteavʉ̃ mʉjare! Jave bíjaivʉ mʉjare jocarĩ caiye mʉje cʉve bojecʉede aru mʉje tãutʉrare máre. Que baru diede ye cʉvabenajaramu mʉja bedióva cojedeca, arĩ coyʉrãjarama na, chĩoivʉ.
15 18:15-16 Ina caiye iyede bojeđaivʉ bácavʉ cʉve cʉvateima ne bojeđaiye báque boje diĩmaro mácarõcavʉ bácavʉque. Ina bojeđaivʉ bácavʉ joai mautenajarama, ne jã́iyʉbe boje diĩmaro mácarõcavʉ ne ñájiyede. Aru bʉjiéque cođoboborĩ, ñarebare totarĩ orãjarama, yópe arĩ:
—¡Ayu, ayu, pare meamevʉ no ĩmaro ʉrarõ mácarõ! Nomió cʉve cʉvacope paino mateávʉ̃ no ĩmaro mácarõ. Diĩmarocavʉ bácavʉ cuitótecajea meacajea lino ãmicʉricajeare, jũaricajeare aru ñemijuaricajeare máre doivʉ bateima na. Aru úrure, aru perla ãmicʉrijĩboa bojecʉrijĩboare, aru apejĩboa cʉ̃rajiboa cojidijĩboa bojecʉrijĩboare máre ađaivʉ bateima na. 16 — 17 Maumejiena caiye iye ʉre cʉve báque me cũivʉ́, arãjarama ina bojeđaivʉ bácavʉ, chĩoivʉ.
Caivʉ ina jiađocũa ʉracũare japʉvaipõeva aru caivʉ ina curãnʉivʉ jiađocũa ʉracũaque, caivʉ ina jiađocũa ʉracũa memeipõeva aru caivʉ jia ʉrađai memeipõeva máre joai mautenajarama na. 18 Ne jã́iyede toabico porĩ mʉri no ĩmaro mácarõ ẽ́iyede, yópe arĩ, cođoboborãjarama:
—Apeno ĩmaro ʉrarõ, ã́ri nópe paino cʉbeteavʉ̃ cainʉmʉare, arãjarama na.
19 Que arĩ, dʉvarãjarama jobore ne baju jipobʉrã ne chĩoiye boje. Bʉjiéque cođoboborĩ, ñarebare totarĩ orãjarama na, yópe arĩ:
—¡Ayu, ayu, pare meamevʉ no ĩmaro ʉrarõ mácarõ! Caivʉ ina cʉvarivʉ bácavʉ jiađocũa ʉracũare jia ʉrađai cʉve cʉvarivʉ bateima diĩmarocavʉ bácavʉ ne bojeđaiye báque boje na mácavʉre ʉre cʉvede. Maumejiena caiye iye me bíjarĩ cũivʉ́. 20 Mʉja, cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõcavʉ, torojʉjarã mʉja no ĩmaro mácarõcavʉ bácavʉ ne ñájiye boje. Mʉja, Jʉ̃menijicʉi põeva, Jesucristoi yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimara aru Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva máre torojʉjarã mʉja Jʉ̃menijicʉi ñájine đaiye boje nócavʉ bácavʉre. Ʉ̃i ñájine đaiyede, bojeđaibi na mácavʉre yópe ne ãmeno đaiye báquepedeca mʉjare, arãjarama na.
21 Dinʉmʉre cũinácʉ ángele parʉcʉ cũinábo cʉ̃rabo ʉrabore, oteiyabeare cʉ̃oibope paibore, ĩni dʉvarĩ jarʉvame jia ʉrađai. Yópe arĩ, coyʉáme:
—Yópe bíjaino maquiyébu no ĩmaro ʉrarõ Babilonia ãmicʉrõ. Bʉojarĩ jã́menamu cojedeca cainʉmʉa. 22 Ye jápurabequiyebu cojedeca no ĩmaro mácarõre ne yʉriaiye báque arpaque, flautaque, aru trompetaque máre. Ye cʉbenama cojedeca memeipõeva no ĩmaro mácarõre. Ye jápurabequiyebu cojedeca no ĩmaro mácarõre ne cʉ̃oiye oteiyabeare cʉ̃oiboque, ne pã́ure đarãjivʉ. 23 Ye pẽoibʉ cojibequiyebu cojedeca no ĩmaro mácarõre. Que baru ñemiquiyebu nore. Ye pʉrʉbʉobenama cojedeca no ĩmaro mácarõre. Que baru jápurabequiyebu cojedeca nore ne torojʉve teiye báque põeva ne pʉrʉbʉoiyede. Nópe vaiquíyebu diĩmaro mácarõcavʉre ne bojeđaipõeva parʉrivʉ bácavʉ caivʉ apevʉ ijãravʉcavʉ bojeđaipõeva pʉeno. Nópe vaiquíyebu diĩmarocavʉre jʉjovaivʉ bácavʉre caivʉ ijãravʉcavʉ Jesucristore jʉ abevʉre ne yavié đaiye báqueque, áme ñai ángele.
24 Ina Babilonia ãmicʉriĩmaro mácarõcavʉ bácavʉ ñájima ne boarĩ́ jarʉvaiye báque boje caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mácavʉre, ina Jʉ̃menijicʉi põeva mácavʉre, aru caivʉ ijãravʉcavʉ boarĩ́ jarʉvaimara mácavʉre máre.