Te Zemmo Ane Te Naaŋ Moɔloo Toma Lammo Yelsɛgree Yelpeɛre Gane
JULY 4-10
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | 2 SAAMIUEL 18-19
“Barziileya Da Baŋɛɛ O E Ta Zie”
w07 7/15 14 wɛl. 5
Barziileya Da E La Dɔɔ Naŋ Baŋ O E Ta Zie
Nɔkpeɛne zaa kyebe ka, Deevid nimiri da pa la sommo na zaa Barziileya naŋ da ko o na. Azuŋ, saŋa na Deevid naŋ da leɛ de bontaree a korɔ Barziileya na ba wuli ka o da boɔrɔŋ ka o leɛre boma na zaa oŋ de somoo na a ko o. Barziileya da e la bondaana, azuŋ o da ba boɔrɔ ana sommo na. Deevid da boɔrɔŋ ka Barziileya wa kpeɛrɛ a naayiriŋ, bonso Barziileya da taaɛ gyog-sonne yaga. Ka Barziileyaŋ da sage a te kpeɛrɛ a naayiriŋ, noba da naŋ korooŋ gyeremɛ yaga zaa. A da naŋ vɛmeŋ ka Barziileya neŋ Deevid zɔmennoŋ na maaleŋ e kpeɛŋaa yaga.
w07 7/15 14 wɛl. 7
Barziileya Da E La Dɔɔ Naŋ Baŋ O E Ta Zie
Barziileya da e la dɔɔ nyaaŋaa, azuŋ yɛlɛ mine da bebeŋ oŋ koŋ toɔ̃ e. Aminekaŋaŋ, lɛŋ da vɛŋ oŋ zagre ka o te kpeɛrɛ a naayiriŋ. Barziileya da lɛ baŋɛɛŋ ka, a koŋ kɔɔre kyɛ o na kpiŋ. (Yieme 90:10) O da mɔɔ la o mɔɔbo zaa a soŋ Deevid. O da lɛ baŋɛɛŋ ka o naŋ e dɔɔ nyaaŋaa na zuŋ yɛlɛ mine bebeŋ oŋ koŋ toɔ̃ e. Barziileya da ba vɛŋ ka arezie oŋ na nyɛ ane lɛ o yuori naŋ na do na pigoo sori ka o baŋ ka yɛlɛ mine bebeŋ oŋ koŋ toɔ̃ e. Barziileya da baŋɛɛ o e ta zie, o da ba waa ŋa Aabisalom naŋ da boɔrɔ yuori na.—Yeng Yelibie 11:2.
w07 7/15 15 wɛl. 1-2
Barziileya Da E La Dɔɔ Naŋ Baŋ O E Ta Zie
A Barziileya yɛlɛ ŋa wuli teŋ ka a fɛrɛɛŋ ka te zaa baŋ te e ta zie. Kyɛ lɛ ba wuli ka, ka ba naŋ de toma kaŋa ko te Jehoova puoruu poɔŋ, aseŋ ka te zagre ka te sage a toma. Lɛ ba wuli ka a ba seŋ ka te mɔɔrɔ te mɔɔbo zaa ka te nyɛ nimitɔɔre gaabo a wa seŋ neŋ ka ba de apoɔsori kaŋa ko te, te naŋ ba boɔrɔ ka noba dɔnnɔ te zuŋ, bee te naŋ teɛre ka te koŋ toɔ̃ toŋ ferebo toma naŋ seŋ ka te tonɔ na. Ka teneeŋ dɛle Naaŋmen, o na ko teŋ faŋa ane yɛŋ ka te toɔ̃ e yelzaa o naŋ boɔrɔ.—Filipae 4:13; Gyimisi 4:17; 1 Piita 4:11.
Kyɛ yelnimizeɛ kaŋa meŋ la ŋa, aseŋ ka te kaŋa zaa baŋ te e ta zie. Aŋa mannoo poɔŋ, Kristabie kaŋa na baŋ taaɛ toma yaga ka o toŋ Jehoova puoruu poɔŋ. Azuŋ, ka ba naŋ wa de toma mine koroo, aminekaŋaŋ o na nyɛŋ ka ka o naŋ sage ana toma na, a na pigooŋ sori ka o koŋ toɔ̃ toŋ o booree poɔ ferebo toma mine aŋa lɛ a Baabole naŋ wuli na. Ana yɛlɛ ŋa poɔŋ, ka te yɔɔdɔɔ naŋ zagre ka o sage a lɛ toma na ba naŋ koroo na, lɛ na wuliŋ ka o baŋɛɛ o e ta zie a kyɛ lɛ teɛrɛ yɛlɛ meŋ gɛrɛ tɔɔre.—Filipae 4:5; 1 Timoti 5:8.
Baabole Poɔ Yelsonne
w20.04 30 wɛl. 19
“Zo . . . A Zoobu Baare”
19 Ka hooŋ e nembatoɔnaa a kyɛ teɛre ka noba ba taa yɛlɛ muni wommo ko bo, Mefiiboset yɛlɛ na na toɔ̃ eŋ boŋ faŋa yaga. (2 Saa. 4:4) Mefiiboset da e la nembatoɔnaa, saŋa kaŋa Naa Deevid da ba teɛre yɛlɛ gaa tɔɔre kyɛ e o yelfaa kaŋa. Mefiiboset da ba taa saanaa zaa kyɛ ka a yelfaare ŋa da pɔgoo. Kyɛ, lɛ da ba vɛŋ ka Mefiiboset suuri iri yaga zaa. O nimiri da pa la yelsonne na zaa naŋ da erɛ o zemmo poɔŋ na. O poɔ da pɛle neŋ la nimibaaloŋ na Deevid naŋ da wuloo saŋa kaŋa naŋ pare na. (2 Saa. 9:6-10) Azuŋ, saŋa na Deevid naŋ da ba teɛre yɛlɛ gaa tɔɔre kyɛ e o yelfaa na, Mefiiboset da de la o teɛroŋ eŋ yɛlɛ naŋ e nimizeɛ yaga zaa poɔŋ. O da ba vɛŋ ka yɛlɛ na Deevid naŋ da e o na vɛŋ ka o suuri iri yaga zaa. Saŋa na Deevid naŋ da e o a yelfaa na, o da ba paana Jehoova. Mefiiboset da de la o teɛroŋ eŋ lɛ oŋ meŋ na toɔ̃ e a soŋ neɛ na Jehoova naŋ kaa iri ka o e naa na. (2 Saa. 16:1-4; 19:24-30) Jehoova vɛŋɛɛŋ baŋ sɛge Mefiiboset ewuli soŋ na yɛlɛ eŋ O Yelbiri na poɔŋ, ka lɛ na toɔ̃ vɛŋ ka te zanne yelkaŋa yi be.—Uro. 15:4.
JULY 11-17
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | 2 SAAMIUEL 20-21
“Jehoova Eɛ Dantorii Naaŋmen”
it-1 932 wɛl. 1
Giibiyoŋ
Aneazaa ka Naa Sɔɔl da boɔrɔŋ ka o ko a Giibiyoŋ noba zaa, kyɛ a Giibiyoŋ noba da naŋ bebeŋ a wa ta saŋa na Deevid naŋ piili o naaloŋ diibu na. A Giibiyoŋ noba da di la kannyiri a kyɛnlɛ saŋa na Jehoova naŋ na sɛgre a daŋkyagre na baŋ da tuoro na. Saŋa na Deevid naŋ da wa piili o naaloŋ diibu na, kɔŋ kpoŋ kaŋa da le la Izerayɛl paaloŋ poɔŋ yuomo ata. Ba da te peɛrɛɛ a yɛlɛ yi Jehoova zie, ka Jehoova yelka a Izerayɛl biiri di la zĩĩ sane. Deevid pãã da te soorɛɛ a Giibiyoŋ noba ka ba wuli yɛlɛ naŋ seŋ ka ba e a toɔ̃ maale saammo na baŋ sãã na. A Giibiyoŋ noba da yelko la Deevid ka ba “koŋ deɛ wari bee sanlii,” bonso a Bege da wuleeŋ ka, ka neɛŋ baŋ perɛ kyɛ ko neɛ, bonzaa kyebe baŋ na toɔ̃ de yɔɔ deɛ o soba. (So 35:30, 31) Kyɛ a Giibiyoŋ noba da baŋɛɛŋ ka sori kyebe ka ba ko neɛzaa saŋa na a bege naŋ ba ko ba sori ka ba e lɛ. Azuŋ, Deevid da lɛ soore baŋ ka ba wuli yɛlɛ naŋ seŋ ka o e. Beŋ la ka a Giibiyoŋ noba yelka ba de Sɔɔl “bidɔbɔ” bayɔpoi na ko ba ka ba ko. Sɔɔl la da de weɛ a boɔrɔ ka o ko a Giibiyoŋ noba zaa, kyɛ a waa ŋa sori kaŋa poɔŋ na, Sɔɔl “bidɔbɔ” na nu da poɔ la a yɛlɛ poɔŋ, azuŋ baŋ da yelka Sɔɔl neŋ o die deme zaa di la zĩĩ sane. (2Sa 21:1-9) Azuŋ, a yɛlɛ ŋa poɔŋ na, a ba e ka saamine la toŋfaa baŋ koorɔ ba biiri a na yaa sane. (Du 24:16) Kyɛ, a bege dantorii sori na la baŋ da de tonɔ neŋ toma, bonso a bege da wuleeŋ ka “nyɔvore na yɔɔ la nyɔvore sane.”—Du 19:21.
Baabole Poɔ Yelsonne
w13 1/15 31 wɛl. 14
A Lantaapuoruu Nembɛrɛ—‘Ba Laŋ Tonɔ Ne Te La Ka Te Na Nyɛ Popeɛloŋ’
14 Aneazaa ka Setaana ane noba naŋ are o puoreŋ na mɔɔrɛɛ ba mɔɔbo zaa ka ba pigi te sori ka te ta moɔlɔ a naaloŋ duoro, kyɛ Jehoova puorebiiri naŋ be a donɛɛ lombori zaa naŋ moɔ̃ la nimiri a moɔlɔ a naaloŋ duoro. Saŋa kaŋa te yaga zie zaa maŋ tuoree yelkpeɛne yaga, kyɛ te maŋ dɛlɛɛ Jehoova oŋ soŋ te teŋ baŋ are a “yelkpeɛne” noɔreŋ a zɔɔtoɔ̃ a yelkpeɛne meŋ. Kyɛ, saŋa kaŋa lɛ na teŋ maŋ tuoro yelkpeɛne yaga a donɛɛ ŋa poɔŋ na na baŋ vɛmeŋ ka te bale, ka te eŋɛ meŋ a kyoɔre. Saŋa na teŋ wa bale ka te eŋɛ meŋ kyoɔre na, ka teneeŋ ba kaara soŋ yɛlɛ mine gba teŋ na baŋ are a noɔreŋ na baŋ ‘saŋɛɛ’ te sagediibu kpɛlɛŋkpɛlɛŋ. Ana saŋa na, ka a lantaapuoruu neŋkpoŋ kaŋaŋ de sommo a ko te wagre naŋ seŋ poɔŋ, a na toɔ̃ soŋ teŋ ka te taa popeɛloŋ a kyɛ eŋ te faŋa meŋ. Lɛ ka te yɔɔmine yaga zaa yelka ba nyɛɛŋ. Te yɔɔpɔge kaŋa naŋ e paaneɛ a di yuomo naŋ pare lezaata yeleeŋ ka: “Saŋa kaŋa naŋ pare, N da ba taa laafeɛ, ka maaŋ wa gaa a naaŋ moɔloo meŋ N zaaŋ maŋ bale. A lantaapuoruu neŋkpoŋ kaŋa da wa la N zie bonso o da nyɛɛŋ ka N faŋa baarɛɛŋ. N ne o dama diibu na poɔŋ, o da kannɛɛ sɛgre mine yi a Baabole poɔŋ a eŋ ma faŋa yaga. N da de la yɛlɛ na zaa oŋ manne ko ma na toŋ neŋ toma aŋ soŋ ma yaga zaa.” Te yɔɔpɔge na da lɛ yeleeŋ ka: “Lɛ na te yɔɔdɔɔ na naŋ vɛŋ ka o nimiri gaŋ teŋɛŋ a nyɛ ka N faŋa baarɛɛŋ a de gbɛre a wa soŋ ma na wuleeŋ ka o nɔnɔ maŋ yaga zaa!” Yelmeŋɛ la, a e la sukyiridii yaga zaa ka te baŋ ka te taa la a lantaapuoruu nembɛrɛ naŋ maŋ yi nɔmmo poɔŋ a kaara te zu velaa zaa. Ba waa ŋa Abiishai naŋ da bebe takoreŋ saŋa na, bonso a lantaapuoruu nembɛrɛ maŋ areŋ a e siri ‘ka ba wa soŋ te.’
JULY 18-24
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | 2 SAAMIUEL 22
“Ka Hooŋ Dɛle Jehoova O Na Soŋ Boŋ”
cl 19 wɛl. 11
Ho Sereŋ Na Toɔ̃ “Tage Peɛlɛɛ Naaŋmen Bee”?
11 Ka hooŋ kanne yi a Baabole poɔ ka Naaŋmen taaɛ “faŋa naŋ gaali” ho na baŋ zannɛɛ yelkaŋa a yi be. (Aizeeya 40:26) Ka hooŋ lɛ kanne yi a Baabole poɔŋ a nyɛ sori na Jehoova naŋ da tu kyɛ faa a Izerayɛl biiri a Maŋzeɛ̃ ane lɛ oŋ da kaa a Izerayɛl biiri zu velaa zaa a yi ba yuoŋ lezaayi wɛgyɛŋ sokyɛŋ na poɔŋ, ho na baŋ lɛ zannɛɛ yelkaŋa a yi be. Hooŋ ŋmaa a yɛlɛ foto ho zuŋ a nyɛ lɛ Jehoova naŋ da po a Maŋzeɛ ziiri ayi. Lɛ ŋmaa a yɛlɛ foto ho zuŋ a nyɛ noba naŋ ta 3,000,000 naŋ kyɛnɛ a mane naŋ po na teŋkuoŋaa zuŋ, kyɛ ka a mane koɔ̃ne na are aŋa daŋkyime ba duri ane ba gɔɔŋ. (Yiibu 14:21; 15:8) Ho na baŋ lɛ nyɛɛ sieree naŋ wuli ka Naaŋmen da go la o noba na a kyɛ lɛ kaara ba zu velaa zaa a wɛgyɛŋ poɔŋ. O da vɛŋɛɛŋ ka koɔ̃ yi pi-kuuriiŋ a ko ba baŋ nyu. O da vɛŋɛɛŋ ka bondirii naŋ waa ŋa bonbie yi sazu le teŋɛŋ, baŋ wore di. (Yiibu 16:31; Soribu 20:11) Jehoova wuleeŋ ka o taaɛ kpeɛ̃o, o maŋ de la o kpeɛ̃o na sonnɔ o puorebiiri. Ho ba nyɛ ka a e la sukyiridii yaga zaa ka ho baŋ ka, ka hooŋ wa puoro, ho puoro na maŋ gaa la Naaŋmen naŋ taa kpeɛ̃o yaga zaa na zie bee? Naaŋmen e la “te lirizie ane te faŋa. Ona la te sonnɔ wagre zaa toɔrɔ naŋ bebe.”—Yieme 46:1.
w10 6/1 26 wɛl. 4-6
“Erɛ Ho Yɛlɛ Yelmennoŋ Poɔŋ”
Yɛ vɛŋ ka te nyɛ yɛlɛ teŋ na baŋ zanne yi Deevid yelbie na poɔ. A Hiburu yelihoŋ na baŋ leɛre waneŋ ka “e ho yɛlɛ yelmennoŋ poɔŋ na” na baŋ lɛ wuliŋ ka “yi nɔmmo poɔŋ a erɛ ho yɛlɛ.” Nɔmmoŋ maŋ vɛŋ ka neɛ dire yelmennoŋ korɔ bo. Nɔmmo maŋ vɛmeŋ ka Jehoova de o meŋɛ mare o puorebiiri naŋ e yelmeŋɛ deme na.
Kyɛ yelnimizeɛ naŋ seŋ ka te baŋ la ka, yelmennoŋ ba e yɛlɛ teŋ maŋ teɛrɛ yoŋ. Kyɛ te maŋ wulee te yelmennoŋ a tuuro te yel-erre eŋɛŋ. Deevid meŋ da wa nyɛɛŋ ka Jehoova maŋ erɛɛ o yɛlɛ yelmennoŋ poɔŋ. Jehoova da soŋɛɛ Deevid yaga zaa saŋa na oŋ da tuoro yelkpeɛne na. Jehoova da diree yelmennoŋ a korɔ Deevid, azuŋ o da gu la Deevid a kyɛ wuloo sori meŋ. Deevid da puoree Jehoova bareka a yelkoo ka o naŋ faa o a yi “o dɔndɔnne zaa . . . nuureŋ.”—2 Saamiuel 22:1.
Bo yɛlɛ teŋ na baŋ zanne yi Deevid yelbie ŋa poɔŋ? Jehoova ba leɛrɛ. (Gyimisi 1:17) O bege na meŋ oŋ biŋ na ba leɛrɛ, o na paalɛɛ noɔre zaa meŋ o naŋ eŋ. Deevid da sɛgɛɛŋ eŋ a yieme gane poɔŋ ka: “Jehoova . . . koŋ zagre o [yelmeŋɛ] deme.”—Yieme 37:28.
Baabole Poɔ Yelsonne
w12 11/15 17 wɛl. 7
Mɔɔrɔ Ka Ho Taa Sigrimennoŋ Gyogo
7 Lɛ na Naaŋmen naŋ da sigri o meŋɛ na da eŋɛɛ a yieloŋ yiele Deevid faŋa yaga zaa. O da yieleeŋ ko Jehoova ka: “Ho ko maŋ ho [faabo] kuri bonlɛgraa meŋ. Ho meŋɛ sigribo vɛŋɛɛŋ maŋ e neŋtegroŋ.” (2 Saa. 22:36) Deevid da yeleeŋ ka Jehoova sigrimennoŋ zuŋ la so oŋ toɔ̃ taa arezie zaa oŋ taa a Izerayɛl paaloŋ poɔŋ. O da yelee lɛ bonso, Naaŋmen naŋ sigri o meŋɛ zuŋ la so oŋ gba teɛrɛ Deevid yɛlɛ. (Yiem. 113:5-7) Lɛ naane ka yɛlɛ waa ko te meŋ bee? Gyogri zaa teŋ taa, yelzaa teŋ maŋ toɔ̃ e, ane apoɔsoe zaa teŋ taa, buosoba la teŋ taa ka Jehoova “ba de ko” te? (1 Kor. 4:7) Neɛ naŋ taa sigrimennoŋ gyogo e la “kpoŋ” bonso, Jehoova na baŋ de la o soba toŋ neŋ toma yaga zaa. (Luka 9:48) Yɛ vɛŋ ka te nyɛ bon naŋso teŋ yel lɛ.
JULY 25-31
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | 2 SAAMIUEL 23-24
“Ho Terebo Na Eɛ Sareka Bee?”
it-1 146
Araana
Araana da de la nii, daare ane zie baŋ na iri a sareka na ko Deevid zaala. Kyɛ, Deevid da yeleeŋ ka o na yɔɔ la a sane. Yɛlɛ naŋ be 2 Saamiuel 24:24 na wuleeŋ ka, Deevid da de la waribie sekel 50 (bee GHS 700.00) a da a sareka irizie neŋ a nii. Kyɛ, yɛlɛ naŋ be 1 Tungkori 21:25 na yeleeŋ ka Deevid da de la salma sekel 600 (bee GHS 475, 900.00) da neŋ a zie. Neɛ naŋ sɛge Yiiloŋ Saamiuel gane na da mannɛɛ libie na Deevid naŋ da de da neŋ a sareka irizie ane bontaree na baŋ na de iri a sareka na. Lɛ wuleeŋ ka a sareka irizie neŋ a bontaree na baŋ da de iri a sareka na sane la ka o soba da wuli. Kyɛ, neɛ naŋ sɛge Dɛndɛŋ Tungkori gane na da wulee boma na zaa baŋ da de mɛ a ŋmenpuoredie na yɛlɛ, azuŋ o soba da wulee libie na Deevid naŋ da yɔɔ ane libie na zaa baŋ da de mɛ a ŋmenpuoredie na sane. (1Tu 22:1-6; 2Tu 3:1) Zie na baŋ da mɛ a ŋmenpuoredie na da e la kpoŋ yaga zaa, lɛ wuleeŋ ka a salma sekel 600 na o soba naŋ boɔle na wulee libie na baŋ de da ana zie na zaa baŋ da mɛ a ŋmenpuoredie na, kyɛ a da ba e Araana zie na Deevid naŋ da te da ka o iri sareka na yoŋ.
w12 1/15 18 wɛl. 8
Zanne Yɛlɛ Yi ‘A Moosis Bege Na Poɔŋ’
8 Ka a Izerayɛl bie kaŋaŋ boɔrɔ ka o yi o meŋɛ boɔbo poɔŋ a iri sareka ko Jehoova a puoruu bareka, kyɛbee ka o sobaŋ boɔrɔ ka o neŋ Jehoova niiloŋ e kpeɛŋaa ka lɛ vɛŋ oŋ boɔrɔ ka o iri sareka nyogruu a ko Jehoova. Lɛ yɛŋ a koŋ e kpeɛŋaa ko o soba ka o baŋ duŋo naŋ seŋ ka o de iri a sareka. Neɛ naŋ ire a sareka na na boɔrɔŋ ka o de bon naŋ soma yaga zaa iri sareka ko Jehoova. Zenɛ ŋa, Kristabiiri ba ire sarekare aŋa lɛ a Moosis Bege naŋ da wuli na. Kyɛ lɛ na teŋ maŋ de te wagre, te faŋa ane te bontaree tonɔ neŋ toma Jehoova puoruu poɔŋ na meŋ e la sarekare te naŋ ire. Bitontona Pɔɔl da yeleeŋ a kyaare Kristabiiri tamaa na baŋ taa na ka te “noɔre yelbie naŋ danna O yuori” na e la sareka naŋ pɛlɛ Naaŋmen poɔ. O da lɛ yeleeŋ ka “[te] ta nagra ka [te] erɛ velaa kyɛ pono ne noba a boma [te] naŋ taa,” a yɛlɛ ŋa meŋ eebo e la sareka naŋ pɛlɛ Naaŋmen poɔ. (Hib. 13:15, 16) Gyog-soŋ na Jehoova puorebiiri naŋ maŋ de tonɔ a toma ŋa zaa wulee lɛ ba nimiri naŋ pa neŋ yelsonne na zaa Jehoova naŋ e ko ba na. Azuŋ takoreŋ saŋa na, yɛlɛ naŋ be neɛ sukyiriŋ la maŋ wuli lɛ oŋ na yi o meŋɛ boɔbo poɔŋ a iri sareka ko Naaŋmen, zenɛ ŋa, lɛ meŋ la ka yɛlɛ naŋ be Kristabiiri sukyiriŋ maŋ wuli lɛ baŋ na yi ba menne boɔbo poɔŋ a iri sareka ko Naaŋmen.
Baabole Poɔ Yelsonne
w05 5/15 19 wɛl. 6
Yelnimizeere Naŋ Be A Yiiloŋ Saamiuel Gane Poɔ
23:15-17. Deevid da taaɛ gyeremɛ naŋ e zuluŋ yaga a ko bege na Naaŋmen naŋ da biŋ a kyaare nyɔvore ane zĩĩ na. Azuŋ, o da ba boɔrɔ ka o e yelkaŋa naŋ wuli ka sori kaŋa poɔŋ, o sãã la Naaŋmen bege na. Aseŋ ka te meŋ mɔɔ te mɔɔbo zaa ka te taa gyeremɛ naŋ e zuluŋ a ko bege na zaa Naaŋmen naŋ ko te na.
AUGUST 1-7
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | 1 NAMINE 1-2
“Ho Maŋ Zannɛɛ Yɛlɛ Yi Ho Gbɛ Ŋmɛ Eŋɛŋ?”
it-2 987 wɛl. 4
Soolomoŋ
Adonaigya ane noba naŋ da boɔrɔ ka ba deɛ a naaloŋ yi Soolomoŋ nuureŋ na da woŋee yiele na a noba naŋ da yiele Gaihoŋ na. Zie na baŋ da be neŋ Gaihoŋ da ba e tɔɔre, ba da woŋee a noba naŋ gɔnɔ yaga zaa a yele ka: “Naaŋmen na ko Naa Soolomoŋ nyɔvo-tɔɔre.” Saŋa na Adonaigya neŋ noba naŋ da are o puoreŋ naŋ da woŋaa na, dabeɛ̃ da kpɛ baŋ yaga baŋ zaa zo yaare. Saŋa na Soolomoŋ naŋ da piili dire naaloŋ a kaara a Izerayɛl paaloŋ na, o da boɔrɔŋ ka emmaaroŋ be a paaloŋ. Azuŋ, o da ba boɔrɔ ka o ko Adonaigya a sãã ana emmaaroŋ na. Kyɛ, ka Adonaigyaŋ da e a naa, aminekaŋaŋ o da naŋ ko la Soolomoŋ. Adonaigya da zo gaa la a ŋmenpuoredie a te bɔ sɔglezie. Soolomoŋ da toŋɛɛŋ ka ba te taa o waneŋ o nimitɔɔreŋ. Soolomoŋ da yelko la a Adonaigya ka, ka o naŋ erɛ yɛlɛ naŋ soma o koŋ koo. Soolomoŋ naŋ da wa yel lɛ baare na, o da barooŋ oŋ gaa die.—1Nm 1:41-53.
it-1 49
Adonaigya
Saŋa na Deevid naŋ wa kpi na, Adonaigya da gaa la Batisiiba zie a te yelkoo ka o te sɔre Soolomoŋ ka o de Aabishag naŋ da kaara Deevid sɛre kyɛ oŋ kpi na koo ka o e o pɔge. Aneazaa ka Adonaigya da baŋɛɛŋ ka Naaŋmen meŋɛ la kaa iri Soolomoŋ ka o di a naaloŋ Deevid kũũ puoreŋ, kyɛ Adonaigya da yelko la Batisiiba ka “ma ho baŋɛɛŋ ka maaŋ da so a paaloŋ wa? Izerayɛl noba zaa meŋ da de ba tamaa eŋ N eŋɛŋ ka N di a naaloŋ.” Lɛ na oŋ da yelko Batisiiba na wuleeŋ ka Adonaigya da naŋ teɛrɛɛŋ ka ba faa la a naaloŋ yi o nuureŋ. (1Nm 2:13-21) Aminekaŋaŋ, Adonaigya da boɔrɔŋ ka ba de Aabishag koo ka lɛ vɛŋ ka o nyɛ sukyiridii a yi lɛ na baŋ tu kyɛ faa a naaloŋ yi o nuureŋ na eŋɛŋ. Kyɛ yɛlɛ na oŋ da yel na meŋ da lɛ wuleeŋ ka Adonaigya da naŋ boɔrɔŋ ka o faa a naaloŋ yi Soolomoŋ nuureŋ, bonso takoreŋ saŋa na a yi a donɛɛ Sapare seŋ na, ka naaŋ wa kpi o pɔgeba ane o sɛneba zaa maŋ wa e la neɛ naŋ leɛre a naa gbɛbɔgreŋ na soobu. (De manne neŋ 2Sa 3:7; 16:21.) Azuŋ, Soolomoŋ da nyɛɛŋ ka bon na Adonaigya naŋ sɔrɔ na wuleeŋ ka o boɔrɔŋ ka o deɛ a naaloŋ yi o nuureŋ, lɛŋ da vɛŋ ka Soolomoŋ da yelka ba ko Adonaigya. Wieoŋ lɛ ka Bineeya da te ko Adonaigya.—1Nm 2:22-25.
Baabole Poɔ Yelsonne
w05 7/1 30 wɛl. 1
Yelnimizeere Naŋ Be A Dɛndɛŋ Namine Gane Poɔ
2:37, 41-46. Ka teneeŋ baŋ perɛ kyɛ erɛ yɛlɛ naŋ ba seŋ ka te e, a e la daŋbol yɛlɛ yaga! Noba naŋ baŋ perɛ a kyɛ zagre ka ba kyɛnɛ ‘a so-fogloo naŋ gɛrɛ nyɔvore poɔŋ’ na tuoree toɔrɔ yaga zaa a kyaare gbɛ-faa na ba naŋ de na.—Matio 7:14.
AUGUST 8-14
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | 1 NAMINE 3-4
“Lɛ Yɛŋ Naŋ Soma A Seŋ”
w11 12/15 8 wɛl. 4-6
O Eɛ Ewuli Soŋ Bee Ewuli Faa?
4 Saŋa na Soolomoŋ naŋ wa piili o naaloŋ diibu na, Naaŋmen da iree o meŋɛ wuloo gaŋ-zannoo poɔŋ, a yelkoo ka bonzaa o naŋ sɔre, o na e kooŋ. Soolomoŋ da baŋɛɛŋ ka o ba baŋ yɛlɛ yaga nimiri, azuŋ o da sɔrɛɛ Naaŋmen ka o koo yɛŋ. (Kanne 1 Namine 3:5-9.) O da ba sɔre Naaŋmen ka o ko o bondaaloŋ ane gyeremɛ. Yɛlɛ na Soolomoŋ naŋ da sɔre na da pɛlɛɛ Naaŋmen poɔ yaga zaa. Azuŋ, Naaŋmen da ko la Soolomoŋ “yɛŋ ane nimiyuo.” A da lɛ ko o bondaaloŋ meŋ poɔ. (1 Nm. 3:10-14) Aŋa lɛ Yezu naŋ da wuli na, Soolomoŋ da taaɛ yɛŋ yaga zaa, azuŋ saŋa na a Siiba pɔgenaa naŋ da woŋ lɛ oŋ taa yɛŋ seŋ na, o da yi la o paaloŋ naŋ e tɔɔre na a wa Soolomoŋ zie ka o woŋ o yɛŋ yelbie na.—1 Nm. 10:1, 4-9.
5 Te ba kaara soriŋ ka Naaŋmen tu so seɛlee kaŋa poɔŋ kyɛ ko te yɛŋ. Soolomoŋ da yeleeŋ ka “Jehoova la korɔ yɛŋ,” kyɛ Soolomoŋ da lɛ wuleeŋ ka aseŋ ka te mɔɔ te mɔɔbo zaa ka te taa yɛŋ naŋ yi Naaŋmen zie. Azuŋ o da sɛgɛɛŋ ka: “Bɛge toorii a ko yɛŋ, a leɛre ho sukyiri eŋ nimiyuo eŋɛŋ.” A kyaare lɛ teŋ na baŋ bɔ yɛŋ yi Naaŋmen zie na, Soolomoŋ da de la yelbie aŋa, “lagi ho kɔkɔre a boɔrɔ,” “[moɔ̃ niŋe] wilɛ,” a “[moɔ̃ niŋe] boɔroo” a de toŋ neŋ toma. (Yeng. 2:1-6) Lɛ wuleeŋ ka te zaa na baŋ nyɛɛ yɛŋ yi Jehoova zie.
6 Azuŋ, a na somaŋ ka te soore te menne ka, ‘N boɔrɛɛ yɛŋ yire Jehoova zie aŋa lɛ Soolomoŋ naŋ da e na bee?’ Lɛ na zie naŋ e kpeɛŋaa yaga a donɛɛ ŋa poɔŋ na vɛŋɛɛŋ ka noba mine de ba teɛroŋ zaa eŋ ba toma eŋɛŋ ane lɛ baŋ na toɔ̃ e nyɛ libie yaga. A lɛ vɛŋɛɛŋ ka noba mine meŋ boɔrɔ ka ba gaa sukuu gaa tɔɔre. Wala aŋ seŋ ka ho neŋ ho yideme e? Ka lɛ gbɛɛ na yɛ naŋ derɛ na wuleeŋ ka yɛ de la yɛŋ naŋ yi Jehoova zie na tegroŋ yaga zaa bee? Ka yɛneeŋ leɛre yɛlɛ na yɛ naŋ de biŋ yɛ nimitɔɔreŋ na, lɛ na toɔ̃ soŋɛɛŋ ka yɛ nyɛ yɛŋ yaga yi Naaŋmen zie bee? Yɛlɛ naŋ e nimizeɛ la ŋa, ka teneeŋ taa yɛŋ a de tonɔ neŋ toma, a na toɔ̃ soŋ teŋ tegitegilɛ. Soolomoŋ da sɛgɛɛŋ ka: “Beŋ la hoŋ na baŋ sontuubu muni, sɛrɛɛ diibu naŋ tori ane yɛlɛ naŋ tori muni, ane so-soŋ zaa.”—Yeng. 2:9.
Baabole Poɔ Yelsonne
w98 2/1 11 wɛl. 15
Jehoova Eɛ Naaŋmen Naŋ Maŋ Paale O Nɔlaŋ
15 Naaŋmen da sɛgrɛɛ Aboraham biiri na baŋ wa leɛ paaloŋ, a kyɛ pãã de o Bege na ko ba. Jehoova da ko baŋ maaloo aŋa lɛ na oŋ da eŋ noɔre ko Aboraham na. Yuoni 1473 B.C.E., Gyoosua da arɛɛ Moosis gbɛbɔgreŋ a de a Izerayɛl biiri weɛ baŋ gaa a Keenan teŋɛ na. Lɛ na baŋ da tu kyɛ po a teŋgane ko a Izerayɛl bale kaŋa zaa na da vɛŋɛɛŋ ka noɔre na Jehoova naŋ da eŋ ko Aboraham ka o na de la a teŋgane ko o yaane na da nyɛ eebo. Saŋa na zaa a Izerayɛl biiri naŋ da maŋ dire yelmennoŋ korɔ Jehoova na, o da maŋ paalɛɛ noɔre na oŋ eŋ ka o na vɛmeŋ ka ba zɔɔtoɔ̃ ba dɔndɔnne na. A yɛlɛ ŋa da nyɛɛ eebo yaga zaa saŋa na Naa Deevid naŋ da dire naaloŋ na. Saŋa na Deevid bidɔɔ Soolomoŋ naŋ da piili dire naaloŋ na, a Aboraham nɔlaŋ na taaloŋ soba da piili nyɛrɛɛ eebo. Bonso a Baabole yelka: “Gyuuda ane Izerayɛl noba daaŋ e la gyamaa aŋa mane noɔre biiree. Ba da maŋ diŋ, a nyu, ka ba eŋne yuoro.”—1 Namine 4:20.
AUGUST 15-21
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | 1 NAMINE 5-6
“Ba Nuure Ane Ba Sukyie Baŋ Da De Mɛ O”
w11 2/1 15
Ho Da Baŋɛɛŋ?
A siida teere naŋ da be Leebanoŋ na da e la teere naŋ da maŋ kɔɔre kyɛ sãã, a da veɛlɛŋ yaga, ka a nyuu meŋ da noma. Yɛba meŋ da koŋ toɔ̃ saaŋaa. Azuŋ, Soolomoŋ da nyɛɛŋ ka a e la bonsonne oŋ na toɔ̃ de mɛ a ŋmenpuoredie. Zenɛ ŋa, a siida teere naŋ da be a Leebanoŋ kɔnkɔɛ bee tuuri na poɔŋ ba lɛ kyebe yaga. Teere awala mine la be a Leebanoŋ taŋbɛrɛ na zuriŋ.
it-1 424
Siida Teere
Lɛ na noba yaga naŋ da nɔŋ ka ba de siida daare mɛ ba ziiri na wuleeŋ ka aseŋ ka ba bɔ noba yaga ka ba ŋma a teere, a woraa gaaneŋ Taaya bee Sedɔŋ teŋɛ naŋ da be a Mɛditɛreniya maŋ-noɔre naŋ. Ka a naŋ wa ta be, ba maŋ le la a daare lantaa a de a eŋ man-gbori poɔŋ a gaaneŋ Gyopa. Ba da maŋ de aŋ la yi neŋ Gyopa a gaaneŋ Gyɛruzɛlɛm. Soolomoŋ neŋ Hairam nɔlaŋ naŋ da vɛŋ ka a yɛlɛ ŋa zaa toɔ̃ nyɛ eebo. (1Nm 5:6-18; 2Tu 2:3-10) A yi lɛ puoreŋ, ba da naŋ maŋ de la siida daare waana neŋ Gyɛruzɛlɛm, lɛ zuŋ ka a Baabole yelka, Soolomoŋ naaloŋ diibu saŋa o da vɛŋɛɛŋ ka ‘siida daare meŋ pore aŋa gbalaa teere.’—1Nm 10:27; de manne neŋ Ai 9:9, 10.
it-2 1077 wɛl. 1
Ŋmenpuoredie
Soolomoŋ da sɛgrɛɛ a toma yɛlɛ soŋ zaa, azuŋ o da kaa iree dɔbɔ naŋ ta 30,000 a yi Izerayɛl paaloŋ zaa poɔŋ. O da po baŋ ziiri ata, ka ba poɔ noba naŋ ta 10,000 da maŋ gaa Leebanoŋ te toŋ toma kyuu zaa poɔŋ. Ka kyuu gbuliŋ wa baare, ba maŋ leɛ wa la a Izerayɛl paaloŋ, kyɛ ka ba taaba na meŋ leɛre ba gbɛbɔgreŋ a gaa Leebanoŋ. Lɛ ka a noba 30,000 na oŋ da po ziiri ata na da maŋ tonɔ a toma kyɛ korɔ taa kyuu zaa. (1Nm 5:13, 14) Soolomoŋ da lɛ kaa iree noba naŋ ta 70,000 a yi a “saamma” poɔŋ baŋ e noba naŋ tuoro tuobu. A lɛ kaa iri a saamma mine noɔre naŋ ta 80,000 baŋ e noba naŋ ŋmara kubo. (1Nm 5:15; 9:20, 21; 2Tu 2:2) Soolomoŋ da lɛ kaa iree dɔbɔ naŋ ta 550 baŋ e a toma zukaareba, o da lɛ kaa iri dɔbɔ naŋ ta 3,300 baŋ sonnɔ ba. (1Nm 5:16; 9:22, 23) A waa ŋa noba na oŋ da iri ka ba e a toma zukaareba ane ba sonneba na poɔŋ, noba 250 da e la Izerayɛl biiri, ka ba poɔ noba naŋ ta 3,600 da e “saamma” naŋ da be a Izerayɛl paaloŋ poɔŋ.—2Tu 2:17, 18.
Baabole Poɔ Yelsonne
g 5/12 17, daga
A Baabole E La Gane Naŋ Taa Daŋyelbo Naŋ Maŋ Nyɛ Eebo Wagre Naŋ Seŋ Poɔŋ, Kyɛlee 1
LƐ YƐLƐ NAŊ MAŊ NYƐ EEBO WAGRE NAŊ SEŊ POƆŊ AŊA LƐ A BAABOLE NAŊ YEL BIŊ NA
Sieree kaŋa naŋ wuli ka yɛlɛ na zaa a Baabole naŋ yel biŋ na maŋ nyɛɛ eebo wagre naŋ seŋ poɔŋ be la 1 Namine 6:1. Be wuli teŋ yuoni na meŋɛ Naa Soolomoŋ naŋ da piili meɛrɛ a ŋmenpuoredie naŋ da be Gyɛruzɛlɛm na. 1 Namine 6:1 kannɛɛŋ ka: “Izerayɛl noba Igyipiti paaloŋ yiibu puoreŋ yuoŋ kɔɔraanaare ane lezaanaare [480] eŋɛŋ aŋ daŋ e [yuomo 479 zaaŋ pare gaa]. Soolomoŋ Izerayɛl paaloŋ naaloŋ diibu yuomo anaare poɔŋ daaŋ la, Ziv kyuu na poɔŋ. A kyuuri ayi daaŋ la lɛ. A saŋa ka Soolomoŋ daaŋ piili ka o mɛ Jehoova die na.”
Ka hooŋ kaa a Baabole poɔŋ, saŋa na Soolomoŋ naŋ da wa piili dire naaloŋ na yuomo anaare na e la yuoni 1034 B.C.E. Ka hooŋ piili 1034 B.C.E. a leɛ sɔre yuomo 479 a gɛrɛ puore ana de boŋ gaaneŋ yuoni 1513 B.C.E. Ana yuoni na la ka Jehoova deɛ a Izerayɛl biiri yi a Igyipiti noba nuureŋ.
AUGUST 22-28
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | 1 NAMINE 7
“Bo Yɛlɛ Teŋ Na Baŋ Zanne Yi A Pilare Ayi Na Eŋɛŋ?”
w13 12/1 13 wɛl. 3
‘Yɛ Na Iree Yaawa A Tanne Pooreŋ’
Naa Soolomoŋ da de la yaawa yaga maale neŋ a ŋmenpuoredie naŋ da be Gyɛruzɛlɛm na. O da nyɛɛ a yaawa ŋa kpoŋ zie zaa yi o saa Deevid zieŋ. Siiriya noba zieŋ ka Deevid da faa a yaawa ŋa saŋa na oŋ da te zɔɔtoɔ̃ ba na. (1 Tungkori 18:6-8) Soolomoŋ daaŋ nyɛlɛɛ a yaawa a maale “gbaalikpoŋ.” A gbaalikpoŋ ŋa da waa ŋa talakpoŋ, ba da maŋ ɔŋɛɛ koɔ̃ eŋ be ka a ŋmenpuore wedeɛreba maŋ ɔŋ a pɛgi ba nuure neŋ ba gbɛɛ. Koɔ̃ galonne 17,500 (66,000 L) la da maŋ pa a gbaalikpoŋ ŋa. Aminekaŋaŋ a gbaalikpoŋ ŋa da e la tegroŋ ta semente baagire kɔɔraayoɔbi neŋ pie. (1 Namine 7:23-26, 44-46) Ba da de la yaawa maale pilare ayi mine naŋ da e bɛrɛ yaga zaa aŋ are a ŋmenpuoredie daanoɔreŋ. A pilare zaa da maŋ do ta la gbɛɛ mannoo 26, (bee 8 m) a kyɛ lɛ maale bonveɛle mine dɔgle a pilare zuŋ aŋ e wogi ta gbɛɛ mannoo 7.3 (bee 2.2 m). Vuo da be la a pilare poɔŋ, ka kaŋa zaa meŋ da e kpagu aŋa 3 inches (bee 7.5 cm). Ka hooŋ de ŋmiire manne a pila kaŋa zaa gyili wa tuore, o yɛloŋ na e ŋa gbɛɛ mannoo 5.6 (bee 1.7 m). (1 Namine 7:15, 16; 2 Tungkori 4:17) Lɛ na baŋ de yaawa maale a boma ŋa zaa na e la nɔmãã yaga.
it-1 348
Booaz, II
A samun-gɔɔ sɛŋ pila na naŋ da be Soolomoŋ ŋmenpuoredie davoro nimitɔɔre na yuori da la Booaz. Booaz tɛgɛ la “O Faŋa Poɔŋ.” Ba da boɔlɛɛ a pila naŋ da be a samun-duri sɛŋ ka Gyeekiŋ. Gyeekiŋ tɛgɛ la “[Jehoova] Na Vɛmeŋ Ka O Are Kpeɛŋaa.” Azuŋ, ka hooŋ are Sapare sɛŋ a tori a ŋmenpuoredie a de a yelbie ayi ŋa lantaa yɛlɛ hoŋ na kanne la ŋa, ‘[Jehoova] na vɛmeŋ ka [a ŋmenpuoredie] are kpeɛŋaa o faŋa poɔŋ.’—1Nm 7:15-21; kanne BONVEƐLE NA BAŊ DA MAALE DƆGLE A PILARE ZUŊ NA.
Baabole Poɔ Yelsonne
it-1 263
Koɔ̃ Suobu
Ka neɛŋ boɔrɔ ka o puoro Jehoova foriforihoŋ poɔŋ, aseŋ ka o soba maŋ e forifori eŋgannoŋ poɔŋ meŋ. Te baŋɛɛ a yɛlɛ ŋa yi lɛ na Jehoova naŋ da sɛgre yɛlɛ a ŋmenpuoredie na Moosis naŋ da maale na ane a ŋmenpuoredie na Soolomoŋ naŋ da mɛ na poɔŋ. Saŋa na baŋ da kaa iri Eeroŋ ka o e Ŋmenpuore Wedeɛrekpoŋ, a kyɛ lɛ kaa iri o bidɔbɔ na ka ba e ŋmenpuore wedeɛreba na, ba da vɛŋɛɛŋ baŋ so koɔ̃ sɛre kyɛ baŋ de a ŋmenpuore wedeɛreba bonsuuri na ko ba baŋ su. (Yi 29:4-9; 40:12-15; Lv 8:6, 7) Ba da de la yaawa maale talakpoŋ biŋ a ŋmenpuoredie na Moosis naŋ da maale na davoro na poɔŋ, a maŋ ɔŋ koɔ̃ eŋ o poɔŋ ka a ŋmenpuore wedeɛreba maŋ ɔŋ pɛgi ba nuure neŋ ba gbɛɛ. Lɛ neŋ o zu baŋ da lɛ maale gbaalikpoŋ kaŋa biŋ a ŋmenpuoredie na Soolomoŋ naŋ da mɛ na davoro na meŋ poɔŋ, a da maŋ ɔŋ koɔ̃ eŋ be ka a ŋmenpuore wedeɛreba maŋ ɔŋ pɛgi ba nuure neŋ ba gbɛɛ. (Yi 30:18-21; 40:30-32; 2Tu 4:2-6) A ŋmenpuore wedeɛrekpoŋ da maŋ so la koɔ̃ gbɛre buyi a Beu Pɔgebo Bebiri na. (Lv 16:4, 23, 24) Noba mine da maŋ de la a Azaazel buoɔ te bare, a de dunni na baŋ de iri sareka boma na meŋ yi a kampu poɔŋ te bare. Ba da maŋ lɛ de la a nazeɛ na baŋ de iri sareka boma naŋ kyɛre na yi a kampu poɔ te bare. Kyɛ, aseŋ ka ba so koɔ̃ a pɛgi ba bonsuuri sɛre kyɛ leɛ wa a kampu poɔ.—Lv 16:26-28; So 19:2-10.
AUGUST 29–SEPTEMBER 4
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | 1 NAMINE 8
“Lɛ Soolomoŋ Naŋ Da De Sigrimennoŋ Puore Yi O Sukyiriŋ”
w09 11/15 9 wɛl. 9-10
Baabole Zannoo Na Toɔ̃ Soŋ Boŋ Ka Ho Puore Soŋ
9 Ka teneeŋ boɔrɔ ka Naaŋmen maŋ kyɛlle woŋ te puoro, aseŋ ka te maŋ yi te sukyie poɔŋ a puoro koroo. Saŋa na baŋ da de a ŋmenpuoredie naŋ da be Gyɛruzɛlɛm na eŋnɛ Jehoova nuureŋ yuoni 1026 B.C.E. na, a Izerayɛl biiri zaa da wa la Gyɛruzɛlɛm. Beŋ la ka Soolomoŋ da are ba zaa nimitɔɔreŋ a yi o sukyiri poɔŋ a puore ko Jehoova. Ba sɛgɛɛ o puoro na yelbie eŋ 1 Namine zuri 8 poɔŋ. Saŋa na baŋ da de a nɔlaŋ daga te biŋ a Zi-forifori Zaa Zi-forifori na poɔŋ, Jehoova da vɛŋɛɛŋ ka zuŋzugri kaŋa wa pɔge a ŋmenpuoredie zaa. Ka Soolomoŋ daaŋ pugi Naaŋmen yaga.
10 Ka hooŋ zanne Soolomoŋ puoro na yɛlɛ soŋ, ho na nyɛŋ ka o yelee sukyiri yɛlɛ gbɛɛ yaga a puoro poɔŋ. Soolomoŋ da yeleeŋ ka Jehoova yoŋ la baŋ nensaalaa sukyiri. (1 Nam. 8:38, 39) O puoro na meŋ da wuleeŋ ka tamaa bebeŋ a ko toŋfatonɔ zaa naŋ de o ‘sukyiri zaa leɛ wa Naaŋmen zie.’ Ka Naaŋmen noba dɔndɔnneŋ wa dɔgrɔ ba, ka ba yi ba sukyiri zaa poɔŋ a puore ko Jehoova, ona kyɛlle woŋ la. (1 Nam. 8:48, 58, 61) Azuŋ a pɛlɛɛŋ ka, ka teneeŋ wa puoro aseŋ ka te maŋ puoro yire te sukyieŋ.
w99 1/15 17 wɛl. 7-8
Yi Yelmennoŋ Poɔŋ A Puoro Korɔ Naaŋmen
7 Ka teneeŋ puoro gyamaa poɔŋ bee ka te yoŋ la puoro, a Baabole wuleeŋ ka aseŋ ka te maŋ yi sigrimennoŋ poɔŋ a puoro. (2 Tungkori 7:13, 14) Puoro na Naa Soolomoŋ naŋ da puore saŋa na baŋ da de a ŋmenpuoredie naŋ be Gyɛruzɛlɛm na eŋnɛ Jehoova nuureŋ na wuleeŋ ka o taa la sigrimennoŋ gyogo. Aneazaa ka Soolomoŋ da mɛ la die naŋ veɛlɛ yaga zaa a gaŋ die zaa naŋ be a teŋsare ŋa zuŋ, kyɛ o da yi la sigrimennoŋ poɔŋ a yelka: “Kyɛ Naaŋmen pãã na baŋ kpɛ teŋɛzuŋ? Nyɛ! sazu ane sazu zaa baaraa baaraa sazu na koŋ toɔ̃ taabo, ba na wa yele a ŋmenpuoredekpoŋ ŋa maŋ mɛ na?”—1 Namine 8:27.
8 Aŋa Soolomoŋ, aseŋ ka te meŋ maŋ sigri te menne saŋa na teŋ puoro gyamaa poɔŋ na. A ba seŋ ka te yelbie na teŋ maŋ yele te puoro na poɔŋ wuli ka te eɛ nemmenne te gaali. Ka teneeŋ de kɔkɔbaaloŋ a puoro neŋ, lɛ na wuliŋ ka te sigree te menne. Ka neɛŋ sigri o meŋɛ a puoro korɔ Naaŋmen, o ba maŋ yele yelbie naŋ e tegrɛ, bee a yele yelbɛrɛ bɛrɛ yaga. Ka neɛŋ wa erɛ lɛ o maŋ tagrɛɛ noba teɛroŋ waana o meŋɛ eŋɛŋ, kyɛ o ba maŋ tagra noba teɛroŋ a eŋnɛ Neɛ na o naŋ puoro korɔ na eŋɛŋ. (Matio 6:5) Yelbie na teŋ maŋ yele puoro poɔŋ na meŋ na baŋ wulee lɛ te naŋ sigri te menne aseŋ. Ka teneeŋ e noba naŋ sigri te menne, te koŋ maŋ de yelbie naŋ wuli ka te ferɛɛ Naaŋmen ka o e yɛlɛ mine ko te aŋa lɛ te naŋ boɔrɔ na. Kyɛ, sigrimennoŋ na toɔ̃ soŋ teŋ ka te maŋ sɔre Jehoova ka o vɛŋ ka o boɔbo nyɛ eebo. A yieloŋ yiele da wuli teŋ gyog-soŋ naŋ seŋ ka te taa saŋa na teŋ puoro, o da puore sɔrɛɛ Jehoova a yelka: “Oo Jehoova, N sɔrɔ boŋ, ko ma [faabo]. Oo Jehoova, N sɔrɔ boŋ, vɛŋ ka te [yeltaree] maale pampana!”—Yieme 118:25; Luka 18:9-14.
Baabole Poɔ Yelsonne
it-1 1060 wɛl. 4
Sazu
Soolomoŋ la da mɛ a ŋmenpuoredie naŋ da be Gyɛruzɛlɛm na, kyɛ o da yeleeŋ ka “sazu ane sazu zaa baaraa baaraa sazu na” koŋ toɔ̃ taa Naaŋmen. (1Nm 8:27) Jehoova la maale sazu, azuŋ o do la yaga zaa a gaŋ boma na zaa o naŋ maale na. Ane meŋ “o yuori yoŋ la a do gaŋ bonzaa. O gyeremɛ do gaa la teŋgane ane sazu.” (Ym 148:13) Jehoova na baŋ mannɛɛ a sazu na teŋ na baŋ de te nimiri nyɛ na aŋa lɛ neɛ naŋ na baŋ yaare o nubidaa ane o nubibile a de manne bonkaŋa na. (Ai 40:12) Soolomoŋ yelbie na ba wuli ka Naaŋmen ba taa zie o naŋ kpeɛrɛ. A ba lɛ wuli meŋ ka Naaŋmen be la zie zaa aŋa lɛ saseɛ naŋ be zie zaa na. Bon naŋso teŋ baŋ lɛ la ka, Soolomoŋ da lɛ yeleeŋ ka, ho na woŋee ba puoro na sazuŋ “ho kpɛzie naŋ.” O da boɔrɔŋ ka o wuli ka Jehoova be la sazuŋ, be ka o neŋ a malekere kpeɛrɛ na kyɛ kyɛllɛ wono ba puoro na.—1Nm 8:30, 39.