Sanebimɔ He
◼ Mɛni ji gbɛ ni ja ni atsɔɔ nɔ akaneɔ mɛi ni ba kpee?
Wiemɔi ni wɔle jogbaŋŋ yɛ 5 Mose 31:12, 13 lɛ tsɔɔ mɛi ni sa akɛ amɛba kpeei: “Ha ni maŋ lɛ, hii kɛ yei kɛ gbekɛbii . . . abua amɛhe naa, koni amɛnu, ni amɛkase.” Kɛ aakane mɛi ni ba kpee lɛ, eka shi faŋŋ akɛ akaneɔ mɛi ni edara lɛ fɛɛ. Shi kɛlɛ, aatao nyɛmɔ ni akɛboɔ sane toi, ni akɛkaseɔ nii kɛjɛɔ kpeei ashishi lɛ yɛ mɔ fɛɛ mɔ dɛŋ, kɛ “gbekɛbii” lɛ po. Yɛ Nehemia beaŋ lɛ, abɔ amaniɛ akɛ “mɛi fɛɛ ni kɛ amɛnu ni amɛaanu shishi” lɛ damɔ shi “kɛjɛ leebi kɛyashi shwane fintii” ni amɛbo Mla ni akane lɛ toi. (Neh. 8:1-8) Eka shi faŋŋ akɛ gbekɛbii babaoo fata toibolɔi lɛ ahe. Kɛ amɛnuuu nɔ fɛɛ nɔ shishi po lɛ, amɛbaanyɛ amɛna akɛ esa akɛ amɛsumɔ Yehowa, ni amɛja lɛ, ni amɛbo lɛ toi. Eka shi faŋŋ akɛ, esa akɛ akane gbekɛbii bibii ni naa kpeei ahe sɛɛ lɛ afata mɛi ni ba lɛ ahe.
Yɛ shihilɛi komɛi amli lɛ, esaaa akɛ akaneɔ gbekɛbii lɛ ekomɛi. Eka shi faŋŋ akɛ enɛ feɔ anɔkwale yɛ abifao ni enyɛ hiɛ lɛ, ni shɛko mɔ ni nyɛɔ enuɔ nɔ ni yaa nɔ lɛ shishi lɛ he. Yɛ no sɛɛ hu lɛ, mɔ lɛ kanemɔ damɔ bɔ ni eboɔ wiemɔ toi lɛ nɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, esaaa akɛ akpaa gbekɛ bibioo gbɛ akɛ ebaabo nɔ ni awieɔ lɛ fɛɛ toi kɛtsa nɔ yɛ kpee be lɛ mli fɛɛ. Shi, kɛ gbekɛ lɛ jie lɛ kpo akɛ ele nɔ ni yaa nɔ, ni ejie bulɛ kpo etsɔɔ nɔ ni awieɔ lɛ, no lɛ esa akɛ akane lɛ, eyɛ mli akɛ ekolɛ ejwɛŋmɔ jeɔ wiemɔ lɛ nɔ yɛ be kɛ bei amli.
Fɔlɔi sumɔɔ ni amɛye amɛbua amɛbii lɛ ni amɛhiɛ asɔ sɛɛnamɔ ni yɔɔ kpeei ahe. Esa akɛ tsɔsemɔ aje shishi yɛ shia kɛtsɔ tsɔɔmɔ ni aaatsɔɔ gbekɛbii lɛ ni amɛtara shi diŋŋ ni amɛbo sane toi beni amɛnaa weku Biblia mli sanegbaa lɛ nɔ. Mɛi komɛi ena he sɛɛ, ni amɛdũ mumɔŋ nibii ahe hiɛsɔɔ amɛwo amɛbii lɛ atsuii amli kɛtsɔ nii ni amɛkaneɔ amɛhaa amɛ lɛ nɔ. (Kwɛmɔ September 1, 1988, Buu-Mɔɔ, baafa 22, kuku 13.) Mɛi krokomɛi haa gbekɛbii lɛ nifeemɔi, yɛ bɔ ni amɛnyɛmɔ ji lɛ naa, koni amɛŋmala gbɛi loo wiemɔi kukuji komɛi ni akɛtsuɔ nii yɛ kpeei ashishi, aloo sane ko ni yɔɔ miishɛɛ ni sɛɛ mli lɛ abaanyɛ agba atsɔɔ weku lɛ. Efeŋ nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ akɛ shwɛmɔ nii, gbekɛbii awoji ni atɛŋ mfonirii yɛ mli ni amɛkɛ sui sɔrɔtoi dikiɔ mli, aloo nibii ni tamɔ nakai aaaba kpeei, kɛ yiŋtoo akɛ akɛbaaha gbekɛbii lɛ koni amɛkagba mɛi anaa.
Esa akɛ mɛi ni haa mɛi asɛi, ni amɛkaneɔ mɛi ni ba kpee lɛ akwɛ hesaamɔ hei, woji atoohei, kɛ hei krokomɛi ni tamɔ nakai lɛ, koni amɛnyɛ amɛkɛ mɛi ni ete shi fioo yɛ hei ni amɛtara lɛ fɛɛ afata he. Aawo ŋaa akɛ akane mɛi ni ba lɛ yɛ kpee lɛ naagbee fã lɛ mli.