Mɛni Adebɔɔ Tsɔɔ Wɔ?
“Ofainɛ, bi kooloi lɛ, ni amɛbaatsɔɔ bo nii; kɛ ŋwɛi loofɔji hu, ni amɛbaagba bo. Aloo susumɔ shikpɔŋ lɛ he, ni ebaatsɔɔ bo nii; ni ŋshɔŋ loi hu baajaje amɛtsɔɔ bo.”—Hiob 12:7, 8.
KƐ́ WƆBAAWIE lɛ ŋmiiŋmi lɛ, yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli lɛ, jeŋ shikpalɔi kɛ tsɔji ahe nilelɔi eŋmɛ gbɛ ni tsei kɛ kooloi miitsɔɔ amɛ nii. Amɛmiikwɛ bɔ ni abɔ adebɔɔ nibii srɔtoi ahã lɛ—bɔ ni afee ni amɛnyɛ amɛkwɛ nɔ kɛfee nibii hei, loo amɛsaa amɛfee tsɔji ni afee momo lɛ koni enyɛ etsu nii jogbaŋŋ, ni enɛ ji nɔ ni Blɔfo tsɛɔ lɛ biomimetics lɛ. Be ni osusuɔ nɔkwɛmɔ nii ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahe lɛ, bi ohe akɛ, ‘Namɔ ji mɔ ni sa yijiemɔ yɛ bɔ ni abɔ nibii ahã lɛ he?’
Nɔ Ni Abaanyɛ Akase Yɛ Bonso Fiji Lɛ Ahe
Mɛni mɛi ni feɔ ɛroplen lɛ baanyɛ akase yɛ bonso he? Amɛbaanyɛ amɛkase nibii babaoo diɛŋtsɛ. Bonso ni da waa lɛ tsiimɔ baanyɛ ashɛ ton 30—tamɔ lɔle wulu ko ni ewo jatsu—ehewolo yɛ kpɛŋŋ ni efiji lɛ hu dara. Loo ni kɛlɛ aaashɛ mitai 40 nɛɛ, yɛ filifili waa kɛ́ eyɛ nu mli. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ bonso na nɔ ko yɛ nu mli tamɔ loo, kaa, aloo nɔ ko tamɔ nakai ni eetao eye lɛ lɛ, esereɔ kɛbɔleɔ ehe shii abɔ yɛ loo lɛ shishi, ni ehãa nu lɛ hiɛ tswaa afu. Afui ni tswaa nɛɛ bafeɔ tamɔ yaa, amɛdaraaa tsɔ, ekome kɛlɛ tamɔ ninetalɔi enumɔ, ni ebuaa loi nɛɛ anaa kɛbaa nu lɛ hiɛ. Kɛkɛ lɛ bonso lɛ eye amɛ.
Nɔ ni hã niiamlitaolɔi lɛ anaa kpɛ amɛhe waa ji, bɔ ni bonso lɛ heloo yɔɔ kpɛŋŋ shi fɛɛ sɛɛ lɛ, enyɛɔ etsɔmɔɔ ehe yɛ he ko ni edaaa tsɔ lɛ. Amɛkpa shi amɛna akɛ, bonso lɛ fiji lɛ anaabu naabui bɛ trotro tamɔ ɛroplen nɔ yɔɔ lɛ, moŋ lɛ eyɛ lɛ tamɔ bɔ ni saalai naabu yɔɔ lɛ. Kɛ́ bonso lɛ kɛ oyaiyeli miitsɔ nu lɛ mli lɛ, efiji lɛ anaabui lɛ holeɔ amɛhe nɔ ni ehãaa nu lɛ agbala lɛ, mɛni hewɔ?
Wolo ni ji Natural History lɛ tsɔɔ mli akɛ, efiji lɛ anaabui lɛ hãa nu lɛ tsɔɔ efiji lɛ anɔ bɔ ni ehãa nu lɛ tsɔmɔɔ ehe, ni kɛ́ eba lɛ akɛ bonso lɛ miiwo ehe nɔ yɛ nu lɛ mli po lɛ, eyaa nɔ efeɔ nakai. Mɛɛ gbɛ nɔ? Eji bonso lɛ fiji lɛ anaabu naabui yɛ trotro kulɛ, enyɛŋ etsɔmɔ ehe oyayaayai nakai. Ejaakɛ kulɛ, nu lɛ baatsɔ lɛ afɔ̃ shi ni enyɛŋ ewo ehe nɔ.
Mɛni abaanyɛ ajɛ nɔ ni akpa shi ana nɛɛ mli afee? Kɛ́ akwɛ bɔ ni bonso fiji yɔɔ lɛ nɔ afee ɛroplen fiji lɛ, ekã shi faŋŋ akɛ, ehe ebahiaŋ ni ɛroplen ana fiji babaoo loo ena ehewɔŋ nibii krokomɛi babaoo dani enyɛ enyiɛ kɔɔyɔɔ lɛ mli. Kɛ́ afee efiji lɛ nakai lɛ ebaafee shweshweeshwe ni ekulamɔ ebawaŋ kwraa. Nilelɔ kpanaa ko ni atsɛɔ lɛ John Long lɛ heɔ eyeɔ akɛ bɔ ni enaa nibii lɛ, etsɛŋ “ni ɛroplen fɛɛ ɛroplen ni wɔbaana lɛ, wɔbaana ni afee efiji lɛ tamɔ bonso fiji.”
Nɔ Ni Abaanyɛ Akase Kɛjɛ Loofɔlɔ Ko Ni Atsɛɔ Lɛ Oka Lɛ Fiji Lɛ Ahe
Eyɛ mli akɛ akwɛ loofɔji afiji anɔ afee ɛroplen fiji lɛ moŋ. Shi nyɛ sɛɛ nɛɛ, tsɔji ahe nilelɔi miibɔ mɔdɛŋ ni amɛya amɛhiɛ waa yɛ enɛ feemɔ mli. Wolo ni ji New Scientist lɛ bɔ amaniɛ akɛ, “niiamlitaolɔi komɛi ni yɔɔ University of Florida lɛ ekwɛ loofɔlɔ ni ji oka lɛ nɔ amɛfee tsɔne bibioo ko ni Blɔfo tsɛɔ lɛ drone lɛ ni amɛkɛ remote kudɔɔ lɛ, ni enyɛɔ enyiɛɔ kɔɔyɔɔ lɛ mli ni emaa eyi shi oya kɛbaa shikpɔŋ lɛ ni enyɛɔ ekwɔɔ kɛyaa ŋwɛi oyayaayai lɛ hu.”
Nɔ hewɔ ni loofɔlɔ ni tamɔ oka nɛɛ nyɛɔ efilikiɔ yɛ kɔɔyɔɔ lɛ mli ni etsɔmɔɔ ehe loo ejieɔ kɛtsɛ lɛ ji akɛ, etswaa efiji lɛ yɛ etalɔi lɛ ni ji enikutsei lɛ kɛ ekɔ̃ji lɛ anɔ. Wolo lɛ tee nɔ etsɔɔ mli akɛ, niiamlipɛilɔi lɛ kwɛ bɔ ni afee loofɔlɔ lɛ fiji ahã ni etsuɔ nii lɛ nɔ ni amɛfee ɛroplen henɔ bibioo ni ji “drone lɛ fiji lɛ ni amɛkɛ moto ko wo mli koni ekudɔ dadei ni amɛkɛfee efiji lɛ.” Fiji ni aje gbɛ akwɛ loofɔlɔ nɛɛ fiji lɛ anɔ afee ahã ɛroplen bibioo lɛ, hã ɛroplen bibioo nyɛɔ enyiɛɔ kɔɔyɔɔ lɛ mli ni enyɛɔ ekpelekeɔ shi oya hu yɛ ŋwɛitsui ni nɔ kwɔlɔ waa lɛ po ateŋ. Amerika asraafoi lɛ miishwe waa ni amɛkwɛ ɛroplen bibioo ni afee nɛɛ nɔ amɛfee ɛroplen wulu ni tsuɔ nii tamɔ nakai nɔŋŋ koni amɛnyɛ amɛkɛtao okplɛmii loo tawuu nibii ni akɛtee yɛ maŋtiasei wuji amli lɛ.
Nɔ Ni Wɔbaanyɛ Wɔkase Kɛjɛ Tsunyɛ Naji Lɛ He
Wɔyɛ nibii babaoo ni wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ kooloi ni nyiɛɔ shikpɔŋ lɛ ahe. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, odaakɛlɛo henɔ bibioo ko ni atsɛɔ lɛ tsunyɛ lɛ yɛ nyɛmɔ ni ekɛ kwɔɔ gbogboi, agbɛnɛ hu lɛ enyɛɔ ekpɛtɛɔ sɛndo loo siilin nɔ ni egbeee shi. Yɛ Biblia beiaŋ tɔ̃ɔ lɛ, ale nɛkɛ nyɛmɔ ni kooloo ni he yɔɔ naakpɛɛ nɛɛ yɔɔ lɛ. (Abɛi 30:28) Mɛni hewɔ tsunyɛ nyɛɔ ekpɛtɛɔ sɛndo loo siilin ni egbeee shi lɛ?
Nɔ hewɔ ni tsunyɛ nyɛɔ ekpɛtɛɔ hei ni yɔɔ trotro tamɔ glase po lɛ ji akɛ nibii bibii komɛi tamɔ tswɛi komɛi yɛ enajiashi ni hãa efeɔ nakai. Eŋaaa glue ko kwraa kɛjɛɛɛ enajiaŋ shi. Moŋ lɛ, ekɛ nigbalamɔ hewalɛ fioo ko tsuɔ nii. kNigbalamɔ hewalɛ ko ni Blɔfo tsɛɔ lɛ van der Waals forces lɛ hãa nigbalamɔ hewalɛ ni yɔɔ enaji ashi lɛ kɛ nii ni eyaakpɛtɛ he lɛ tsaa. kBei babaoo lɛ, nigbalamɔ hewalɛ ni ji gravity lɛ nyɛɔ eyeɔ van der Waals forces lɛ anɔ, enɛ hewɔ gbɔmɛi nyɛɛɛ amɛkɛ amɛniji foji kɛkɛ akpɛtɛ gbogbo akɛ amɛkɛ miikwɔ lɛ. Kɛ̃lɛ, kɛ́ tsunyɛ miitao ekpɛtɛ gbogbo loo he ko lɛ, nibii bibii ni tamɔ tswɛi ni yɔɔ enaji ashi lɛ hãa elɛɔ shi. Kɛ́ nigbalamɔ hewalɛ ni ji van der Waals forces lɛ kɛ nibii bibii babaoo ni tamɔ tswɛi ni yɔɔ tsunyɛ lɛ najiaŋshi lɛ bakpe lɛ, ehãa enáa hewalɛ bɔ ni sa ni ekɛbaakpɛtɛ shi ni egbeee shi.
Mɛni abaanyɛ akɛ nɔ ni ana nɛɛ afee? Abaanyɛ akɛ nibii ni akwɛ bɔ ni tsunyɛ najiaŋ shi yɔɔ lɛ nɔ afee lɛ atsu nii kɛye Velcro lɛ najiaŋ—aná ŋaa nɛɛ hu kɛjɛ adebɔɔ mli.a Niiamlitaolɔ ko wie yɛ wolo ni ji The Economist lɛ mli akɛ abaanyɛ akwɛ bɔ ni tsunyɛ kpɛtɛɔ nii lɛ nɔ afee nibii ni he baaba sɛɛnamɔ yɛ helatsamɔ mli titri lɛ yɛ hei ni akɛ nibii ni akɛ tsofa fee ni akɛkpɛtɛɔ nii lɛ tsuɔ nii yɛ lɛ.”
Namɔ Ji Mɔ Ni Sa Yijiemɔ?
Nitsumɔhe ko (National Aeronautics and Space Administration lɛ) fee robɔt ko ni nyiɛɔ tamɔ tɛtɛɛte nyiɛɔ lɛ ni tsɔne he ŋaalɔi komɛi hu yɛ Finland efee tractor ko ni hiɛ naji ekpaa ni nyɛɔ eyeɔ gbɛtsĩi nii ni filikilɔi wuji yeɔ nɔ lɛ anɔ lɛ. Niiamlitaolɔi komɛi hu ekwɛ bɔ ni fɔfɔi tso ni Blɔfo tsɛɔ lɛ pinecones lɛ gbeleɔ ni eŋaa lɛ nɔ amɛfee mama. Tsɔne feelɔ ko hu ekwɛ bɔ ni loo ni atsɛɔ lɛ okpoo lɛ yɔɔ nɔ eefee tsɔne ni baanyɛ ejo foi waa ni yɛ nakai beiaŋ nɔŋŋ lɛ, enuuu mu loo pɛtro pii. Niiamlitaolɔi komɛi hu miikwɛ hewalɛ ni ŋshɔŋ waa henɔ ko ni atsɛɔ lɛ abalone lɛ ŋoŋo lɛ yɔɔ lɛ nɔ amɛmiifee atade ko loo hewulamɔ nɔ ko ni etsiii tsɔ shi eyɛ hewalɛ ni ebaabaa gbɔmɔtso lɛ yi koni kɛ́ atswa tu loo okplɛmii lɛ ekatsɔ mli.
Niiamlitaolɔi ekase nii babaoo loo amɛná nilee kɛjɛ adebɔɔ mli aahu akɛ amɛŋmala enɛ he saji babaoo amɛshwie shi. Wolo ni ji The Economist lɛ wie akɛ “jeŋ shikpalɔi baanyɛ akwɛ nibii ni aŋmala ashwie shi nɛɛ anɔ amɛná tsabaa kɛhã naagbai ni amɛkɛkpeɔ yɛ amɛnitsumɔi amli lɛ.” Blɔfo tsɛɔ adebɔɔ naa nibii ni aŋmala ashwie shi nɛɛ akɛ “biological patents.” Bei pii lɛ, kɛ́ mɔ ko loo kɔmpene ko kɛ ŋaa hee loo tsɔne hee ko ni efee lɛ yawo mla shishi lɛ, akɛɔ akɛ lɛ enɔ ni. Be ni wolo ni ji The Economist lɛ wieɔ nibii ni aŋmala yɛ biological patents nɛɛ mli lɛ he lɛ, ewie akɛ: “Kɛ́ niiamlitaolɔi miitsɛ nibii ni akwɛ adebɔɔ nɔ afee lɛ akɛ ‘biological patents’ lɛ, belɛ, nɔ ni amɛtsɔɔ nɔŋŋ ji akɛ adebɔɔ ji nibii nɛɛ anɔtsɛ diɛŋtsɛ.”
Te adebɔɔ fee tɛŋŋ ená ŋaa loo nilee ni nɔ bɛ nɛɛ fɛɛ lɛ? Niiamlitaolɔi pii susuɔ akɛ, ŋaai ni nɔ bɛ ni anaa yɛ adebɔɔ nibii amli lɛ ba kɛtsɔ sutsakemɔ ni akaa akwɛɔ lɛ nɔ. Esoro bɔ ni niiamlitaolɔi krokomɛi muɔ saji anaa yɛ enɛ he. Michael Behe ni kaseɔ kooloi bibii ahe nii lɛ wie yɛ The New York Times ni je kpo yɛ 2005 lɛ mli akɛ: “Bɔ ni ŋai kɛ samai ebu yɛ adebɔɔ mli lɛ hãa wɔmuɔ sane naa akɛ: ‘kɛji nii lɛ tamɔ dɔkɔdɔkɔ, enyiɛɔ tamɔ dɔkɔdɔkɔ, ni egbee tamɔ dɔkɔdɔkɔ lɛ, belɛ, ŋwanejee ko bɔ he akɛ dɔkɔdɔkɔ ni.” Te ekɛ enɛ tsɔɔ tɛŋŋ? “Kɛ́ samai yɛ faŋŋ yɛ nɔ ko mli lɛ loo ehe lɛ, esaaa akɛ wɔkuɔ wɔhiɛ wɔshwieɔ nɔ.”
Ekã shi faŋŋ akɛ, tsɔne he ŋaalɔ ni efee ɛroplen fiji ni yɔɔ shweshweeshwe ni tsuɔ nii jogbaŋŋ lɛ sa yijiemɔ. Nakai nɔŋŋ kɛ mɔ ko fee bandage ni anyɛɔ akɛtsuɔ yiŋtoi srɔtoi ahe nii loo mama ko ni kɛnitsumɔ waa loo lɔle ni tsuɔ nii jogbaŋŋ lɛ esa yijiemɔ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, kɛ́ mɔ ko kɔpe nɔ ko ni mɔ ko efee loo ekwɛ nɔ efee eko shi ehãaa ale mɔ ni ekɔpe kɛje edɛŋ lɛ, eju, no hewɔ lɛ abaabu lɛ julɔ.
Ani nilee yɛ mli kɛhã bo akɛ niiamlitaolɔi ni atsɔse amɛ jogbaŋŋ lɛ baakwɛ bɔ ni ato adebɔɔ nibii ahe gbɛjianɔ jogbaŋŋ lɛ nɔ amɛtsu naagbai ni mli wawai ni amɛkɛkpeɔ yɛ amɛnitsumɔ mli lɛ ahe nii, ni kɛ́ amɛgbe naa lɛ, amɛmu sane naa akɛ ejɛ sutsakemɔ ni nilee bɛ mli lɛ mli? Kɛ́ ebiɔ ni mɔ ni kwɛ nɔ ko nɔ efee eko lɛ afee mɔ ni hiɛ kã shi ni ele nii waa lɛ, belɛ, te esa akɛ wɔna mɔ ni fee nii lɛ ni akwɛ nɔ afee eko lɛ wɔhã tɛŋŋ? Kɛ́ okwɛ lɛ, namɔ sa yijiemɔ ni fe fɛɛ lɛ, ani mɔ ni fee nii lɛ ni akwɛ nɔ lɛ, aloo mɔ ni kwɛ nɔ ni afee lɛ nɔ efee enɔ lɛ?
Amu Sane Naa Yɛ Gbɛ Ni Ja Nɔ
Mɛi ni ekpa adebɔɔ nibii ashi jogbaŋŋ ni amɛna samai kɛ ŋai ni yɔɔ mli lɛ, kɛ lalatsɛ lɛ kpãa gbee, eŋma akɛ: “Ao Yehowa, onitsumɔi lɛ fa diɛŋtsɛ! Hiɛshikamɔ mli ojɛ ofee amɛ fɛɛ. Shikpɔŋ lɛ nɔ eyi kɛ nibii ni ofee lɛ.” (Lala 104:24) Biblia ŋmalɔ Paulo mu sane naa yɛ gbɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ nɔ. Eŋma akɛ: “Ejaakɛ [Nyɔŋmɔ sui] ni anaaa lɛ, ni ji enaanɔ hewalɛ kɛ Nyɔŋmɔ ni eji lɛ, kɛjɛ jeŋbɔɔ mli beebe lɛ anaa faŋŋ, ejaakɛ atsɔɔ nibii ni efee lɛ anɔ ayɔseɔ enɛɛmɛi, ni no hewɔ lɛ, amɛbɛ naajiemɔ ko.”—Romabii 1:19, 20.
Kɛ̃lɛ, mɛi komɛi po ni yɔɔ bulɛ ni mli kwɔ kɛhã Biblia lɛ, ni amɛheɔ Nyɔŋmɔ nɔ amɛyeɔ lɛ baakɛɛ akɛ ekolɛ, Nyɔŋmɔ tsɔ sutsakemɔ nɔ ebɔ nibii ni yɔɔ naakpɛɛ ni yɔɔ je lɛ mli lɛ. Shi mɛni Biblia lɛ tsɔɔ yɛ enɛ he?
[Shishigbɛ niŋmaa]
a Velcro ji nɔ ko ni akɛlaa nii ni adamɔ bɔ ni fɔfɔi tso ni ji burdock lɛ wu lɛ yɔɔ nɔ afee, loo nɔ ko tamɔ nibii enyɔ komɛi ni akɛfɔɔ tokota loo baagi laa.
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii]
Te fee tɛŋŋ ni wɔná ŋaai kɛ nilee babaoo yɛ adebɔɔ mli lɛ?
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii]
Namɔ ji adebɔɔ nɔtsɛ?
[Akrabatsa/Mfonirii]
Kɛ́ ebiɔ ni mɔ ni kwɛ nɔ ko nɔ efee eko lɛ afee mɔ ni hiɛ kã shi ni ele nii waa lɛ, belɛ, te esa akɛ wɔna mɔ ni fee nii lɛ ni akwɛ nɔ afee eko lɛ wɔhã tɛŋŋ?
Akwɛ bɔ ni loofɔlɔ ni ji oka lɛ fiji lɛ yɔɔ nɔ afee ɛroplen nɛɛ ni nyɛɔ etsɔmɔɔ ehe oya lɛ
Tsunyɛ najiashi wooo muji, enaji kadiii nii, enyɛɔ ekpɛtɛɔ nɔ fɛɛ nɔ he ja nɔ ni Blɔfo tsɛɔ lɛ Teflon lɛ, ni eyɛ mlɛo ehã lɛ akɛ ebaakpɛtɛ nii he ni eshi he hu. Niiamlitaolɔi miibɔ mɔdɛŋ ni amɛkɔpe lɛ
Tsɔne feelɔ ko ekwɛ bɔ ni loo ni atsɛɔ lɛ okpoo lɛ yɔɔ nɔ eefee tsɔne ni baanyɛ ajo foi waa
[He ni Sane lɛ Jɛ]
Airplane: Kristen Bartlett/University of Florida; gecko foot: Breck P. Kent; box fish and car: Mercedes-Benz USA
[Akrabatsa/Mfonirii]
BƆ NI KOOLOI KƐ HIƐSHIKAMƆ YAA AMƐBAA
Kooloi babaoo “ahiɛ kã shi” yɛ bɔ ni amɛyaa amɛbaa yɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ hewɔ. (Abɛi 30:24, 25) Hã wɔsusu enyɔ komɛi ahe wɔkwɛ.
◼ Tsatsubii Ayaa Kɛ Baa Te tsatsubii ni jeɔ kpo kɛjɛɔ amɛbui amli amɛyataoɔ niyenii lɛ feɔ tɛŋŋ amɛkuɔ amɛsɛɛ amɛbaa amɛbui lɛ amli ekoŋŋ lɛ? Niiamlitaolɔi komɛi ni yɔɔ United Kingdom lɛ ekpa shi amɛna akɛ, kɛ́ tsatsu miishi ebu mli lɛ, eŋaa nɔ ko eshwieɔ shi, ni no nɔ ekwɛɔ kɛkuɔ esɛɛ kɛbaa, shi yɛ no sɛɛ hu lɛ, tsatsu lɛ feɔ nɔ kroko ni hãa ni esɛɛkuu kɛbaa ebu lɛ mli lɛ feɔ mlɛo ehãa lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wolo ko ni ji New Scientist lɛ, wie tsatsu ko ni Blɔfo tsɛɔ lɛ pharaoh ants lɛ he akɛ, “kɛ́ eeshi ebu lɛ mli lɛ, ekɛ ebu lɛ mli shia lɛ eko feɔ gbɛnta yɛ ebu lɛ naa.” Kɛ́ tsatsu lɛ ku esɛɛ ni eeba ebu lɛ naa ni eshɛ gbɛnta lɛ nɔŋŋ lɛ, eyɔseɔ akɛ eshɛ ebu lɛ naa etã, no hewɔ lɛ egbaaa afã ni ebaalaaje. Ejaa nakai gbɛnta lɛ sɛɛ mɔ kɛboteɔ ebu lɛ mli. Wolo lɛ tsa nɔ akɛ, “gbɛnta nɛɛ yeɔ ebuaa tsatsubii lɛ ayaa kɛ baa, titri lɛ kɛ́ tsatsubii lɛ ekomɛi miiya ni ekomɛi miiba, ni agbɛnɛ hu, ehãaa ni amɛgbo deŋme babaoo yɛ amɛyaa kɛ amɛbaa mli, efeɔ mlɛo kɛhãa amɛ akɛ amɛbaana amɛbui lɛ anaa ni amɛgbaaa afã.”
◼ Loofɔji Ayaa Kɛ Baa Loofɔji babaoo nyɛɔ amɛfilikiɔ jogbaŋŋ kɛyaa hei ni jɛkɛ, ekɔɔɔ he eko bɔ ni kɔɔyɔɔ mli tsakemɔ yɔɔ. Mɛni hewɔ? Niiamlitaolɔi lɛ ekpa shi amɛna akɛ, loofɔji lɛ yɛ hewalɛ ko ni nyɛɔ eyɔseɔ hewalɛ ni shikpɔŋ lɛ yɔɔ ni ekɛgbalaa nii lɛ. Kɛ̃lɛ, wolo ko ni atsɛɔ lɛ Science lɛ tsɔɔ mli akɛ, “esoro he fɛɛ he kɛ bɔ ni hewalɛ ni shikpɔŋ lɛ yɔɔ ni ekɛgbalaa nii lɛ yɔɔ hã.” Kɛ́ nakai lɛ, mɛni hewɔ mɔ ni loofɔji lɛ nyɛɔ amɛfilikiɔ kɛyaa shɔŋŋshɔŋŋ ni amɛjeee amɛŋɛlɛ nɔ lɛ? Nɔ ni yɔɔ mli ji akɛ, eeenyɛ efee akɛ, nɔ ko ni yɔɔ loofɔji lɛ amli ni kudɔɔ amɛyaa kɛ amɛbaa lɛ tsakeɔ ni ekɛ hulu lɛ shinyɔɔ lɛ yeɔ egbɔ. Akɛni hulu shinyɔɔ tsakeɔ yɛ be kɛ beiaŋ hewɔ lɛ, niiamlitaolɔi lɛ kɛɛ akɛ, tamɔ bɔ ni wolo ni ji Science lɛ tsɔɔ mli lɛ, eeenyɛ efee akɛ, “nɔ ko tamɔ watsi ko yɛ loofɔji lɛ mli ni hãa amɛleɔ be pɔtɛɛ mli ni amɛyɔɔ yɛ afi lɛ mli.”
Namɔ hã tsatsubii lɛ le bɔ ni agbaa gbɛnta? Namɔ hã loofɔji lɛ kɔmpase, ni ji mligbɛ watsi kɛ jwɛŋmɔ ni hãa amɛnyɛɔ amɛnuɔ nɔ ni amɛmligbɛ watsi nɛɛ tsɔɔ amɛ lɛ shishi? Ani eji sutsakemɔ tsɔɔmɔ ni nilee bɛ mli lɛ? Loo adebɔɔ ni nilee yɔɔ mli lɛ?
[He ni Sane lɛ Jɛ]
© E.J.H. Robinson 2004