Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • sj bf. 17-21
  • Hejɔɔmɔgbii Kɛ Gbijurɔyelii

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Hejɔɔmɔgbii Kɛ Gbijurɔyelii
  • Yehowa Odasefoi kɛ Skul
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Maŋ Gbijurɔyelii
  • Sɔrɔto-feemɔ ni Kã Jamɔi Ateŋ lɛ he Kaa
    Yehowa Odasefoi Kɛ Wolo-Kasemɔ
  • Fĩ Anɔkwa Jamɔ Sɛɛ
    Mɛni Biblia Lɛ Tsɔɔ Diɛŋtsɛ?
  • Ani Esa Akɛ Kristofoi Aye Blonya?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Maŋbii Anɔ)—2017
  • Gbijurɔyelii ni Esaaa Nyɔŋmɔ Hiɛ
    ‘Nyɛhia Nyɔŋmɔ Suɔmɔ Lɛ Mli’
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Yehowa Odasefoi kɛ Skul
sj bf. 17-21

Hejɔɔmɔgbii Kɛ Gbijurɔyelii

Anɔkwale ni eji akɛ Yehowa Odasefoi kɛ amɛhe wooo hejɔɔmɔgbii kɛ gbijurɔyelii pii amli lɛ baafee tsɔɔlɔ ko hiɛ yaa. Wɔyɛ hiɛnɔkamɔ akɛ nɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ baaye abua bo ni onu nɔ hewɔ ni wɔkɛ hiɛdɔɔ susuɔ sane lɛ he lɛ shishi jogbaŋŋ.

Ekolɛ enɛ he shishinumɔ yaa shɔŋŋ fe bɔ ni ole, akɛ, gbijurɔyelii kɛ kusum nifeemɔi pii ni yɔɔ mli lɛ bɛ shishitoo yɛ Kristo jamɔ mli. Enɛ hewɔ Yehowa Odasefoi kpoɔ amɛ lɛ. Wɔbɔɔ mɔdɛŋ koni wɔnyiɛ shishitoo mla ni Kristofonyo bɔfo Paulo ŋma nɛɛ sɛɛ:

“Ejaakɛ mɛɛ bɔɔ jalɛ kɛ mlatɔmɔ yɔɔ? Aloo mɛɛ yeli la kɛ duŋ yɔɔ? Ni mɛɛ gbeekpamɔ Kristo kɛ Belial [apasa nyɔŋmɔ] yɔɔ? Aloo mɛɛ nijaa mɔ ni heɔ yeɔ kɛ mɔ ni heee yeee yɔɔ? . . . No hewɔ lɛ Yehowa kɛɛ, nyɛjea amɛteŋ, ni nyɛtsea nyɛhe.”—2 Korintobii 6:14-17.

No hewɔ lɛ, kɛ hejɔɔmɔgbi aloo gbijurɔyeli ko kɔɔ nyɔŋmɔi aloo nyɔŋmɔyei ahe, aloo kɛ enɛ yeli teɔ shi ewoɔ Biblia shishitoo mlai ahe shishinumɔ ni wɔna lɛ, wɔkɛ wɔhe wooo mli.

Fɔmɔgbii: Akɛ akɛ suɔlɔi aaana niyenii aloo okpɔlɔŋmɛɛ mli ŋɔɔmɔ kɛ nikee lɛ ji nifeemɔ ni tɔmɔ ko bɛ he. (Luka 15:22-25; Bɔfoi lɛ Asaji 20:35) Yehowa Odasefoi nyaa nikee kɛ be kpakpai amli ŋɔɔmɔ he yɛ afi lɛ mli fɛɛ. Shi, fɔmɔgbii enyɔ pɛ ni aye ni atsi ta yɛ Biblia mli lɛ ji gbɔmɛi ni jeee anɔkwa heyelilɔi anɔ. Amɛji Mizraim Farao kɛ Roma nɔyelɔ Herode Antipa ni agbe gbɔmɛi yɛ amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ fɔmɔgbi gbijurɔyeli shishi lɛ. (1 Mose 40:18-22; Marko 6:21-28) No hewɔ lɛ, ebɛ naakpɛɛ akɛ wɔɔna nɛkɛ yinɔsane mli nifeemɔ ni atsi ta nɛɛ akɛ no ji mra be mli Kristofoi lɛ asu yɛ fɔmɔgbi yeli he lɛ:

“Jwɛŋmɔ ni ahiɛ yɛ fɔmɔgbi yeli he lɛ bɛ Kristofoi ni yɔɔ nɛkɛ be nɛɛ mli lɛ ajwɛŋmɔ mli kwraa.”—The History of the Christian Religion and Church, During the Three First Centuries (New York 1848), ni Augustus Neander ŋma (ni Henry John Rose tsɔɔ shishi) lɛ baafa 190.

“Ŋmalɛi lɛ amli gbɔmɛi krɔŋkrɔŋi fɛɛ ateŋ lɛ, mɔ ko kwraa bɛ ni aŋma yɛ ehe akɛ eye gbijurɔ aloo eŋmɛ okpɔlɔ wulu ko yɛ efɔmɔgbi nɔ. Eshafeelɔi (tamɔ Farao kɛ Herode) ni nya babaoo yɛ gbi nɔ ni afɔ amɛ kɛba je nɛɛ mli lɛ he lɛ pɛ fee nakai.”—The Catholic Encyclopedia (New York, 1911), Kpo 10, baafa 709 (enɛ jɛ Origen Adamantius ni hi shi yɛ afii ohai etɛ lɛ wiemɔ mli).

Agbɛnɛ, fɔmɔgbi yeli feɔ mɔ ni yeɔ egbi lɛ akɛ ehe hiaa babaoo tsɔ ni ŋwanejee ko bɛ he akɛ enɛ hewɔ ni mra be mli Kristofoi kpoo enɛ lɛ. (Jajelɔi 7:1) No hewɔ lɛ, obaana akɛ Yehowa Odasefoi kɛ amɛhe wooo fɔmɔgbi yeli (okpɔlɔ ni aŋmɛɔ, lalai, nikee kɛ ekrokomɛi) lɛ mli.

Blonya: Ekolɛ ole akɛ, December 25 jeee gbi ni akɛfɔ Yesu Kristo. Ekolɛ obaanu he akɛ enɛ efeee nɔ ko—shi nɔ ni ayeɔ no gbijurɔ lɛ ji nɔ ni he hiaa. Shi bɔ ni fee ni Blonya gbijurɔ lɛ ba lɛ tsɔɔ akɛ nibii pii fata he fe eyeli kɛkɛ. Ensaiklopediai ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ tsɔɔ mli:

“Blonya gbijurɔyeli lɛ jeee nɔ ni jɛ ŋwɛi aloo Kpaŋmɔ Hee lɛ mli. Anyɛŋ ana Kristo fɔmɔgbi yɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ mli aloo yɛ anɔkwale mli lɛ, he kroko. Blematsɛmɛi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii ohai etɛ lɛ mli lɛ ewieee nɔ ko yɛ gbijurɔyeli krɛdɛɛ ko ni tamɔ enɛ he.—Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature (Grand Rapids, Michigan, 1981 ni akala ekoŋŋ), ni John McClintock kɛ James Strong fee lɛ Kpo II baafa 276.

“Blonya kusum nifeemɔi babaoo ni yɔɔ Europa bianɛ, aloo nɔ ni ajɛ blema bei amli aŋmala ashwie shi lɛ jeee Kristofoi akusum nifeemɔi ŋmiiŋmi, shi moŋ, eji wɔŋjalɔi akusum nifeemɔi ni agbala awo Sɔlemɔ lɛ mli aloo akpɛlɛ nɔ akɛ ehi . . . Roma Saturnalia lɛ ji nɔkwɛmɔ nɔ kɛha miishɛɛ kusumii babaoo ni yaa nɔ yɛ Blonya be mli lɛ.’’—Encyclopædia of Religion and Ethics (Edinburgh, 1911), ni James Hastings saa eŋma lɛ Kpo 3, baafai 608, 609.

Mɛi pii le akɛ Blonya jeee Kristo fɔmɔgbi yeli kɛjɛ shishijee. U.S. Catholic ni aŋma yɛ December 1981 baafa 32 lɛ kɛɔ akɛ: “Anyɛɛɛ ajie Blonya kɛjɛ ewɔŋjamɔ mli nifeemɔi lɛ ahe.” Wolo tɛtrɛɛ nɛɛ tsɔɔ mli akɛ:

“Gbijurɔ ni Romabii sumɔɔ eyeli waa ji Saturnalia, ni jeɔ shishi yɛ December 17 ni gbeɔ naa kɛ ‘hulu ni anyɛɛɛ enɔ kunim aye lɛ fɔmɔgbi’ (Natalis solis invicti) yɛ December 25. Yɛ aaafee afii ohai ejwɛ lɛ teŋgbɛ he ko lɛ, Roma jamɔ lɛ mli onukpai komɛi to December 25 akɛ gbi ni akɛye ‘jalɛsaneyeli hulu’ lɛ fɔmɔgbi. Enɛ kɛ Blonya ba.”

Beni amɛkaseɔ anɔkwalei ni kɔɔ Blonya he lɛ mɛni ba mɛi komɛi anɔ? The World Book Encyclopedia (1982) lɛ tsɔɔ yɛ ‘‘Blonya’’ shishi akɛ: “Yɛ afii 1600 lɛ mli lɛ, . . . agu Blonya yeli yɛ Ŋleshi Ablotsiri kɛ enɔyeli hei ni yɔɔ Amɛrika lɛ hei komɛi. Akɛni gbɔmɛi ni hi shi yɛ blema lɛ kpoo Blonya yɛ wɔŋjamɔ mli ni ejɛ hewɔ lɛ, esa akɛ enɛ aha wɔnu nɔ hewɔ ni Yehowa Odasefoi yeee enɛ ŋmɛnɛ lɛ shishi. Wɔkɛ wɔhe wooo Blonya okpɔlɔ ni aŋmɛɔ, shwɛmɔi, lalai kɛ nikee aloo nifeemɔi ni afeɔ yɛ Blonya lɛ amli.

Nakai nɔŋŋ Yehowa Odasefoi kɛ amɛhe wooo jamɔi krokomɛi lɛ gbijurɔyelii ni jɛ wɔŋjamɔ mli ni baa yɛ skul afi lɛ mli lɛ amli. Ejaakɛ nɛkɛ hejɔɔmɔgbi nɛɛ hu jɛ wɔŋjamɔ mli; ni yɛ anɔkwale mli lɛ, amɛjamɔ lɛ mli nifeemɔi komɛi ehe gbɛi babaoo yɛ gbijurɔyelii nɛɛ ashishi. Susumɔ nɔkwɛmɔ nii ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahe okwɛ:

Easter: Eyɛ mli akɛ akɛɛ akɛ gbijurɔ nɛɛ kaiɔ Kristo shitee lɛ moŋ, shi kadimɔ nɔ ni je lɛŋ nɔyeli hegbɛi komɛi kɛɔ yɛ enɛ he lɛ:

“Easter. Enɛ je shishi akɛ agbiɛnaa be gbijurɔ ni akɛwoɔ Germane agbiɛnaa be kɛ hulu nyɔŋmɔyoo ni ale lɛ yɛ blema Ŋleshi akɛ Eastre lɛ hiɛ nyam. Mra mli aaafee afii ohai 8 lɛ mli ni blema Ŋleshibii kɛ gbɛi nɛɛ wo Kristofoi agbijurɔ ko ni akɛkaiɔ Kristo shitee lɛ.”—The Westminster Dictionary of the Bible (Philadelphia, 1944), ni John D. Davis ŋma lɛ baafa 145.

“Amɛtaoɔ Easter wuɔwɔlɔ ni hiɛ sui sɔrɔtoi ni Easter kpɛŋkplɛ lɛ kɛbaa lɛ yɛ he fɛɛ he. Enɛ jeee gbekɛbii anifeemɔ, shi blema fɔmɔ he kusum nifeemɔ, wuɔwɔlɔ kɛ kpɛŋkplɛ lɛ fɛɛ feɔ fɔmɔ he okadi.’’—Funk & Wagnalls Standard Dictionary of Folklore Mythology and Legend (New York, 1949), Kpo 1, baafa 335.

Halloween: Eyɛ mli akɛ ayeɔ gbijurɔ nɛɛ akɛ Kristofoi ahejɔɔmɔgbi moŋ, shi Halloween na eshishijee kɛjɛ gbijurɔyeli ni tsɔ Kristofoi abe lɛ hiɛ lɛ mli, ni akɛ gbɛ apasa tsɔɔmɔ ni kɔɔ wala yɛ gbele sɛɛ he lɛ ashwa. Akɛ nɔ ni yɔɔ miishɛɛ lɛ, wɔkaneɔ akɛ: “Yɛ Jamɔ Hiɛtsakemɔ lɛ sɛɛ lɛ, Protestant kpa gbijurɔyeli nɛɛ kɛ ekrokomɛi ni he hiaa jogbaŋŋ tamɔ Blonya kɛ Easter lɛ. Shi Halloween kusum nifeemɔ ni je shishi kɛjɛ wɔŋjamɔ mli lɛ tee nɔ eshwere.’’—Encyclopædia Britannica (1959), Kpo 11, baafa 107.

Hetselɔi Fɛɛ Agbi: “Ŋwanejee ko bɛ he akɛ Kristofoi asɔlemɔ lɛ bɔ mɔdɛŋ ni egu wɔŋjalɔi agbijurɔyeli ni akɛkaiɔ gbohii lɛ kɛtsɔ Hetselɔi Fɛɛ agbi yɛ November 1 lɛ ni akɛaato najiaŋ lɛ nɔ. Ato gbijurɔyeli nɛɛ ni akɛwo hetselɔi fɛɛ ni ale amɛ aloo mɛi ni aleee amɛ fɛɛ lɛ ahiɛ nyam, shi enɛ nyɛɛɛ aye Samhain wɔŋjamɔ mli gbijurɔyeli lɛ najiaŋ.”—Encyclopædia Britannica (1959), Kpo 11 baafa 107.

Afi Hee Gbi: “Yɛ blema Roma lɛ, akɛ afi lɛ klɛŋklɛŋ gbi wo Janus, ni ji agboi kɛ shinaai kɛ shishijee kɛ naagbee nyɔŋmɔ lɛ hiɛ nyam. . . . Afi Hee Gbijurɔyeli lɛ bafee gbi krɔŋkrɔŋ yɛ Kristofoi asɔlemɔ mli yɛ 487 A.D.’’—The World Book Encyclopedia (1982), Kpo 14, baafa 237.

Valentine Gbi: ‘‘Valentine Gbi lɛ baa yɛ Kristofoi ala he odasefoi enyɔ ni awo amɛ gbɛi akɛ Valentine lɛ okpɔlɔŋmɛɛ gbi lɛ nɔ. Shi kusum nifeemɔi ni fata gbi nɛɛ he lɛ . . . je nɔ ni ba kɛjɛ blema Roma gbijurɔyeli ko ni atsɛɔ lɛ akɛ Lupercalia ni ayeɔ daa February 15 mli lɛ. Akɛ gbijurɔyeli nɛɛ wo Juno ni ji Roma yei kɛ gbalashihilɛ anyɔŋmɔyoo lɛ kɛ Pan ni ji adebɔɔ nyɔŋmɔ lɛ hiɛ nyam.”—The World Book Encyclopedia (1973), Kpo 20, baafa 204.

May Day Gbi: “Etamɔ nɔ ni May Day Gbijurɔyeli lɛ jɛ kusum nifeemɔi ni afee akɛwo Roma nyɔŋmɔyoo Maia, ni aja lɛ akɛ adesa kɛ adebɔɔ fɔmɔ jɛɛhe lɛ hiɛ nyam. . . . Woloŋlelɔi pii buɔ May tso lɛ akɛ efeɔ nuutso he okadi ni kulɛ akɛfee agbiɛnaa be kusum aha nyɔŋmɔyoo Maia lɛ.”—The New Funk & Wagnalls Encyclopedia (1952), baafa 8294.

Nyɛmɛi Agbi: “Gbijurɔyeli ni ana kɛjɛ nyɛ jamɔ mli nifeemɔi amli yɛ blema Hela. Atsu nyɛ jamɔ he nii kɛ kusumii ni afee aha Cybele aloo Rhea ni ji Nyɔŋmɔi Anyɛ Kpeteŋkpele lɛ he nii yɛ March mlijaa mli yɛ Asia Bibioo lɛ fɛɛ.”—Encyclopædia Britannica (1959), Kpo 15, baafa 849.

Enɛɛmɛi ji gbijurɔyelii ahe nɔkwɛmɔ nɔ fioo ko kɛkɛ kɛ nɔ ni akpaa skul gbekɛbii agbɛ ni amɛkɛ amɛhe awo mli kɛtsɔ nitsumɔi komɛi ni amɛaana mli gbɛfaŋnɔ lɛ nɔ. Shi yɛ henilee hewɔ lɛ, Yehowa Odasefoi kɛ amɛhe wooo gbijurɔyelii nɛɛ amli—kɛji akɛ eji lala ni aala, jooshwɛmɔ, shwɛmɔi, ŋsarabɔɔi, mfoniri tɛŋmɔi, okpɔlɔŋmɛɛi, niyeli kɛ ninumɔ kɛ ekrokomɛi lɛ jio. Shi, yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, wɔteee shi wɔwooo mɛi krokomɛi ni yeɔ nɛkɛ gbijurɔyeli nɛɛ aloo ni wɔɔtsi amɛ gbɛ. Wɔhiɛ sɔɔ diɛŋtsɛ kɛ tsɔɔlɔi jie wɔ gbekɛbii lɛ kɛjɛ nifeemɔi fɛɛ ni akɛkaiɔ nɛkɛ gbijurɔyelii nɛɛ ni amɛkɛ amɛhe aaawo mli lɛ mli lɛ.

Maŋ Gbijurɔyelii

Gbijurɔyelii komɛi yɛ sɔrɔto. Amɛjeee gbijurɔyelii ni ayeɔ yɛ jeŋ fɛɛ moŋ, shi ekolɛ maŋ kome ko pɛ yeɔ enɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, ekolɛ ayeɔ maŋ lɛ shidaa gbijurɔ. Yɛ maji komɛi anɔ lɛ, ahala gbi ko ni akɛkaiɔ maŋ lɛ mli bii ni egboi yɛ ta mli lɛ aloo gbi ni akɛyeɔ maŋ lɛ fɔmɔ loo shishitoo akɛ gbijurɔ aloo maŋsɔɔlɔ nukpai, maŋtsɛmɛi kɛ mɛi ni he gbɛi.

Yehowa Odasefoi kɛ bulɛ tsiɔ amɛhe kɛjɛɔ maŋ gbijurɔyelii nɛɛ ahe. Eyɛ mli akɛ wɔbuɔ nɔyeli hegbɛi fɛɛ ni yɔɔ maŋ ni wɔyɔɔ mli lɛ moŋ, shi henilee hewɔ lɛ, wɔkɛ nɔ ni wɔbuɔ akɛ jamɔ mli woo lɛ haaa amɛ. Wɔkɛ wɔhe wooo gbijurɔyelii nɛɛ fɛɛ mli. Enɛ kɛ Yesu wiemɔ ni nyiɛ sɛɛ ni kɔɔ esɛɛnyiɛlɔi lɛ ahe lɛ kpaa gbee: “Amɛjɛɛɛ je lɛ mli, taakɛ bɔ ni mi hu mijɛɛɛ je lɛ mli lɛ.”—Yohane 17:16.

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 19]

“Agu Blonya yeli yɛ Ŋleshi Ablotsiri kɛ enɔyeli hei ni yɔɔ Amerika lɛ hei komɛi”

[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 21]

Yɛ henilee hewɔ lɛ, Yehowa Odasefoi kɛ amɛhe wooo gbijurɔyeli nifeemɔi amli

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 17]

Mra be mli Kristofoi lɛ yeee amɛfɔmɔgbi

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 19]

“Enɛ jeee gbekɛbii anifeemɔ, shi blema fɔmɔ he kusum nifeemɔ, wuɔwɔlɔ lɛ kɛ kpɛŋkplɛ lɛ fɛɛ feɔ fɔmɔ he okadi”

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje