NIKASEMƆ 21
Ŋmalɛi Akanemɔ kɛ Nɔmimaa ni Sa
KƐ́ OKƐ mɛi krokomɛi gba Nyɔŋmɔ yiŋtoi ahe sane lɛ, kɛji yɛ shia loo yɛ wiemɔ kpoku lɛ nɔ jio, esa akɛ owiemɔ lɛ adamɔ nɔ ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ nɔ. Bei pii lɛ, nɔ ni fata enɛ he ji nii ní aaakane kɛjɛ Biblia lɛ mli, ni esa akɛ afee enɛ jogbaŋŋ.
Nɔmimaa ni Sa Kɔɔ Henumɔ He. Esa akɛ akɛ henumɔ akane ŋmalɛi lɛ. Susumɔ nɔkwɛmɔnii komɛi ahe okwɛ. Kɛ́ ookane Lala 37:11 waa lɛ, esa akɛ ogbee ajie toiŋjɔlɛ ní awo he shi yɛ jɛmɛ lɛ he miishɛɛ gbɛkpamɔ kpo. Kɛ́ ookane Kpojiemɔ 21:4 ni kɔɔ amanehulu kɛ gbele naagbee he lɛ, esa akɛ ogbee ajie miishɛɛ hiɛsɔɔ kɛha heyeli ni yɔɔ nyam ni agba afɔ̃ shi lɛ kpo. Yɛ ninefɔɔ ni Kpojiemɔ 18:2, 4, 5 lɛ kɛhaa koni wɔje “Babilon kpeteŋkpele” ni esha eyi lɛ obɔ lɛ mli lɛ gbɛfaŋ lɛ, esa akɛ akɛ hehiamɔ gbee akane. Eji anɔkwale akɛ, esa akɛ henumɔ ni ajieɔ lɛ kpo lɛ afee nɔ ni jɛ tsuiŋ, shi jeee nɔ ni awo he fe nine. Anyɛɔ anaa henumɔ ni sa ni ajieɔ lɛ kpo lɛ kɛtsɔ ŋmalɛ lɛ diɛŋtsɛ, kɛ gbɛ ni atsɔɔ nɔ akaneɔ lɛ nɔ.
Maamɔ Wiemɔi ni Sa lɛ Anɔ Mi. Kɛ́ wiemɔi ní obaawie yɛ ŋmalɛ ko he lɛ kɔɔ efã ko kɛkɛ he lɛ, no lɛ esa akɛ oma nakai fã lɛ nɔ mi beni okaneɔ ŋmalɛ lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ ookane Mateo 6:33 lɛ, omaŋ “ejalɛ lɛ” loo “nii nɛɛ fɛɛ” lɛ nɔ mi titri kɛji ootao ni opɛi nɔ ni “nyɛtaoa Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ” shishi ji lɛ mli.
Beni owieɔ yɛ Sɔɔmɔ Kpee lɛ mli lɛ, ekolɛ obaasumɔ ni okane Mateo 28:19. Mɛɛ wiemɔi esa akɛ oma nɔ mi? Kɛ́ oosumɔ ni owo mɔdɛŋ ni abaabɔ koni aje shia Biblia mli nikasemɔ shishi lɛ he hewalɛ lɛ, no lɛ maa “nyɛyafea . . . mikaselɔi” lɛ nɔ mi. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, kɛ́ oto akɛ obaawie Kristofoi anitsumɔ ákɛ amɛgba mɛi ni amɛshi amɛmaŋ kɛba maŋ kroko nɔ lɛ Biblia mli anɔkwale lɛ loo oosumɔ ni owo shiɛlɔi komɛi hewalɛ ni amɛyasɔmɔ yɛ he ni hiamɔ lɛ da yɛ lɛ, no lɛ ekolɛ obaasumɔ ni oma “jeŋmaji fɛɛ” lɛ nɔ mi.
Bei pii lɛ, akaneɔ ŋmalɛ ko ni akɛhaa sanebimɔ ko hetoo loo akɛfiɔ naataamɔ ni mɛi krokomɛi buɔ lɛ akɛ eteɔ shi ewoɔ ehe lɛ sɛɛ. Kɛ́ oma susumɔ fɛɛ susumɔ ni yɔɔ ŋmalɛ lɛ mli lɛ nɔ mi pɛpɛɛpɛ lɛ, no lɛ ekolɛ otoibolɔi lɛ nyɛŋ ana tsakpaa ní yɔɔ mli lɛ. Oti lɛ baanyɛ afee faŋŋ kɛha bo shi jeee kɛha amɛ.
Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ ookane Lala 83:19 kɛmiijɛ Biblia ko ní ŋwɛi gbɛi lɛ jeɔ kpo yɛ mli lɛ mli lɛ, kɛ́ okɛ nɔmimaa lɛ fɛɛ yafɔ̃ wiemɔ ni ji “mɔ ni kwɔ fe fɛɛ” lɛ nɔ lɛ, no lɛ ekolɛ shiatsɛ lɛ nyɛŋ ana anɔkwale ni eji akɛ Nyɔŋmɔ yɛ lɛ diɛŋtsɛ egbɛi lɛ. Esa akɛ oma gbɛi ni ji “Yehowa” lɛ nɔ mi. Ni kɛlɛ, kɛ okɛ nakai ŋmalɛ lɛ nɔŋŋ miitsu nii ni okɛwie maŋtsɛ ní Yehowa ji lɛ he lɛ, no lɛ esa akɛ oma wiemɔ ni ji “mɔ ni kwɔ fe fɛɛ” lɛ nɔ mi titri. Nakai nɔŋŋ kɛ́ okɛ Yakobo 2:24 miitsu nii ní okɛtsɔɔ bɔ ni ehe hiaa ni akɛ hemɔkɛyeli afata nifeemɔ he lɛ, “abuɔ . . . bem” ní oooma nɔ mi titri fe “nitsumɔi” moŋ lɛ baanyɛ aha mɔ ko ni boɔ bo toi lɛ akayɔse oti lɛ.
Abaanyɛ ana nɔkwɛmɔnɔ kroko ni yeɔ ebuaa mɔ yɛ Romabii 15:7-13. Enɛ ji wolo ni bɔfo Paulo ŋma yaha asafo ko ni Jeŋmajiaŋbii kɛ Yudafoi fɛɛ yɔɔ mli lɛ fã. Bɔfo lɛ tsɔɔ mli yɛ biɛ akɛ jeee Yudafoi ni afolɔ amɛ ketia lɛ pɛ náa Kristo sɔɔmɔ lɛ he sɛɛ, shi moŋ jeŋmajiaŋbii lɛ hu náa he sɛɛ, bɔni afee ni ‘jeŋmaji lɛ awo Nyɔŋmɔ hiɛ nyam yɛ emɔbɔnalɛ lɛ hewɔ.’ Kɛkɛ ni Paulo tsɛ ŋmalɛi ejwɛ mli wiemɔi ayisɛɛ ni ekɛgbala jwɛŋmɔ kɛtee nakai hegbɛ ní yɔɔ kɛha jeŋmaji lɛ anɔ. Te esa akɛ okane wiemɔi nɛɛ tɛŋŋ bɔni afee ni oma otii ni yɔɔ Paulo jwɛŋmɔ mli lɛ anɔ mi? Kɛ́ ookadi wiemɔi ni obaamamɔ nɔ mi lɛ, obaanyɛ okadi “jeŋmaji” ni yɔɔ kuku 9 lɛ, “nyɛ jeŋmaji” ni yɔɔ kuku 10 lɛ, “nyɛ jeŋmaji fɛɛ” kɛ “nyɛ maji fɛɛ” ni yɔɔ kuku 11 lɛ, kɛ “jeŋmaji” ni yɔɔ kuku 12 lɛ. Bɔɔ mɔdɛŋ ni okane Romabii 15:7-13 lɛ kɛ nakai nɔmimaa lɛ. Yɛ be mli ni ofeɔ nakai lɛ, Paulo susumɔ muu lɛ fɛɛ baafee faŋŋ ni eshishinumɔ baafee mlɛo.
Gbɛ̀i Anɔ ni Atsɔɔ Amaa Nii Anɔ Mi. Abaanyɛ ama wiemɔi ni tsɔɔ susumɔi ni otaoɔ ni eje kpo lɛ anɔ mi yɛ gbɛ̀i babaoo nɔ. Esa akɛ gbɛ̀i ni otsɔɔ nɔ lɛ kɛ ŋmalɛ lɛ kɛ sane ni yɔɔ wiemɔ lɛ sɛɛ lɛ akpã gbee. Akɛ ŋaawoi fioo ko eha yɛ biɛ.
Gbee nɔmimaa. Enɛ kɔɔ gbee fɛɛ gbee ni atsakeɔ ni haa wiemɔi ni tsɔɔ susumɔi lɛ feɔ srɔto yɛ ekrokomɛi ni eshwɛ lɛ ahe yɛ sane muu lɛ mli. Abaanyɛ atsu nɔmimaa lɛ he nii kɛtsɔ gbee ni abaatsake lɛ nɔ—kɛtsɔ enaawalɛ loo eshibaa nɔ. Yɛ wiemɔi babaoo mli lɛ, gbee nɔwomɔ loo eshibaa tsakemɔ kɛ nɔmimaa fataa he. Shi kɛlɛ, yɛ wiemɔi komɛi amli lɛ, ebaanyɛ etsake shishinumɔ lɛ kwraa. Kɛ́ akɛ gbee ni yɔɔ shɔɔ tsu nii yɛ wiemɔi otii amli lɛ, enɛ kɛ shishinumɔ ko fataa he. Yɛ wiemɔi ni eŋmɛɛɛ gbee nɔmimaa gbɛ akɛ gbɛ ni atsɔɔ nɔ akɛmaa wiemɔi anɔ mi lɛ, ebaafee nɔ ni hi akɛ aaafee nɔ fɛɛ nɔ ni kusum ni yɔɔ nakai wiemɔ lɛ mli lɛ ŋmɛɔ gbɛ bɔni afee ni akɛna yibii ni ataoɔ lɛ.
Sɛ̃ŋnumii. Abaanyɛ afee enɛ dani akane ŋmalɛ fã ko ni he hiaa lɛ loo beni akane sɛɛ—loo enyɔ lɛ fɛɛ. Sɛ̃ŋnu ni omiɔ oya nɔŋŋ dani okaneɔ sane oti ko lɛ baanyɛ átee gbɛkpamɔi ashi; sɛ̃ŋnu ni ooomi yɛ no sɛɛ lɛ haa ekaa jwɛŋmɔ lɛ mli jogbaŋŋ. Shi kɛlɛ, kɛ́ ami sɛ̃ŋnu babaoo tsɔ yɛ mli lɛ, akadiŋ nɔ ko nɔ ko.
Niiamlitĩi. Obaanyɛ oma sane oti ko nɔ mi kɛtsɔ kpa ní oookpa ni oku sɛɛ okane wiemɔ loo sane kuku lɛ ekoŋŋ lɛ nɔ. Bei pii lɛ asumɔɔ ní agbe ŋmalɛ lɛ kanemɔ naa ni no sɛɛ lɛ atĩ wiemɔ oti lɛ mli ekoŋŋ.
Ninefɔɔ ni akɛmaa sane nɔ mi. Bei pii lɛ, gbɔmɔtso kɛ nitsumɔ kɛ hiɛ su nyɛɔ ekɛ henumɔ fataa wiemɔ loo wiemɔ kuku ko he.
Gbee walɛ. Yɛ wiemɔi komɛi amli lɛ, abaanyɛ akane wiemɔi kɛ gbee ni baanyɛ aná hewalɛ yɛ shishinumɔ lɛ nɔ bei komɛi ni eha amɛfee srɔto. Biɛ hu, hiɛshikamɔ he miihia, titri lɛ yɛ fɛoyeli wiemɔ kɛ nitsumɔ mli.
Beni Mɛi Krokomɛi Kaneɔ Ŋmalɛi Lɛ. Kɛ́ shiatsɛ ko kane ŋmalɛ lɛ, ebaanyɛ ema wiemɔi ni ejaaa lɛ nɔ mi loo emaaa eko kwraa nɔ mi. Mɛni obaanyɛ ofee? Bei pii lɛ, ehi akɛ oooha shishinumɔ lɛ afee faŋŋ kɛtsɔ bɔ ni okɛ ŋmalɛ lɛ baatsu nii oha lɛ nɔ. Beni okɛtsu nii lɛ sɛɛ lɛ, obaanyɛ ogbala ojwɛŋmɔ tɛ̃ɛ kɛba wiemɔi otii ni yɔɔ Biblia lɛ mli ní tsɔɔ sane lɛ shishinumɔ lɛ nɔ.