Tsɔselɔi Alilɛi—‘Ni Akɛaawo Mɛi ni Etɔ Amɛ lɛ Hewalɛ’
SHIWOO ni Yehowa Nyɔŋmɔ kɛha ji, “Ni mahanyɛ nɔkwɛlɔi yɛ mitsui naa, ni amɛaalɛnyɛ kɛ nilee kɛ jwɛŋmɔ.” Ani ejeee hejɔlɛnamɔ akɛ aaana mumɔŋ tookwɛlɔi ni yɔɔ nilee kɛ sɛɛyoomɔ akɛ nɔkwɛlɔi?—Yeremia 3:15.
Sɛɛyoomɔ biɔ babaoo fe hiɛaŋhiɛaŋ tsamɔ kɛkɛ. Ebiɔ nɔ ni hɔ shishi lɛ kwɛmɔ. Akɛ sɛɛyoomɔ kpɛtɛɔ tsui lɛ he akɛ nii ni yɔɔ sɔrɔto yɛ hiŋmɛi lɛ he yɛ Yesaia 44:18. Sɛɛyoomɔ ni jɛ tsuiŋ nɛɛ ji nɔ ni’ he hiaa titri yɛ be mli ni nɔkwɛlɔi kɛ “susumai ni ehao” lɛ yeɔ lɛ. Yesaia tsɔɔ nɔ kroko ni he hiaa: “Nuŋtsɔ Yehowa eha mi nikaselɔi alilɛi, koni male bɔ ni mikɛ mɔ ni etɔlɛ lɛ aaawie.”—Yesaia 50:4.
Esa ni mɔ afee mɔ ni Yehowa etsɔɔ lɛ nii, etsɔse lɛ, bɔni afee ni ele “bɔ ni ekɛ mɛi ni etɔ amɛ lɛ aaawie aha.” Onukpai lɛ aaanyɛ aye omanye yɛ mɛi ni ehao lɛ ayelikɛbuamɔ mli, kɛtsɔ Biblia lɛ ni amɛaale lɛ jogbaŋŋ, ekɛ nitsumɔ kɛ sɛɛyoomɔ ni jɛ tsuiŋ lɛ nɔ. Onukpai babaoo ahiɛ sɔɔ susumɔi ni mɛi kɛhaa ni kɔɔ amɛ nɔkwɛmɔ nitsumɔ lɛ he lɛ. Ekolɛ amɛbaayɔse kɛtsɔ niiashikpamɔ ko ni baaha amɛshwa amɛhe lɛ nɔ akɛ, tsɛ amɛhiɛ jwɛŋmɔ ni ja moŋ, shi amɛmɔdɛŋbɔɔ lɛ baanyɛ afee efolo. Nɔ ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ kɔɔ bɔ ni aaafee aye abua mɛi ni haoɔ lɛ ahe. Eka shi faŋŋ akɛ, onukpai lɛ kɛ mɔ ni “bɛ gbɛjianɔ” aloo ‘yaka wielɔ’ lɛ baaye yɛ gbɛ sɔrɔto nɔ yɛ asafo lɛ mli.—1 Tesalonikabii 5:14; Tito 1:10-13.
Yɛ bei babaoo mli lɛ, nɔkwɛmɔ nii sɔrɔtoi baanyɛ aye abua mɔ ni ena gbɛ̀i ni sa kɛ nɔ ni esaaa.
“Miishɛjelɔi Gbohii”
Beni Hiob yɔɔ haomɔ shihilɛ mli lɛ, enanemɛi Iɛ ateŋ mɛi etɛ nu ehaomɔ lɛ he ni amɛba “ni amɛbaye lɛ ŋkɔmɔ ni amɛshɛje emii.” (Hiob 2:11) Yɛ nibii ahe jwɛŋmɔ ni ejaaa ni amɛhiɛ hewɔ lɛ, amɛbafee mɛi ni esako amɛhe jogbaŋŋ. Amɛba kɛ amɛyiŋ ni amɛkpɛ momo akɛ kɛ mɔ ko miina nɔ lɛ belɛ ejɛ nɔfɔŋ ko ni efee hewɔ. Nɔ ni jɛ mli ba ji akɛ, amɛnuuu nɔ ni Hiob naagbai lɛ fɛɛ tsɔɔ lɛ shishi. Interpreters Bible lɛ ŋmɛ amɛ “miishɛjemɔ” lɛ ekwɛ:
“Ebafeɔ nɔ ni woɔ mɔ mlifu. . . . Eji nikwɛlɔi awiemɔi ni akɛ ŋaawoo kpakpai bibii komɛi hɔlɔɔ mli. tamɔ mɔ ko ni yɛ shweshweeshwe yɛ ŋshɔnaa ni ekɛ kanyamɔ wiemɔi miiha susumai ni miipele amɛhe yɛ nu ni mlikwɔ ni emli ewo duŋ mli, ni ŋshɔkei wuji eha amɛtsui miisu. Nɔ ni Hiob taoɔ ji adesa tsui ni nuɔ nii ahe ehaa mɔ. Nɔ ni ena ji wiemɔi ni tamɔ ‘anɔkwale’ kɛ jamɔ he wiemɔi kɛ jeŋba he wiemɔi ni enu ni ena aahu.” Mɛni ji gbɛi komɛi ni woɔ mɔ mlifu ni amɛtsɔ nɔ lɛ? Elifaz susumɔi ni henumɔ bɛ mli lɛ ji akɛ: ‘Naa, nakutsei ni egbɔjɔ lɛ owo amɛ hewalɛ; shi agbɛnɛ, beni ona haomɔi lɛ ojijaa. Ani esaaa ni onaa ekaa yɛ bo diɛŋtsɛ emuu ni oyeɔ lɛ mli? Bildad kɛfata he akɛ: “Shi kɛji bo diɛŋtsɛ lɛ oootao Nyɔŋmɔ sɛɛgbɛ mra lɛ eeetsiɛ̃ bo ekoŋŋ.” Kwɛ nii ahe ni anuuu ahaaa mɔ! Titri lɛ akɛ Hiob hiɛnɔkamɔ yɛ Nyɔŋmɔ mli momo lɛ hewɔ. Te bo hu obaanu he oha tɛŋŋ? Ni amɛaashɛje emii moŋ lɛ, nakai wiemɔi ni tamɔ nɔ ni jɛ jwɛŋmɔ kpakpa mli lɛ kumɔ Hiob. Ebɛ naakpɛɛ akɛ ebo akɛ, ‘Eji nyɛbaje minajiaŋ kulɛ!—Hiob 4:3-6; 8:5, 6; 16:2, 4, 5; 19:2.
Yɛ anɔkwale mli lɛ, Kristofoi asafo lɛ mli onukpa ko sumɔŋ ni ejie su ko aloo daimonio anilee ni nakai “nanemɛi” lɛ hiɛ lɛ kpo etsɔɔ. (Hiob 4:15, 16) Shi, yɛ beikomɛi amli lɛ, ebaabi ni tookwɛlɔi ni shɛjeɔ mii lɛ akai amɛhe ni amɛkatɔ̃ yɛ nakai gbɛ nɔ nɔŋŋ. Yɛ be mli ni abɔɔ mɔdɛŋ ni aye abua “susuma ko ni ehao lɛ,” onukpai lɛ baabi nɔ hewɔ ni mɔ lɛ nuɔ he akɛ nibii ehiii haaa lɛ lɛ. Ekolɛ mɔ ni ehao nɛɛ susuɔ akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ eshi lɛ. Onukpai lɛ le kɛjɛ Ŋmalɛ mli nɔkwɛmɔ nii lɛ amli tamɔ David nɔ lɛ akɛ, esha nifeemɔ baanyɛ ekɛ haomɔ aba. (Lala 38:1-6) Amɛbaanyɛ ni amɛkɛ mɔ lɛ akane Biblia mli fai komɛi ni kɔɔ Kristofoi ajeŋba he ni ekolɛ amɛbi akɛ, ‘Yɛ nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ nɛɛ hewɔ lɛ, ani oyɛ yiŋtoo pɔtɛɛ ko ni no hewɔ onuɔ he akɛ Nyɔŋmɔ ejie emumɔ lɛ yɛ onɔ lɛ? Ni aaakɛɛ mɔ lɛ efeko nɔ ko fɔŋ ko aloo ni aatsɔɔ akɛ efee nakai lɛ, sɛɛnamɔ baaba he moŋ kɛji aha mɔ lɛ mu sane naa eha lɛ diɛŋtsɛ ehe. Ekolɛ ebaayɔse akɛ nɔ ko bɛ fɔbuu henumɔ ni ena Iɛ mli. Aloo, kɛji ekɛ ehe ewo efɔŋfeemɔ mli lɛ, onukpai lɛ baanyɛ aye abua lɛ ni efee “gbɛ trɔmɔɔ aha enaji” ni ena Yehowa miishɛɛ nɔkpɛlɛmɔ lɛ mli nyamɔ ekoŋŋ.—Hebribii 12:12, 13.
Yɛ bei babaoo mli lɛ mɛi ni ehao lɛ haa fɔbuu ni yiŋtoo bɛ he yeɔ amɛnɔ. Sɛɛyoomɔ baaye abua onukpai lɛ ni amɛyoo shihilɛi nɛɛ. Kristofonyo ko ni hao ni hiɛ sɔ esuɔmɔ nɔkwɛlɔi asaramɔi ni akɛye abua lɛ waa lɛ na nɔmimaa akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ eshi lɛ. Onukpa ko kɛɛ beni sane lɛ shɛ heko, akɛ: “Yɛ anɔkwale mli lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni ojwɛŋ waa akɛ obaana nɔ ko ni ejaaa ni ofee lo.” Yoo lɛ ta shi ni ebɔi yaafo nɛkɛ. Eyikɔ akɛ: “Minyɛɛɛ masusu nɔ ko he. Nyɛbaasumɔ ni mika mihiɛ mikɛɛ nɔ ko? Ani no baaye abua?” Onukpai lɛ na sane lɛ. Ni amɛtsɔ gbɛi krokomɛi anɔ ni amɛkɛye amɛbua.
Hiob ŋaawolɔi lɛ ekpɛ amɛyiŋ momo akɛ Hiob efee nɔ fɔŋ ko. Onukpai ni le bɔ ni “awoɔ mɛi ni etɔ amɛ lɛ hewalɛ lɛ” baatsu shihilɛ lɛ eko fɛɛ eko he nii ni ‘amɛtsɔŋ hiɛ amɛkojo, ni asaŋ amɛfeŋ nɔ ko kɛ jwɛŋmɔ fɔŋ.’ (1 Timoteo 5:21) Kɛ amɛkɛ sanebimɔi miitao nibii amli lɛ amɛbuuu fɔ, shi amɛfeɔ enɛ yɛ mlihilɛ gbɛ nɔ, ni amɛkɛ amɛhe woɔ mɔ kroko lɛ shihilɛ mli.
Ŋaawolɔi Ni Yɔɔ Sɛɛyoomɔ
Tsɛbelɛ Elihu yɛ tɛɛ yɛ eŋaawoo mli yɛ bei komɛi amli moŋ, shi ekɛ sɛɛyoomɔ tsuɔ nii. Eji toibolɔ kpakpa. ‘Ehereee sane nɔ dani enuɔ,’ nɔ ni Biblia lɛ tsɛɔ lɛ yɛ faŋŋ mli akɛ “eji buulufeemɔ kɛ hiɛgbele lɛ.” (Abɛi 18:13) Ejie Hiob yi yɛ enɔkwayeli lɛ hewɔ ni ewo lɛ hewalɛ ni ejie enaa. Nilee nɛɛ kɛ ‘yiŋtsɔmɔ’ fata Elihu wiemɔi lɛ ahe.—Hiob 32:4, 11; 33:5-7, 32; Abɛi 16:23.
Yehowa ji ŋaawolɔ ni yɔɔ Sɛɛyoomɔ he nɔkwɛmɔ nɔ ni fe fɛɛ. Bɔ ni ekɛ gbalɔ Yona ye ha lɛ tsɔɔ musuŋtsɔlɛ kɛ mɔbɔnalɛ. Yona mli fu beni Yehowa kpɛ mli akɛ ekpataŋ Ninivebii lɛ ahiɛ ní no haŋ gbalɔ lɛ hiɛkpatamɔ wiemɔ lɛ aba mli lɛ. Yona hao aahu akɛ eetao ni egbo. Agbɛnɛ te Yehowa kɛlɛ ye ha tɛŋŋ? Ani ekɛɛ akɛ: ‘Mɛni hewɔ, Yona, oofo okome onɔ mli. Ani obɛ suɔmɔ yɛ otsui mli? Nɔ pɛ ni osusuɔ he ji bɔ ni oji yɛ mɛi krokomɛi ahiɛ!’ Wiemɔ tamɔ nɛkɛ lɛ baafee anɔkwale. Shi ebaanyɛ eba lɛ akɛ no baaha enu fɔbuu he babaoo ni ewerɛ aho ehe. Mɛni ji nɔ ni Yehowa fee?
Yehowa bi lɛ akɛ: “Kulɛ omli ni ewo la nɛɛ eja bɛɛ?” Hɛɛ, sanebimɔ ni waaa ni ato yiŋ yɛ he ni baaha ebɔi jwɛŋmɔ. Naafolɔmɔ ko bɛ mli. Fɔbuu ko bɛ mli. Eyɛ mli akɛ Yona hereee nɔ amrɔ nɔŋŋ moŋ, shi Yehowa eŋmɛɛɛ ehe, shi esaa tso agbo ko ni ehalɛ hɔɔŋ kɛjɛ hulu ni tsoɔ lɛ naa. Agbɛnɛ Yehowa kɛ nɔkwɛmɔ nɔ ko tsu nii ni ta Yona tsui he. Eha tso agbo lɛ gbo. Beni Yona mli wo la yɛ tso ni egbo lɛ he lɛ, Yehowa ye ebua lɛ koni ena bɔ ni Ninivebii lɛ awala jara wa kwraa fe tso lɛ wala. Ani esaaa akɛ enaa musuŋtsɔlɛ babaoo kɛhaa amɛ fe tso folo ni egbo lɛ? Eyɛ faŋŋ, shi emɔ shi!—Yona 4:1-11.
Kɛ onukpai miibɔ mɔdɛŋ ni amɛwo susumai ni ehao lɛ hewalɛ lɛ, esa akɛ amɛkase Yehowa kɛ Elihu. Okɛ anɔkwayeli ajie yi babaoo. Okɛ wiemɔi kɛ sanebimɔi ni yɔɔ mlɛo ni yaa tɛɛ atsu nii. Okɛ wiemɔ ni shishinumɔ waaa atsu nii. Nɔkwɛmɔ nii ni baaha mɔ lɛ ajwɛŋ aloo etsirɛ ehenumɔi yɛ sane ko mli (akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Yona mli ni fu yɛ tso ni gbo lɛ he lɛ) baanyɛ aha mɔ lɛ ana tɔmɔ ni yɔɔ lɛ diɛŋtsɛ esusumɔ he. Shi kaimɔ akɛ: “Wiemɔ ni awie yɛ be ni sa mli lɛ, etamɔ shika akutui yɛ jwiɛtɛi kpanyai amli.” (Abɛi 25:11) Kɛji akɛ tɔmɔi yɛ mɔ lɛ susumɔi ahe lɛ, ye obua lɛ ni eye nɔ fiofio. Tsũ ehe ni ebuɔ akɛ eba shi lɛ he nii. “Tsui ni edɔ kɛ ŋkɔmɔyeli lɛ, kwɛ bɔ ni mlihilɛ wiemɔi haa ehe jɔɔ lɛ!” Abɛi 12:25, Knox.
Shi mɛɛ susumɔ nɛkɛ onukpa ko baabɔ mɔdɛŋ ni ejie yi eha mɔ ni ehao lɛ?
Yelikɛbuamɔ Ni Jɛɔ Sɔlemɔ Ni Shishinumɔ Yɔɔ He Lɛ Mli
Susuma ko ni ehao bɔ amaniɛ akɛ: ‘“Tsɛ eyɛ mli akɛ minu he akɛ Yehowa nuɔ shishi kwraa moŋ, shi bei shɛɔ ni haomɔ aloo tsuifaa lɛ mli bawaa waa akɛ misusuɔ akɛ sɛɛnamɔ baŋ he akɛ masɔle.” Shi, yɛ be mli ni onukpai lɛ yɔseɔ akɛ henumɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ fɔɔ mɛi ni ehao lɛ anɔ baa lɛ, amɛbaanyɛ amɛwo amɛ hewalɛ ni amɛsɔle daa. Shi amɛbaasɔle yɛ mɛni he?
Obalayoo ko ni ehao bɔ amaniɛ akɛ: “Misɔle akɛ Yehowa aye abua mi ni madamɔ naa aloo etsɔɔ mi gbɛ kɛya he ni mana wamɔ yɛ.” Afii 33 nyɛ ko ni kɛ wu ni heee yeee ni waa eyi lɛ ye awerɛho. Ejaje akɛ:
“Kɛ miwerɛ ho mihe fe nine, ni nibii amli bawa aloo mishe gbeyei lɛ, miyaa Yehowa ŋɔɔ amrɔ nɔŋŋ, yɛ miniji kɛ minakutsei anaa yɛ bei komɛi, ni miifo, ni mikpaa lɛ fai ni eye ebua mi ni maye nɔ. Ehe hiaa ni oha esɔlemɔ Iɛ akɔ nɔ ko pɔtɛɛ he, Yɛ bei babaoo mli lɛ mihe jɔɔ mi amrɔ nɔŋŋ.” Ŋa ko ni eye afii 41 kɛɛ akɛ: “Kɛ miwerɛ ho mihe lɛ ewaa haa mi akɛ masɔle. Shi Romabii 8:26 ji miishɛɛ jɛɛ he diɛŋtsɛ kɛha mi. No hewɔ lɛ mibiɔ Yehowa akɛ, ‘Ofainɛ ye obua!’” Onukpai baanyɛ ni amɛkɛ mɔ lɛ asɔle aloo amɛsɔle amɛba lɛ. Lɛlɛŋ, esa ni amɛkpoo wiemɔi ni baaha mɔ lɛ anu he akɛ etɔ̃ babaoo. Be mli ni abiɔ Yehowa ni eye ebua mɔ ni ehao lɛ, ni mɔ lɛ hu miibo toi lɛ, kɛ enu bɔ ni mɛi krokomɛi kɛ Yehowa po sumɔɔ lɛ waa ha lɛ, ebaafee nɔ ni baatswa lɛ ama shi diɛŋtsɛ. Agbɛnɛ abaanyɛ atsɔɔ nɔnalɔ lɛ hejɔlɛ ni jɛɔ sɔlemɔ ni akɛ hiɛdɔɔ feɔ lɛ mli baa, kɛ bɔ ni he ni akɛfɔɔ Yehowa nɔ lɛ baanyɛ ekɛ hejɔlɛ hu aba aha 1ɛ.—1 Samuel 1:9-18.
Ye Obua Mɛi Ni Ehao Lɛ Ni Amɛna Sɛɛyoomɔ
Dr. Nathan Kline, Rockland Nikasemɔ lɛ Fa ni Kaseɔ Jwɛŋmɔŋ Hewalɛnamɔ he nii ni yɔɔ New York lɛ nɔkwɛlɔ lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Bei komɛi lɛ mɛi nuɔ he akɛ amɛbɛ hemɔkɛyeli ni amɛnuɔ tɔmɔ he waa.” Misusuɔ akɛ yɛ saji lɛ babaoo mli lɛ saji lɛ ekomɛi tsɔɔ shigbeemɔ yɛ mumɔŋ shi ejeee jamɔ mli hemɔkɛyeli ni bɛ, ni eji shishijee okadi ni tsɔɔ haomɔ.” Ejaje wiemɔi nɛɛ be mli ni eyɔse nɛkɛ okadii nɛɛ yɛ ehelatsɛmɛi ni sumɔɔ jamɔ waa lɛ ateŋ mɛi saŋŋ he. No hewɔ lɛ, bei babaoo mli lɛ akɛ aaaye abua mɔ ni ehao fe nine lɛ ni eyɔse enɛ lɛ baajie henumɔi gbohii ni he ehiaaa ni ena lɛ kɛya.
Odasefonyo ko ni eye ebua “susumai ni werɛ eho amɛhe” saŋŋ kɛba hewalɛnamɔ mli ekoŋŋ lɛ jaje akɛ: “Fɔbuu ni he ehiaaa ni mɛi kɛ amɛhe woɔ shishi lɛ ji nɔ ko ni wa akɛ aaahe aye. Mibuɔ mihe fɔ yɛ tɔmɔi ni mifee lɛ hewɔ, shi miheɔ miyeɔ hu akɛ kɛji akɛ Yehowa kɛ kpɔmɔ nɔ lɛ ha ni akɛsaa nɛkɛ nibii nɛɛ lɛ belɛ minyɛŋ mashi mihe kpe yɛ he. Enɛ ji oti ko ni mibɔɔ mɔdɛŋ waa ni maha mɛi ni miyeɔ mibuaa amɛ lɛ ale.” Ehe hiaa ni mɔ lɛ ayɔse akɛ kɛji akɛ etsake etsui lɛlɛŋ yɛ nɔfɔŋ ko he, ni esumɔɔɔ ni eku sɛɛ efee ekoŋŋ ni eebɔ mɔdɛŋ ni ‘ejaje tɔmɔ lɛ’ no lɛ ebaanyɛ ena ekaa akɛ kpɔmɔ nɔ lɛ baatsuu ehenilee he. Yelikɛbuamɔ ni akɛhaa mɛi ni yɔɔ ‘dɔlɛ ni saa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ’ ni amɛna Yehowa mɔbɔnalɛ kɛ eshaifaa lɛ, jieɔ amɛhaomɔ lɛ kɛyaa yɛ bei babaoo.—Lala 32:1-5, 11; 103:9-14; 2 Korintobii 7:9-11.
Kɛji akɛ jwɛŋmɔ ni ejaaa miihao mɔ ko ni werɛ eho ehe tete po lɛ, ehe ehiaaa ni enu he akɛ ehe bɛ sɛɛnamɔ ko ni ‘Nyɔŋmɔ ekpoo lɛ.’ Nɛkɛ susumɔi nɛɛ anámɔ kɛ ‘amɛkɛ nitsumɔ lɛ’ ji nɔ ni Biblia lɛ bɔɔ kɔkɔ eshiɔ lɛ. (Yakobo 1:14, 15; Galatabii 5:16) No hewɔ lɛ bei abɔ ni mɔ ko bɔɔ mɔdɛŋ ni ejie susumɔi nɛɛ lɛ ehe ehiaaa ni eha fɔbuu henumɔi aye enɔ.
Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, mlifu aloo atuatsemɔ baayi mɔ ko ni ehao lɛ jwɛŋmɔ mli. Sɛɛnamɔ tsɔ baŋ he akɛ onukpa ko aaakɛɛ mɔ lɛ akɛ, ‘Esaaa ni onuɔ he yɛ gbɛ ni tamɔ nɛkɛ nɔ,’ aloo ‘Kaanu he nakai.’ Sane lɛ ji akɛ, mɔ lɛ miinu he nakai! Yɛ be mli ni eja akɛ oooyɔse akɛ mɔ lɛ mli baafu yɛ bei komɛi amli lɛ, Biblia lɛ bɔɔ kɔkɔ eshiɔ mlila nɛɛ ni aaatsu he nii. (Lala 4:4; 37:8) Ewoɔ wɔ hewalɛ ni wɔkahiɛ mlifu mli. (Efesobii 4:26, 27) No hewɔ lɛ onukpa ni yɔseɔ nii lɛ baanyɛ atsɔ sanebimɔi ni waaa nɔ ana nɔ hewɔ ni nɔnalɔ lɛ mli fuɔ. Yɛ be mli ni aye abua mɔ lɛ ni esusu shihilɛ lɛ he lɛ (taakɛ Yona fee lɛ) ebaana akɛ nɔ̃ nɔ ni edamɔ ni emli fu lɛ bɛ mli. Agbɛnɛ, kɛ mɔ ko etɔ enɔ lɛ, abaanyɛ awa lɛ ni enyiɛ gbɛi ni Ŋmalɛi lɛ etsɔɔ lɛ anɔ ni kɛtsɔ no nɔ lɛ eye emlila lɛ nɔ.—Kolosebii 3:13; Mateo 5:23, 24; Luka 17:3, 4.
Kɛji akɛ onukpa ko hiɛ baahi ehe nɔ yɛ sui ni ehiii ni jeɔ kpo yɛ mɛi ni ehao lɛ ahe, yɛ be mli ni amɛhaomɔ lɛ jeɔ shishi lɛ, no lɛ yɛ bei babaoo amli lɛ abaanyɛ ajaje mɔ lɛ ni ajie lɛ kɛjɛ haomɔ ni da lɛ mlibotemɔ mli—ni ji naagba ko ni baabi tsofafeemɔ lɛ mli. Agbɛnɛ hu, onukpa lɛ baaye abua mɔ ni werɛ eho ehe lɛ aloo eweku lɛ ni amɛyɔse he ni naagba lɛ shɛɔ ni tsofafeemɔ he baahia lɛ. Enɛ etsɔɔɔ akɛ onukpa lɛ ‘baafee ehe ‘datrɛfonyo,’ aloo ni amɛtsɔɔ tsamɔ pɔtɛɛ ni sa akɛ akɛtsu nii. Amɛbaanyɛ amɛtsɔɔ mɛi ni sane lɛ kɔɔ amɛhe lɛ agbɛ kɛya October 22, 1982, Awake! lɛ mli sane ni ji ‘Jwɛŋmɔŋ Haomɔ Wulu Iɛ Tutuamɔ—Tsofafeemɔ mli Tsabaai,’ ni tsɔɔ tsamɔi titrii shi kɛlɛ ejieee eko yi fe eko lɛ.
Ye Obua Ni Adamɔ Najiaŋ Ekoŋŋ
Kristofonyo nyɛ ko ni eye afii 40 lɛ tsɔɔ bɔ ni ekɛ jwɛŋmɔŋ haomɔ wulu ko wuu eha lɛ mli akɛ: “Mikpɛtɛ wala he hiŋmɛitswaa fɛɛ hiŋmɛitswaa nɔ.” Beni ehe ewala lɛ etsɔɔ nɔ ni kɛba lɛ ekome mli akɛ:
“Mɔdɛŋ ni mibɔɔ akɛ mikaha mɔ ko nine miinyɛ shi aloo miweku shihilɛ lɛ he nɔ ko miibashi bibioo po hewɔ lɛ, mikpɛtɛ be he gbɛjianɔtoo ko ni ha etɔ mi lɛ he. Mifee enɛ afii kpaanyɔ; ni naagbee lɛ, datrɛfonyo lɛ kɛɛ mi akɛ ‘mihewalɛ eta!’ Kɛ misusu nɔ ni eho lɛ he lɛ minuɔ he akɛ tsɛ yiŋtooi ahewɔ ni mihiɛ be he gbɛjianɔtoo ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ jeee nɔ ni he ehiaaa moŋ, shi kɛlɛ, kulɛ esa ni mikɛ hiɛshikamɔ ni fa atsu nii.”
Yɛ oshara ni yɔɔ akɛ mɔ aaafee mɔ ni bɛ shishinumɔ hewɔ lɛ, esa ni onukpai lɛ aye abua mɔ ni ehao lɛ yɛ bei komɛi amli ni eŋmɛ pɛpɛɛpɛ yɛ enifeemɔi amli. Bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ amɛbaawo lɛ hewalɛ ni ekɛ susuma muu fɛɛ sɔɔmɔ aha Nyɔŋmɔ yɛ anɔkwale mli lɛ, kɛ mɛi ni ehao lɛ ateŋ mɛikomɛi nyɛɛɛ amɛkɛ amɛhe awo shia kɛ shia shiɛmɔ lɛ mli yɛ bei komɛi amli lɛ, atoɔ gbɛjianɔ ni mɔ ni he yeɔ lɛ taa Biblia mli nikasemɔ ko ni Odasefonyo kroko ko feɔ lɛ mli, kɛ eshishilɛ lɛ ŋmɛɔ gbɛ. Mɔ ni ehao lɛ kɛ ehe woɔ mli bɔ ni eeenyɛ.
Kaimɔ akɛ bɔfo Paulo fa Kristofoi lɛ ni “amɛŋɔ amɛgbɔmɔtsei lɛ amɛdamɔ shi akɛ afɔle ni hiɛ ka ni he tse ni sa Nyɔŋmɔ hiɛ yɛ amɛjwɛŋmɔ hewalɛ lɛ naa.” (Romabii 12:1 NW) Hɛɛ, mɔ ko jwɛŋmɔŋ nyɛmɔi hu fata he. Hela wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “jwɛŋmɔ mli hewalɛ” (logitos) lɛ shishitsɔɔmɔ ŋmiiŋmi ji ni mɔ afee mɔ ni “jwɛŋɔ jogbaŋŋ.” No hewɔ lɛ Nyɔŋmɔ miikpa gbɛ ni wɔfee nii ni hiɛshikamɔ kɛ jwɛŋmɔ yɔɔ mli. Esoro mɔ fɛɛ mɔ nyɛmɛi, gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kɛ eshihilɛ. Susuma muu fɛɛ sɔɔmɔ ji ni ofee bɔ ni osusuma kɛ ohewalɛ baaŋmɛ bo gbɛ ni ofee, jeee mɔ kroko ko nɔ.—Marko 12:30; Kolosebii 3:23.
Kɛji akɛ mɔ ko he miiye lɛ ehewalɛ faaa, tsɛ etsui kɛ jwɛŋmɔ baashwe ni amɛtsu babaoo yɛ Nyɔŋmɔ sɔɔmɔ lɛ mli tamɔ eji be ko lɛ. Anɔkwale, esa ni mɛi fɛɛ ni baana naanɔ wala lɛ ‘amia amɛhiɛ waa,’ shi adamɔɔɔ nitsumɔi abɔ ni mɔ etsu lɛ nɔ ni akɛna ehiɛ miamɔ. Ekãa nitsumɔi abɔ ni Epaforodito tsu yɛ “Nuŋtsɔ lɛ nitsumɔ” lɛ mli be mli ni ehe yeɔ lɛ ji nɔ ni anyɛŋ akɛto nɔ ni etsu beni eyɔɔ hewalɛ lɛ he. Shi yɛ fɛɛ mli lɛ, Paulo jie eyi yɛ ehiɛmiamɔ lɛ hewɔ.—Luka 13:24; Filipibii 2:25-30.
Shihilɛi ni tsakeɔ, tamɔ hela nɛkɛ baanyɛ agbala wɔ sɛɛ ni wɔkanyɛ wɔmiifee nɔ ni wɔtsui shweɔ lɛ fɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ ko ŋa bana naagba wulu ko. Ebɔ amaniɛ akɛ: “Miyɛ kamkam waa yɛ miwala shihilɛ be fɛɛ mli ni minaa misɔɔmɔ ni mikɛhaa Nyɔŋmɔ lɛ he miishɛɛ jogbaŋŋ. Shi agbɛnɛ nyɔji nɛɛhu nɛ ni mina gbeyeishemɔ henumɔ lɛ akɛ miyaje shikpɔŋ lɛ ‘bui’ amli ni hejɔlɛ ko kwraa bɛ mli.” Ehe bahia ni ekɛ ewu ashi asafoi lɛ asaramɔ nitsumɔ lɛ ni amɛjɔɔ amɛhe ni datrɛfonyo ko kwɛ lɛ yɛ ehela lɛ hewɔ. Yɛ nɔ ni fe afi sɛɛ lɛ ena hewalɛ ekoŋŋ kɛshɛ he ni amɛbaanyɛ amɛje sɔɔmɔ nitsumɔ ni biɔ hewalɛ lɛ shishi ekoŋŋ. Amrɔ nɛɛ ni ekɛ susuma muu fɛɛ miisɔmɔ tamɔ tsutsu lɛ, eŋma akɛ: “Mina miishɛɛ ekoŋŋ yɛ misɔɔmɔ lɛ mli. Shi amrɔ nɛɛ lɛ kɛ minu he akɛ etɔ mi tsɔ ni migbɔjɔ lɛ, mihiɔ shia ni mijɔɔ mihe ni mibɔɔ mɔdɛŋ akɛ mabo mihewojiaŋ toi. Amrɔ nɛɛ lɛ miyoo okadi lɛ ni miida Yehowa shi waa akɛ mihe miiwa mi.”
Hɛɛ, mɛɛ shidaa po esa ni wɔ fɛɛ wɔkɛha nɛkɛ, ákɛ wɔna Nyɔŋmɔ ko ni kpɛlɛɔ wɔ nikee nii kɛ afɔleshaai lɛ anɔ, ‘yɛ bɔ ni wɔyɔɔ lɛ naa, shi jeee yɛ nɔ ni wɔbɛ lɛ naa.’ Enɛ ji anɔkwale kɛ́ nɛkɛ afɔlei nɛɛ ji mumɔŋ, helooŋ nii aloo wɔgbɔmɔtsoŋ hewalɛ po.—2 Korintobii 8:12.
Shi yɛ bei komɛi amli lɛ ebaabi ni awa mɔ ni ehao lɛ ni ele bɔ ni ekɛ ehewalɛ baatsu nii aha. Nyɛmiyoo ko ni hao waa lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Miŋmɛɛɛ pɛpɛɛpɛ. Mileee bɔ ni mafee makɛɛ ‘Dabi.’ Be fɛɛ be ni mɔ ko baakɛɛ mi akɛ mifee nɔ ko miha lɛ lɛ nɔ ni mikɛɔ daa nɛɛ ji ‘Yoo.’ Ehe bahia ni makase ‘Dabi, edɔ mi akɛ minyɛŋ. Ekolɛ manyɛ maye mabua be kroko mli.’ Ehe bahia akɛ makase enɛ kɛ jeee nakai lɛ mibaye sɛkɛ.” Mɔ ni bɔɔ mɔdɛŋ daa akɛ eeetsu nii fe ehewalɛ naa lɛ baahao waa yɛ naagbee. Nilelɔ lɛ wo ŋaa akɛ: “Kaafee ohe jalɔ tuutu, ni asaŋ kaafee ohe nilelɔ tuutu: mɛɛba ooofite bo diɛŋtsɛ ohe? Kaaje ohe efɔŋfeelɔ tuutu, ni asaŋ kaafee kwashia: mɛɛba ooogbo ni obe shɛko?”—Jajelɔ 7:16, 17.
Akɛ aaawie ni akɛshɛje susumai ni ehao lɛ amii lɛ biɔ mɔdɛŋbɔɔ diɛŋtsɛ. Esa ni mɔ akase nii kɛtsɔ ŋaawooi ni yɔɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ atoiboo nɔ. Esa ni akase sɛɛyoomɔ hu. Shi sɛɛnamɔi ni jɛɔ mli baa lɛ sa.
Susumɔ miishɛɛ ni onaa beni ona mɔ ko ni tsui ekumɔ—ni ekɛ yaafonui miigba bo ehenumɔi ni agbɛnɛ eje shishi eetsake lɛ he okwɛ. Fiofio lɛ kpɛmɔ yeɔ yaafonui lɛ anajiaŋ. Hiɛ lɛ feɔ ŋmɔlɔŋmɔlɔ agbɛnɛ. Mɛɛ shi po gbɔmɔ nɛɛ aaada enɔkwɛlɔi ni yɔɔ suɔmɔ, ni nuɔ nii ashishi lɛ nɛkɛ! Ni nɔ ni fe fɛɛ lɛ, kwɛ miishɛɛ ni wɔŋwɛi Tsɛ mlitsɔlɔ lɛ, ni “shɛjeɔ mɛi ni ehao lɛ amii” lɛ aaana.—2 Korintobii 7:6, New American Standard Bible.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 18]
Esaaa akɛ wɔfeɔ tamɔ Hiob nanemɛi lɛ—miishɛjelɔi gbohii
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 19]
Ani okɛ eko fataa mɛi ni ehao lɛ anaagbai lɛ ahe, oloo oshɛjeɔ amɛmii diɛŋtsɛ?
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 21]
Onukpai baanyɛ ni amɛkɛ mɔ lɛ asɔle aloo amɛsɔle amɛha lɛ, ni amɛkwa wiemɔi ni baaha nakai mɔ lɛ anu fɔbuu he babaoo