Wulamɔ Kɛha Ta ni Awuɔ Ashiɔ Mumɔi Fɔji Lɛ
“Jeee heloo kɛ lá wɔkɛna nɔmɔ lɛ, shi moŋ wɔkɛ . . . mumɔi fɔji asafoi ni yɔɔ ŋwɛiniiaŋ lɛ.”—EFESOBII 6:12.
1. Mɛɛ ta Kristofoi yɔɔ, ni esa akɛ eya nɔ kɛyashi mɛɛ be?
1 YƐ BEI abɔ ni mumɔi fɔji lɛ kɛ je ni amɛyeɔ nɔ lɛ yɔɔ lolo lɛ, esa akɛ wɔwuu koni wɔtsi wɔhe kɛjɛ he, ni wɔkabaje amɛhewalɛ shishi. Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Nyɛwoa Nyɔŋmɔ tawuu nii lɛ fɛɛ, koni nyɛnyɛ abonsam ŋaatsɔɔi lɛ anaa nyɛdamɔ. Ejaakɛ jeee heloo kɛ lá wɔkɛna nɔmɔ lɛ, shi moŋ wɔkɛ onukpayelii kɛ hegbɛi kɛ je nɛŋ lumɛi ni yɔɔ benɛ be duŋ lɛ mli lɛ, kɛ mumɔi fɔji asafo ni yɔɔ ŋwɛiniiaŋ lɛ.”—Efesobii 6:11, 12.
2. (a) Yɛ shishijee mɔdɛŋ ni Abonsam bɔ hewɔ lɛ, mɛɛ ta kroko ko wɔyɔɔ? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ Biblia lɛ tsɔɔ yɛ akɛ bɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ shihilɛ lɛ mli sɔŋŋ hewɔ lɛ esa akɛ wɔwula wɔhe diɛŋtsɛ wɔha tawuu lɛ?
2 Shi kɛlɛ jeee nɛkɛ mumɔi fɔji atutuamɔi ni jɛɔ sɛɛgbɛ baa nɛɛ pɛ esa akɛ wɔkɛkpe; nɔ ni haa wɔta lɛ feɔ nɔ ni wa titri ji emuu ni wɔyeee ni wɔna kɛjɛ fɔmɔ mli ni jɛ bɔ ni Adam kɛ Hawa nyɛɛɛ ate shi awo Abonsam shishijee mɔdɛŋbɔɔi lɛ hewɔ. No hewɔ lɛ, taakɛ Biblia lɛ kɛɔ Iɛ: “Gbɔmɔ tsuiŋ jwɛŋmɔ lɛ efɔŋ ji kɛjɛ egbekɛbiiashi.” (1 Mose 8:21; Romabii 5:12) Esa akɛ bɔfo Paulo po awuu koni efee nɔ ni ja. Etsɔɔ mli akɛ, “mi ni misumɔɔ akɛ mafee nɔ ni hi lɛ, efɔŋ moŋ kpɛtɛ mihe.” (Romabii 7:21-23) Biblia lɛ jaje akɛ, “tsui yɔɔ nɛɛ, eyi tɔ kɛ kutumpɔo fe nii fɛɛ, ni esane ehiii kwraa.” (Yeremia 17:9) Kwɛ bɔ ni emli ka shi faŋŋ akɛ ehe miihia ni wɔwula wɔhe wɔha ta ni wɔwuɔ wɔshiɔ mɔdɛŋ ni mumɔi fɔji lɛ aaabɔ ni amɛha wɔfee nɔ ni ehiii lɛ?
Wuu Oshi Ninamɔ He Akɔnɔi
3. (a) Mɛni wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ bɔ ni Abonsam bɛŋkɛ Hawa kɛjɛ shishijee lɛ mli? (b) Te mɔ ni taoɔ heloo gbɛfaŋ nibii Iɛ aaatsɔɔ ejwɛŋmɔ eha tɛŋŋ.
3 Wɔbaanyɛ wɔna nɔmimaa akɛ mumɔi fɔji lɛ baabɔ mɔdɛŋ ni amɛtɛo ninamɔ he jwɛŋmɔi yɛ wɔmli. Amɛbaakwɛ koni ‘hiŋmɛi lɛ sɛɛdii nii’ lɛ aka wɔ. (1 Yohane 2:16) Kaimɔ bɔ ni Satan tee Hawa ŋɔɔ kɛjɛ shishijee lɛ, bɔ ni egbala ejwɛŋmɔ kɛtee tso kɛ eyibii ni agu eyeli ni tamɔ nɔ ni sane ko bɛ he lɛ nɔ lɛ. Beni etee ekɔnɔ shi yɛ tso lɛ kɛ eyibii lɛ mli lɛ, Hawa je shishi ekadi “akɛ tso lɛ hi ha yeli, ni efeɔ hiŋmɛi akɔnɔ, ni tso lɛ baa mɔ tsine.” No hewɔ lɛ mɛni ba? “Etse enɔ yibii lɛ eko ni eye.” (1 Mose 3:6) Mumɔi fɔji kɛ ŋaagbɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ baatsu nii, amɛbaatsu adebɔɔ mli akɔnɔ ni wɔyɔɔ kɛha nibii ni yɔɔ fɛo lɛ he nii. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ amɛji mɛi ni amɛhaa jwɛŋmɔ ni atsɔɔ ni anuɔ yɛ bei komɛi amli nɛkɛ lɛ baa lɛ: ‘Ojogbaŋŋ, kɛ matsu nii ni mikɛna mishihilɛ mli nibii lɛ, belɛ esa akɛ mana shika pii ni mana nibii pii. Yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, manyɛ ni mikɛ mɛi krokomɛi aja.’
4. (a) Mɛɛ nijaa ji nɔ ni ajieɔ yi, shi kɛlɛ mɛɛ nikeenii ji nɔ ni ejaaa? (b) Mɛɛ tsɔne ni Nyɔŋmɔ tsuji gbee mli yɛ blema esa akɛ wɔkwa?
4 Eji anɔkwale akɛ esa yijiemɔ akɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ Yehowa Odasefoi ni yɔɔ nibii babaoo yɛ heloo gbɛfaŋ lɛ kɛ mɛi ni bɛ babaoo Iɛ aaaja, taakɛ mra be mli Kristofoi lɛ fee yɛ amɛsuɔmɔ niyenii ashishi lɛ, (Yuda 12) Shi kɛlɛ, mɛni, kɛji akɛ mɔ Iɛ yɛ jwɛŋmɔ ko kɛha nakai feemɔ, ekolɛ ni ekɛ nikeenii ko miiha mɔ ko ejaakɛ ele akɛ nakai mɔ lɛ yɛ gbɛhe ko mli ni baaha lɛ hu ekɛ hegbɛ ko aha lɛ yɛ Kristofoi asafo lɛ mli? Enɛ baafee nɔ ni ejaaa kwraa! Ni ebaafee nɔ ni ejaaa hu akɛ mɔ ni heɔ nikeenii ni tamɔ nɛkɛ lɛ kɛ nɔ ko ni ji hiɛaŋkwɛmɔ ko aaato lɛ najiaŋ. Kɛ mɔ ko fee nakai lɛ abaanyɛ akɛto nyɔɔŋnihamɔ he. Kristofonyo lɛ baatsɔ nilee mli abu ehe kɛjɛ shi ni egbee kɛbote tsɔne ni tamɔ nɛkɛ mli, tsɔne ni blema Nyɔŋmɔ tsuji komɛi gbee mli beni akɛ gbɛhei ni nɔ kwɔlɔ wo amɛdɛŋ lɛ.—1 Samuel 8:1-3; 2 Kronika 19:6, 7.
5. Mɛɛ oshara yɔɔ kɛ́ heloo gbɛfaŋ nibii bafee nɔ ni he hiaa yɛ mɔ ko shihilɛ mli yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ?
5 Kɛ heloo gbɛfaŋ nibii batsɔ nɔ titri aloo nɔ ni he hiaa yɛ mɔ ko shihilɛ mli lɛ, nakai mɔ lɛ bajeɔ shihilɛ ni oshara yɔɔ mli waa mli ni yiŋtoo hewɔ ni efee nakai lɛ kɔɔɔ he eko. Mɛni baanyɛ aba? Ebaanyɛ etsi emumɔŋ shweremɔ naa, ni nakai ji bɔ ni ebaa fiofio. Yesu tsɔɔ bɔ ni mɛi komɛi ni amɛkase Nyɔŋmɔ anɔkwale lɛ ji lɛ mli yɛ ebɛbua lɛ ekome mli, akɛ: “Je nɛŋ henaagbamɔi kɛ ninamɔ kɛ ŋɔɔmɔyeli gbeɔ amɛ, ni amɛwooo yibii ni hi kɛwula shi.” (Luka 8:14) Shi kɛji akɛ Kristofonyo ni maa heloo gbɛfaŋ nibii anɔ mi bɔ ni esaaa lɛ egbeee shi yɛ mumɔŋ po lɛ, ani no tsɔɔ akɛ mumɔi fɔji aŋaatsɔɔi ni yɔɔ nigii lɛ yeko omanye?
6. Mɛɛ hewalɛ Kristofonyo jeŋ ninamɔ gbɛ lɛ baanyɛ ana yɛ nanemɛi heyelilɔi anɔ?
6 Dabi, etsɔɔɔ nakai, ejaakɛ susumɔ bɔ ni nakai mɔ lɛ jeŋ ninamɔ gbɛ lɛ baanyɛ ana mɛi krokomɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ anɔ hewalɛ lɛ he okwɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, kɛji akɛ obalaŋtai ni yɔɔ asafo lɛ mli ni nibii etsɛɛɛ ni enaa amɛnɔ hewalɛ lɛ na ni Kristofonyo ko miibɔ mɔdɛŋ waa ni ena shika babaoo kɛ nibii fɛfɛji lɛ, ani no woɔ amɛ hewalɛ ni amɛtao Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ tsutsu? Te onaa tɛŋŋ? Ani ejeee anɔkwale akɛ yɛ be mli ni amɛna sɛɛnamɔ ni yɔɔ heloo gbɛfaŋ nibii asɛɛdii mli lɛ, mɛi heei ni nyiɛ anɔkwale lɛ gbɛ lɛ nɔ hu sumɔɔ ni amɛtiu heloo gbɛfaŋ nibii, ni ekolɛ nɔ ni baaha amɛgbee shi yɛ mumɔŋ po?
7. (a) Mɛni hewɔ Kristofonyo onukpa ko ni yɔɔ Germany lɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ hi lɛ? (b) Mɛni nɔ je lɛ damɔɔ ebuɔ mɔ ni eye omanye yɛ shihilɛ mli, ni te esa akɛ Kristofoi asusu sui ni tamɔ nɛkɛ he amɛha tɛŋŋ? (d) Ani esa akɛ wɔwie wɔshi mɛi ni yɔɔ heloo gbɛfaŋ nibii fɛfɛji lɛ?
7 Kristofonyo onukpa ko ni yɔɔ Germany, ni eji niiatsɛ hu lɛ niiashikpamɔ lɛ sa kadimɔ jogbaŋŋ. Kristofonyo ko ni ji nyɛmi ni le bɔ ni nɛkɛ nyɛmi nɛɛ ji niiatsɛ ha lɛ bi lɛ nɔ hewɔ ni ekudɔɔ Volkswagen (VW kar ni jara waaa kwraa) kɛfoɔ shi ni ehiɔ shia ni edaaa hu mli lɛ. Ekɛ hiɛdɔɔ diɛŋtsɛ ha hetoo akɛ: ‘Kɛ mikudɔ Mercedes Benz (kar agbo ni mlitamɔ ŋɔɔ) ni mihi shi hoo akɛ niiatsɛ lɛ, ebaanyɛ ena hewalɛ fɔŋ yɛ minyɛmimɛi Kristofoi hii kɛ yei lɛ amumɔŋ shihilɛ nɔ.’ Kwɛ bɔ ni nɛkɛ su nɛɛ yɔɔ sɔrɔto yɛ je lɛ nɔ lɛ he! Ni mɔ ko kɛ ‘nii ni ena yɛ je lɛ mli lɛ aaatsɔɔ’ lɛ ji je lɛ gbɛ. (1 Yohane 2:16) Yɛ je lɛ gbɛfaŋ lɛ, mɔ ni eye omanye yɛ shihilɛ mli lɛ ji mɔ ni yɔɔ shika pii kɛ heloo gbɛfaŋ nibii babaoo. Shi ekaba lɛ nakai kɔkɔɔkɔ yɛ Kristofoi agbɛjianɔtoo lɛ mli? Ehe miihia ni wɔwula wɔhe bɔni afee ni nɛkɛ Satan susumɔ nɛɛ akabote wɔ diɛŋtsɛ wɔsusumɔ mli kɛ Kristofoi asafo lɛ mli. Yɛ nakai be mli nɔŋŋ lɛ wɔhe ni wɔtuu wɔha ni Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ yɔɔ mli kɛ tsui ni nyɔɔ mɔ mli ni wɔna lɛ haŋ wɔwie wɔshi mɛi ni feɔ hoo kɛ ninamɔ yɛ amɛshihilɛ gbɛ lɛ mli lɛ.—1 Timoteo 6:6-8.
8. (a) Mɛɛ nɔkwɛmɔ nɔ Yesu Kristo fee kɛha wɔ? (b) Mɛɛ saji wɔbaanyɛ wɔbi wɔ diɛŋtsɛ wɔhe yɛ gbɛ ni ja nɔ?
8 Ehe miihia ni wɔha wɔ-Nuŋtsɔ, Yesu Kristo subaŋ kɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ ahi wɔjwɛŋmɔ mli yɛ be fɛɛ mli. Eyɛ mli akɛ kulɛ Kristo baanyɛ ana anunyam kɛ nii babaoo, ni ebaanyɛ ehi shi yɛ miishɛɛ mli moŋ, shi etaooo nɛkɛ nibii nɛɛ. Eshɛɔ be ni ebɛ nɔ ni gbɔmɛi baasusu he akɛ shihilɛ mli nibii ni he hiaa lɛ po eko. (Mateo 4:8, 9; 8:20) Mɛni hewɔ enyɛ ekɛ ehe sha afɔle nakai lɛ? Ejaakɛ ele nibii ni he hiaa lɛ titri lɛ ni eto amɛ he gbɛjianɔ. Ele akɛ esa akɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa-nifeemɔ aye nɔ fɛɛ nɔ hiɛ. (Yohane 4:34) Ani wɔmiikase enɔkwɛmɔ nɔ lɛ, wɔmiibɔ mɔdɛŋ ni wɔkase enɛ kɛtsɔ gbɛ ni wɔtsɔɔ nɔ wɔhiɔ shi lɛ nɔ? Wɔmiihi shi diɛŋtsɛ kɛmiiha mɛni—wɔmiihi shi ogbɔjɔ, ni wɔmii ashɛ wɔhe bianɛ aloo kɛha naanɔ wala ni wɔɔna yɛ Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo hee lɛ mli?—Hebribii 12:2, 3; 1 Petro 2:21-24; 3:14.
9. Mɛɛ mumɔŋ tawuu nii ehe hiaa ni wɔwo koni wɔnyɛ wɔwuu wɔshi heloo gbɛfaŋ nibii ahe susumɔi, ni mɛɛ gbɛ nɔ nɛkɛ tawuu nii nɛɛ aaatsɔ abu wɔhe?
9 Ehe miihia ni wɔwo tawuu nii lɛ, mumɔŋ tawuu nii lɛ yɛ ta ni wɔwuɔ koni mumɔi fɔji lɛ akatɛo heloo gbɛfaŋ nibii asɛɛdii mumɔ ko yɛ wɔmli lɛ mli. Ehe miihia ni wɔwo “JALƐ dama lɛ,” ni tsɔɔ akɛ esa akɛ wɔfee nɔ ni ja yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ. (Efesobii 6:13, 14) Ni nii ni ja ni esa akɛ wɔfee bianɛ ji ni ‘wɔkwa wɔhe ni wɔnyiɛ Kristo nɔkwɛmɔ nɔ lɛ sɛɛ,’ ejaakɛ taakɛ Yesu tee nɔ ekɛɛ lɛ: “Ejaakɛ mɛɛ sɛɛ gbɔmɔ naa, kɛji enine shɛ je muu lɛ fɛɛ nɔ, shi elaaje esusuma lɛ? (Mateo 16:24-27; Okɛto Mateo 6:33 he.) Tawuu nɔ kroko ni he hiaa ji “HEMƆKƐYELI tsɛŋ lɛ.” (Efesobii 6:16) Esa akɛ wɔhe Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo hee ni baa lɛ wɔye diɛŋtsɛ ni wɔkakwɛ nɛkɛ gbɛjianɔtoo momo nɛɛ gbɛ ni eha wɔ wɔtaomɔ nii. Kaaha ohiɛ miikpa nɔ akɛ etsɛŋ kwraa ni ebaaba naagbee, kɛ eninamɔi lɛ fɛɛ.—1 Yohane 2:17; Ezekiel 7:19.
10. Mɛɛ tawuu nii titri ko he hiaa waa koni wɔnyɛ wɔkɛwuu wɔshi heloo gbɛfaŋ nibii ahe susumɔ, ni mɛni hɛwɔ?
10 Shi dani ooonyɛ owuu oshi jeŋ ninamɔ ni baa yɛ gbɛ ni yɔɔ nigii nɔ lɛ, tawuu nii ni nyiɛ sɛɛ ni atsi ta lɛ he miihia wɔ titri, ni ji, “WALAHEREMƆ dadefai lɛ.” Bɔfoi lɛ awolo kroko hu kɛɔ akɛ esa akɛ “wɔbumɔ dadefai ni ji YIWALAHEREMƆ NƆHIƐNƆKAMƆ lɛ.” (Efesobii 6:17; 1 Tesalonikabii 5:8) “Yiwalaheremɔ nɔhiɛkamɔ” ni wɔyɔɔ lɛ tsɔɔ akɛ wɔmiikwɛ juromɔ nɔ lɛ he nyɔmɔwoo ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ lɛ gbɛ shi wɔkwɛɛɛ ogbɔjɔ shihilɛ he nyɔmɔwoo yɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ mli lɛ gbɛ.
11. Mɛɛ gbɛ nɔ Mose tsɔɔ yɛ akɛ ebu “dade fai ni ji yiwalaheremɔ nɔhiɛkamɔ lɛ”?
11 Mose bu edadefai lɛ, “yiwalaheremɔ nɔhiɛkamɔ lɛ.” Eyɛ mli akɛ alɛ lɛ akɛ Farao biyoo lɛ binuu moŋ, shi ekpoo akɛ “eeeye esha mli ŋɔɔmɔ be fioo ko” yɛ odehei awe lɛ aloo ni eeedi “Mizraim jwetirii” lɛ asɛɛ. Mɛni hewɔ? “Ejaakɛ nyɔmɔwoo lɛ ekwɛɔ.” Mose susu, aloo ejwɛŋ nibii ni Yehowa ewo shi yɛ he lɛ ahe waa. Jeee akɛ Mose enu aloo ekane Yehowa he sane kɛkɛ. Biblia lɛ kɛɔ akɛ “ejaakɛ emɔ Mɔ ni anaaa lɛ lɛ mli tamɔ nɔ mi eena lɛ.” (Hebribii 11:24-27) Yehowa ji mɔ ni yɔɔ diɛŋtsɛ kɛha Mose ni nakai ji E-shiwooi ni kɔɔ naanɔ wala he lɛ. Kɛji akɛ wɔɔnyɛ wɔdamɔ Satan tutuamɔi lɛ anaa yɛ omanyeyeli mli lɛ, belɛ esa akɛ wɔhiɛnɔkamɔ akɛ wɔɔhi shi kɛya naanɔ lɛ afee nɔ ni yɔɔ diɛŋtsɛ kɛha wɔ.
Wuu Oshi Ahoshwibɔɔ
12. Mɛni mumɔi fɔji kɛba koni amɛkatutua Kristofoi pii ni amɛye omanye yɛ mli?
12 Taakɛ wɔtsɔ hiɛ wɔle yɛ nikasemɔ ni tsɔ hiɛ lɛ mli lɛ, gbɛi sɔrɔtoi ni mumɔi fɔji tsɔɔ nɔ amɛnine shɛɔ mɛi anɔ lɛ ekome ji ni amɛha Kristofoi kɛ amɛhe awo ahoshwibɔɔ mli. Amɛbɔɔ mɔdɛŋ ni amɛfite bɔlɛnamɔ he akɔnɔ ni Nyɔŋmɔ kɛha wɔ lɛ—nɔ ni esa akɛ ana mli ŋɔɔmɔ yɛ gbalashihilɛ mli pɛ lɛ. Etamɔ nɔ ni mumɔi fɔji lɛ enyɛ amɛkɛ shihilɛi komɛi eba yɛ he fɛɛ he ŋmɛnɛ ni kaa Kristofoi koni amɛkɛ mɛi krokomɛi ni yɔɔ gbalashihilɛ gbɛjianɔtoo lɛ sɛɛ lɛ ana bɔlɛ. Mɛɛ tawuu nii baaye abua wɔ ni wɔkɛte shi wɔwo mumɔi fɔji nɛɛ?
13. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ Yosef tsɔɔ yɛ akɛ ewo “jalɛ dama” lɛ?
13 “Jalɛ dama” lɛ ni wɔɔwo he hiaa. Ehe miihia ni wɔtswa wɔfai shi yɛ be fɛɛ mli akɛ wɔbaafee nɔ ni Yehowa kɛɔ akɛ eja lɛ. (1 Korintobii 6:18) Yosef wo etawuu nii lɛ. Be mli ni Potifar ŋa ni bɔlɛnamɔ eye lɛ sɛkɛ lɛ tee nɔ ekpa lɛ fai gbi fɛɛ gbi akɛ, “Okɛmi abawɔ” lɛ, Yosef kɛɛ akɛ: “Te aaafee tɛŋŋ ni mafee efɔŋ kpeteŋkpele ni tamɔ nɛkɛ nɛɛ, ni mafee esha mashi Nyɔŋmɔ hu? (1 Mose 39:7-12) Taakɛ Yosef fee lɛ, ehe miihia ni wɔ hu wɔsusu nɔ ni baajɛ ahoshwibɔɔ jeŋba ni wɔ ‘kutumpɔo tsui’ lɛ aaashwe Iɛ mli aba lɛ he.—Yeremia 17:9.
14. Mɛni esa akɛ wɔsusu he ni eye ebua wɔ ni wɔkwa ahoshwibɔɔ mli ni wɔkɛ wɔhe aaawo lɛ?
14 Klɛŋklɛŋ lɛ, esa akɛ wɔsusu bɔ ni enɛ saa Nyɔŋmɔ he ehaa kɛ wɔku emla mli lɛ he. Satan etswa Yehowa mpoa, ekɛɔ akɛ adesa yeŋ lɛ anɔkwale yɛ kaa shishi. No hewɔ lɛ Yehowa woɔ wɔ hewalɛ akɛ: “Mibi, feemɔ ohe nilelɔ, ni oha mitsui anyɔ mimli, ni mana hetoo maha mɔ ni bɔɔ mi ahora lɛ.” (Abɛi 27:11) Susuma enɛ he: Ani obaaku Nyɔŋmɔ mla mli ni oha Satan mii ashɛ ehe ni Nyɔŋmɔ aye awerɛho? (Lala 78:38-41) Kɛ osumɔɔ Yehowa diɛŋtsɛ lɛ, belɛ te aaafee tɛŋŋ ni ooofee nii ni tamɔ nɛkɛ? Agbɛnɛ hu susumɔ nii ni nilee yɔɔ mli ni esa akɛ ofee Iɛ he. Yehowa pɛ ji mɔ ni baanyɛ aha bo naanɔ wala. No hewɔ lɛ ani nilee bɛ mli akɛ ooofee esuɔmɔnaa nii?—1 Yohane 5:3; Romabii 6:23.
15. Mɛɛ susumɔ ko mɛi ni kɛ amɛhe woɔ ahoshwibɔlɔ anɔfɔŋfeemɔ mli lɛ nyɛɛɛ ana yɛ amɛjwɛŋmɔ mli
15 Kristofoi ni ŋmɛɔ amɛhe amɛhaa Satan tutuamɔ Iɛ laajeɔ amɛ mumɔŋ ninaa diɛŋtsɛ. Abaanyɛ akɛ mumɔŋ nii ni amɛnaaa lɛ ato shihilɛ ni ba Elisha tsulɔ lɛ nɔ lɛ he. Susumɔ bɔ ni Elisha sɔle eha lɛ lɛ he: “Yehowa, miikpao fai, gbelemɔ ehiŋmɛii ni ena nii!” Ni tsulɔ lɛ na, “ni naa, gɔŋ lɛ nɔ eyi tɔ kɛ la okpɔŋɔi kɛ shwiilii kɛbɔle Elisha he kɛkpe.” (2 Maŋtsɛmɛi 6:15-17) Ani oona mɔ ni kwɛɔ wɔ lɛ? Yehowa ni, ni nakai Kristo kɛ bɔfoi lɛ hu feɔ. (Lala 11:4; 34:7; Hebribii 1:14; Mateo 18:10) Taakɛ eji lɛ, wɔdamɔ nikwɛmɔ he kpoku ko nɔ. (Okɛto 1 Korintobii 4:9 he.) Akɛni Ŋmalɛ mli sane ni tamɔ nɛkɛ yɔɔ wɔjwɛŋmɔ mli hewɔ lɛ, te aaafee tɛŋŋ ni gbɔmɔ, ni le akɛ aakwɛ enifeemɔi fɛɛ kɛmiijɛ ŋwɛi lɛ, kɛ ehe aaawo bɔlɛnamɔ nifeemɔi ni ejaaa mli?
16. Mɛɛ saji krokomɛi, kɛ asusu he lɛ, eeeye ebua wɔ ni wɔkwa ahoshwibɔɔ mli ni wɔkɛ wɔhe aaawo?
16 Agbɛnɛ hu, kɛji akɛ otsɔ ahoshwibɔɔ gbɛ nɔ lɛ, susumɔ bɔ ni ebaasa Kristofoi asafo lɛ he eha lɛ he. Mɛi ni yɔɔ sɛɛ lɛ baamu sane naa akɛ Yehowa Odasefoi tamɔ je lɛ nɔŋŋ, ni yɛ enɛ hewɔ lɛ, mɛi ni naa enɛ lɛ boŋ sane ni haa wala lɛ toi. (2 Petro 2:2) Agbɛnɛ hu, susumɔ awerɛho ni ajwamaŋbɔɔ gbɛ ni tamɔ nɛkɛ lɛ baaha oweku lɛ mlibii lɛ aye lɛ he. (Abɛi 10:1) Ni kɛji akɛ obote gbalashihilɛ mli lɛ, bi ohe akɛ: “Te mafee tɛŋŋ ni mikɛ yitsoŋwalɛ sane nɛkɛ aye mihefatalɔ lɛ? Mɛɛ gbɔmɔ nɛkɛ ji mi?” Kɛji akɛ wɔsusu nibii fɛɛ he lɛ, ani ahoshwibɔɔ ni wɔkɛ wɔhe aaawo mli lɛ jeee pɛsɛmkunya, nii ni akwɛɛɛ kɛyaaa shɔŋŋ kɛ kwashiaianifeemɔ gbɛ kwraa lo?
17, 18. (a) Mɛɛ ta ni awuɔ yɛ wala be fɛɛ mli bɔfo Paulo na, ni mɛɛ gbɛ nɔ etsɔ eye mli kunim? (b) Bɔni afee ni wɔwula wɔhe kwraa lɛ, mɛni he hiaa, ni mɛɛ gbɛ esa akɛ wɔtsɔ nɔ wɔdi sɛɛ?
17 Eji anɔkwale akɛ, ejeee nɔ ni yɔɔ mlɛo akɛ aaakwa efɔŋfeemɔ. Bɔfo Paulo diɛŋtsɛ wuu ta ewala be fɛɛ eshi akɔnɔ fɔŋ ni be ko lɛ eŋɔ lɛ nom lɛ. Eŋma akɛ: “Migbalaa mi diɛŋtsɛ migbɔmɔtso lɛ mai ni miyeɔ lɛ nyɔŋ, koni mi ni mishiɛɔ mitsɔɔ mɛi krokomɛi lɛ, mi diɛŋtsɛ lɛ, akashɛ mi afɔ.” (1 Korintobii 9:27; Tito 3:3) Paulo ‘hiɛ ehe dɛŋdɛŋ.’ Enyɛɔ lɛ diɛŋtsɛ ehe nɔ koni efee nɔ ni ja, yɛ be mli ni egbɔmɔtso lɛ sumɔɔ ni efee efɔŋ lɛ. Kɛji akɛ ooonyɛ owuu ta lɛ ni oye omanye lɛ belɛ esa akɛ bo hu ofee nakai nɔŋŋ.
18 Bɔni afee ni wɔwula wɔhe kwraa lɛ ehe miihia hu ni osɔle daa kɛha Nyɔŋmɔ yelikɛbuamɔ. (Efesobii 6:18) Shi kɛlɛ onyɛŋ osɔle kɛha yelikɛbuamɔ ni agbɛnɛ okane ajwamaŋbɔɔ he woji, oyakwɛ ajwamaŋbɔɔ sinii aloo osusu nibii ahe tamɔ yiŋfɛlɛfɛlɛtsɛ aloɔ okɛ mɔ ni hiɛ bɔɔ su kroko aje kpo. Esa akɛ otsu nɔ ni osɔleɔ obiɔ lɛ he nii!
Wuu Oshi Mɔ Kome Susumɔ
19. (a) Yehowa etee nɔ ekudɔ ewebii yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Mɛɛ gbɛ mɛi komɛi tsɔɔ nɔ amɛjieɔ mɔ kome susumɔ kpo?
19 Yɛ be mli ni wɔkaseɔ Biblia lɛ wɔnaa akɛ Yehowa ekudɔ etsuji yɛ gbɛjianɔtoo naa yɛ be fɛɛ mli. Ni taakɛ bɔ ni yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli lɛ anɔkwale Kristofoi agbɛjianɔtoo kome yɔɔ lɛ, nakai nɔŋŋ hu ŋmɛnɛ Yahowa kɛ gbɛjianɔtoo kome pɛ miitsu nii. (Efesobii 4:4, 5; Mateo 24:45-47) Shi kɛlɛ mɛi komɛi yɛ ni kɛɔ akɛ gbɛjianɔtoo lɛ efee tsakemɔi dã, no hewɔ lɛ amɛjeɔ ŋwane akɛ: “Esa akɛ wɔto wɔyiŋ wɔha wɔ diɛŋtsɛ wɔhe yɛ nɔ ni esa akɛ wɔhe wɔye lɛ he.” Enɛ ji mɔ kome susumɔ. Mɛni hewɔ oshara yɔɔ mli waa nakai lɛ?
20. (a) Mɔ kome susumɔ ji mɛni he okadi? (b) Mɛni baaye abaa wɔ ni wɔkwa wɔ diɛŋtsɛ wɔsusumɔi ni wɔkɛaaye gbɛjianɔtoo lɛ nɔ̃ lɛ hiɛ? (d) Mɛɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli nɔkwɛmɔ nɔ ko ehi akɛ wɔɔnyiɛ sɛɛ?
20 Nɛkɛ susumɔ nɛɛ ji hewoo he okadi. Ni taakɛ Biblia lɛ kɛɔ lɛ: Hewoo nyiɛɔ hiɛkpatamɔ hiɛ, ni hetsɔɔmɔ mumɔ nyiɛɔ shigbeemɔ hiɛ.” (Abɛi 16:18) Kɛji akɛ wɔje shishi wɔsusu akɛ wɔle jogbaŋŋ fe gbɛjianɔtoo lɛ, esa akɛ wɔbi wɔ diɛŋtsɛ wɔhe akɛ: “Nɛgbɛ wɔkase Biblia mli anɔkwale lɛ yɛ klɛŋklɛŋ kwraa? Ani wɔbaanyɛ wɔle anɔkwale gbɛ lɛ eji jeee gbɛtsɔɔmɔ ni jɛ gbɛjianɔtoo lɛ mli kulɛ? Yɛ anɔkwale—mli lɛ, ani wɔbaanyɛ wɔya nɔ ni Nyɔŋmɔ gbɛjianɔtoo lɛ gbɛtsɔɔmɔ bɛ mli?” Dabi, wɔnyɛŋ wɔfee nakai!—Okɛto Bɔfoi lɛ Asaji 15:2, 28, 29; 16:4, 5 he.
21. (a) Mɛɛ gbɛ pɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔye omanye yɛ wɔtawuu lɛ mli? (b) Mɛni esaaa akɛ wɔhiɛ kpaa nɔ gbi ko gbi ko, ni no hewɔ lɛ mɛɛ shihilɛ nɛkɛ ehe hiaa ni wɔdi sɛɛ agbɛnɛ?
21 Kɛ wɔsusu mumɔi fɔji asafoi ni he wa ni wuɔ shiɔ wɔ Iɛ ahe lɛ, esa akɛ wɔkpɛlɛ nɔ akɛ wɔnyɛŋ ni wɔkome wɔye kunim. Shi kɛlɛ yɛ Nyɔŋmɔ sɛɛfimɔ, kɛ yelikɛbuamɔ kɛ sɛɛfimɔ ni jɛ egbɛjianɔtoo lɛ ŋɔɔ—wɔ jeŋ fɛɛ nyɛmimɛi anaanyobɔɔ Iɛ hewɔ lɛ—wɔnine enyɛŋ shi. (Lala 118:6-12; 1 Petro 5:9) Shi kɛlɛ, esaaa akɛ wɔhiɛ kpaa nɔ gbi ko gbi ko akɛ wɔyɛ mumɔŋ tawuu ko mli, ni ta be jeee be ni akɛjɔɔ he, akɛjieɔ hiɛtserɛ ni akɛnaa shihilɛ mli ŋɔɔmɔ. Shi moŋ, eji be kɛha tsɔsemɔ ni mli wa, hiɛ ni hiɔ he nɔ kɛ he ni akɛshaa afɔle. Henyɛlɔ lɛ nine eshɛ wɔteŋ mɛi komɛi anɔ koni amɛgbɔjɔ amɛhebuu lɛ mli, ni mɛnɛɛmɛi egbee shi. Ekaba lɛ nakai kɔkɔɔkɔ yɛ wɔgbɛfaŋ! Ni ebaŋ lɛ nakai kɛji akɛ wɔtee nɔ wɔwo “Nyɔŋmɔ tawuu nii lɛ fɛɛ” ni wɔdamɔ shi shiŋŋ wɔshi “abonsam ŋaatsɔɔi lɛ.”—Efesobii 6:11, 12.a
[Shishigbɛ niŋmai]
a Ajie kɛjɛ January 15, 1983 Blɔfo Buu-Mɔɔ lɛ mli
Ani Obaanyɛ Oha Sanebimɔi Nɛɛ Ahetoo?
□ Kɛ heloo gbɛfaŋ nibii asɛɛdii bafee nɔ titri yɛ Kristofonyo shihilɛ mli lɛ, mɛɛ naagbai baajɛ mli aba nakai mɔ lɛ kɛ mɛi krokomɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ anɔ?
□ Mɛni baaye abua wɔ ni wɔwuu wɔshi ninamɔ he susumɔi?
□ Mɛni baaye abua wɔ ni wɔkwa wɔhe ni wɔɔŋmɛɛ wɔha ahoshwibɔɔ?
□ Mɛni ji mɔ kome jwɛŋmɔ he okadi, ni mɛni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkwa enɛ?
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 17]
Kɛji akɛ Kristofonyo ko bafee mɔ ni feɔ fuu, ni ekɛ eshihilɛ mli nibii ni ena miitsɔɔ lɛ, mɛɛ hewalɛ enɛ baanyɛ ana yɛ asafo lɛ mlibii krokomɛi lɛ anɔ?