Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w84 6/1 bf. 4-7
  • Ani Owɔsɛɛ Be Baanyɛ Atsake?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Owɔsɛɛ Be Baanyɛ Atsake?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Mɛni Ji Gbalɛ?
  • He Ni Anyɛɔ Akɛfɔɔ Biblia Gbalɛ Nɔ
  • Gbalɛ Kɛ Ŋmɛnɛŋmɛnɛ
  • Kasemɔ Nii Kɛjɛ Biblia Mli Gbalɛi Amli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2023
  • Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli Lɛ Miiye Nɔ!
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2022
  • Ani Mɔ ko Baanyɛ Ale Wɔsɛɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2014
  • Te Ogbɛkpamɔi Kɛha Wɔsɛɛ Be Lɛ Ji Nɔ Ni Yɔɔ Diɛŋtsɛ Ha Tɛŋŋ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1984
w84 6/1 bf. 4-7

Ani Owɔsɛɛ Be Baanyɛ Atsake?

ŊƆƆ LƐ akɛ ooto gbɛjianɔ oha weku lɛ hiɛtserɛjiemɔ yɛ he ko ni onu akɛ aawie kɔɔyɔŋ tsakemɔ he akɛ ahum ko ni naa wa baatswa. Ani otsakeŋ ogbɛjianɔtoo lɛ? Nɔ ko bɛ ni obaanyɛ ofee ni okɛkudɔ kɔɔyɔŋ tsakemɔ lɛ, shi ehe ehiaaa ni ofɔ. Kɛ ato gbɛjianɔ kroko lɛ, weku lɛ mii baanyɛ ashɛ amɛhe yɛ he kroko yɛ ahum ni tswaa lɛ fɛɛ sɛɛ.

Shihilɛ Iɛ tamɔ nakai nɔŋŋ yɛ owɔsɛɛ be kɛ Biblia gbalɛ he. Yɛ anɔkwale mli lɛ abaanyɛ ana wɔsɛɛ be kɛtsɔ Biblia gbalɛ mli. Ni eyɛ mli akɛ wɔ adesai nyɛŋ atsake gbalɛ mli saji ni kɔɔ shikpɔŋ lɛ he lɛ moŋ, shi wɔ aŋkroaŋkroi lɛ baanyɛ atsake wɔ gbɛjianɔtooi ni eha wɔná wɔsɛɛ be ni hi yɛ nakai shihilɛi lɛ amli.

Akɛ wɔ wɔsɛɛ be etsa Biblia gbalɛ ni anyɛŋ agbala mli. Kɛji akɛ wɔkɛ hiɛdɔɔ susu bɔ ni anyɛɔ akɛ he fɔɔ Biblia mli gbalɛ nɔ lɛ he ni wɔtsu he nii bɔ ni sa lɛ, wɔ wɔsɛɛ be baanyɛ atsake kɛha ekpakpa. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Nyɔŋmɔ ewo toiŋjɔlɛ shikpɔŋ ni yiwalɛ bɛ mli he shi. Ni eesumɔ ni nakai shihilɛ ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ afee wɔ wɔsɛɛ be. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Saramɔ mɔ ni hi kɛwula shi [lɛ] . . . ejaakɛ nakai gbɔmɔ lɛ aaahi aha Iɛ wɔsɛɛ. Shi . . . mɛi fɔji awɔsɛɛ be lɛ sɛɛ aaafo.” (Lala 37:​10, 11, 38) Ani wɔbaanyɛ ni wɔkɛ wɔhe afɔ Nyɔŋmɔ shiwooi anɔ? Klɛŋklɛŋ lɛ, nyɛhaa wɔtaoa nɔ kwraa ni gbalɛ ji lɛ mli.

Mɛni Ji Gbalɛ?

Gbalɛ shishi ji “shɛɛ sane ni jɛ mumɔŋ; wiemɔ ni ba kɛtsɔ ŋwɛi hewalɛ nɔ.” Taakɛ Vine Expository Dictionary of New Testament Words tsɔɔ lɛ, Biblia ji: “Jwɛŋmɔ lɛ kɛ Nyɔŋmɔ ŋaawoo wiemɔ,” kɛ “sane jajemɔ ni anyɛŋ atsɔ adebɔɔ nɔ ale.” Nɔ ni fata he hu ji “nɔ ni baaba ni atsɔɔ hiɛ agbaa”​—yinɔsane ni atsɔ hiɛ aŋma. Ni nɛkɛ sɛɛkpee shishinumɔ nɛɛ​—wɔsɛɛ be ni atsɔɔ hiɛ agbaa afɔɔ shi​—lɛ ji nɔ ni kɔɔ wɔhe agbɛnɛ. Nyɛhaa wɔkwɛa nɛkɛ gbalɛ sane nɛɛ fa nɛɛ jogbaŋŋ agbɛnɛ.

Gbɔmɛi enya wɔsɛɛ be he yɛ be fɛɛ mli. Shi kɛlɛ mɛi pii baaku amɛhiɛ amɛshwie gbalɛ jɛɛhe ni ji anɔkwale kome pɛ​—Biblia, lɛ nɔ. Gbɔmɛi akpekpei abɔ ebɔ mɔdɛŋ yɛ afii abɔ ni eho lɛ amli akɛ amɛaana wɔsɛɛ be kɛtsɔ ŋulamiiaŋkwɛlɔi, ninalɔi loo dɛ̃kwɛlɔi kɛ klamɔi anɔ, ni amɛheɔ mɛi ni gbaa wɔsɛɛ be nɛɛ amɛyeɔ. Shi mɛni hewɔ mɛi pii kɛ amɛhe fɔɔ jɛɛhei ni jɛ adesai nɛɛ anɔ moŋ yɛ be mli ni amɛtswaa nyɛ ni eeenyɛ eba akɛ Biblia gbalɛ moŋ hiɛ saji ni amɛtaoɔ lɛ amɛfɔ̃ɔ lɛ?

He Ni Anyɛɔ Akɛfɔɔ Biblia Gbalɛ Nɔ

Gbɔmɔ bɛ shihilɛi ni baaba yɛ wɔsɛɛ be mli lɛ anɔ hewalɛ ko ni esa akɛ ekudɔ esaji yɛ nibii ni ba lɛ anaa. Shi esoro Nyɔŋmɔ. Nibii ni egbaa lɛ yɛ pɛpɛɛpɛ yɛ yiŋtooi enyɔ komɛi ahewɔ. Klɛŋklɛŋ lɛ, akɛ Bɔlɔ lɛ, Yehowa le adesai, ni ebaanyɛ etsɔ hiɛ etsɔɔ he ni adesa susumɔ kɛ enifeemɔi kɛ lɛ baaya lɛ pɛpɛɛpɛ. (5 Mose 31:​21; Yesaia 46:​9, 10) Nɔ ni ji enyɔ lɛ, Nyɔŋmɔ baanyɛ atsɔmɔ saji dani eba. Ni eyiŋtooi baa mli yɛ be fɛɛ mli yɛ gbɛi enyɔ lɛ fɛɛ nɔ ni amaa egbalɛ wiemɔ lɛ nɔ mi yɛ be fɛɛ mli akɛ eji anɔkwale.

Yehowa tsɔ gbalɔ Yesaia nɔ etsɔɔ bɔ ni enyɛɔ egbaa ni ekudɔɔ wɔsɛɛ be yɛ be mli ni kɛ akɛ lɛ to apasa gbalɔi lɛ ahe lɛ amɛnyɛɛɛ fɛi amɛfee lɛ. Ejajeɔ akɛ: “Miji Mɔ ni haa klamɔi yeɔ sɛkɛ; Mɔ ni haa etsulɔ wiemɔ baa mli anɔkwale, Mɔ ni tsuɔ lɛ diɛŋtsɛ ebɔfoi lɛ aŋaawoo he nii kwraa.”​—Yesaia 44:​25, 26.

Akɛni Nyɔŋmɔ ‘haa etsulɔ wiemɔ baa mli anɔkwale’ hewɔ lɛ, Ŋmalɛi lɛ egbɛ bɔ ni jeŋ hewalɛi lɛ baaba amɛha lɛ efɔ shi yɛ anɔkwale mli, kɛ nibii ni baafata he aba ni baaha ato amɛ ama shi lɛ. Anaa enɛ he nɔkwɛmɔ nɔ ni ekaaa yɛ Biblia mli wolo ni ji Daniel lɛ yitso 2. Biɛ tsɔɔ bɔ ni Maŋtsɛ Nebukadnezar hao waa yɛ lamɔ ko ni ela ni enyɛɛɛ ekai lɛ hewɔ. Eyiŋ fɛɛ efutu. Egbalɔi ni ji Kaldeabii lɛ eko kwraa bɛ ni baanyɛ akai lɛ lamɔ lɛ, aahu po ni amɛaanyɛ amɛtsɔɔ shishi. Amɛnaa ekpɛ amɛhe kwraa. Daniel, ákɛ Yehowa gbalɔ lɛ jie lamɔ lɛ kɛ eshishinumɔ lɛ kpo yɛ be mli ni maŋtsɛ lɛ boɔ toi ni ehiɛ efee lɛ yaa lɛ. Daniel kɛɛ:

“Maŋtsɛ, ayɛ, ŋkunyaayelɔ, ashwaiafeelɔ, loo ŋulamiiaŋkwɛlɔ ko bɛ ni baanyɛ akɛɛ bo enɛ. Shi Nyɔŋmɔ ko yɛ ŋwɛi, ni jieɔ teemɔŋ saji akpo. Ekɛɛ Mantsɛ nɔ ni baaba wɔsɛɛ be.”​—Daniel 2:​27, 28, Today’s English Version.

No sɛɛ lɛ Daniel tsɔɔ bɔ ni jeŋmaji ni he wa baate shi ni amɛgbee shi. Amaga ko ni, tamɔ gbɔmɔ ni ana yɛ maŋtsɛ lɛ lamɔ lɛ mli lɛ damɔ shi kɛha jeŋ maŋtsɛyelii ni baatsara nɔ aba, ni Babilon (shika yitso lɛ) , Media kɛ Pershia (jwiɛtɛi tsitsi kɛ niji lɛ) , Hela (akɔɔble musu kɛ shuɔji lɛ) , Roma (dade naji) , ni Ŋleshi kɛ Amerika Jeŋ Hewalɛ ni ŋmɛnɛ kuui ni feɔ veveeve yɛ nɔyeli mli yɔɔ enɔyelihei kɛ he ni ena mɛi anɔ hewalɛ yɛ (dade fa kɛ sũ fa naji lɛ) . Naagbee lɛ ŋwɛi nɔyeli yeɔ adesa nɔyeli najiaŋ, yɛ be mli ni Nyɔŋmɔ ŋwɛi Maŋtsɛyeli (tɛ) lɛ jwaraa amaga lɛ fɛɛ lɛ.​—Daniel 2:​36-45; kwɛmɔ Daniel 8:​19-25 hu.

Bɔni afee ni wɔfee Biblia mli gbalɛ ni atsɔɔ mli pɛpɛɛpɛ ni eji anɔkwale hu lɛ he mfoniri lolo lɛ, susumɔ nɔkwɛmɔ nɔ nɛɛ he: Nyɛhaa wɔŋɔa lɛ akɛ gbɔmɔ ko ni ehe gbɛi bawie yɛ faŋŋ mli ŋmɛnɛ ni etsɔ hiɛ egba nibii ni baaba yɛ afii 200 mli, kɛha afi 2184. Nibii ni yɔɔ gbalɛ lɛ mli nɛ:

▪ Tawuu kpele ko: Jeŋmaji ni kɛ amɛhe wuɔ ta lɛ nako afee jeŋ hewalɛi ni kɛ amɛhe shiɔ akaŋ, ni nɔ ni baajɛ mli aba lɛ baatsake jeŋ yinɔsane.

▪ Tawuu mli ŋaa ni akɛtsu nii: Tsɔnei ahe nilee kpele ni akɛtsake faa wulu ko gbɛ.

▪ Kunimyelɔ lɛ gbɛi: Akɛ egbɛi ha aaafee afii 200 dani eye kunim lɛ, kɛ afii 130 dani afɔ lɛ.

▪ Nɔ ni jɛ mli ba: Eshikpɔŋ ni sane lɛ ba yɛ nɔ kɛ nɔ ni jɛ mli ba mɔ ni aye enɔ kunim lɛ nɔ.

Kɛji akɛ nibii ni agba nɛɛ fɛɛ ba mli anɔkwale lɛ, kɛ hoo lɛ, ani ehaŋ gbɔmɛi asusu nibii komɛi ni gbɔmɔ nɛɛ ewie yɛ wɔsɛɛ be he lɛ ahe?

Nɔ ni wɔtsɔɔ mli nɛɛ ba mli diɛŋtsɛ yɛ Babilon nɔ kunim ni Mediabii kɛ Persiabii ye lɛ mli. Aaafe afii 200 dani sane nɛɛ aaaba lɛ, Biblia mli gbalɔ Yesaia gba akɛ:

▪ Tawuu kpele baate shi: yɛ Media kɛ Persia kɛ agbɛnɛ Babilon teŋ.​—Yesaia 13:​17, 19.

▪ Tawuu mli ŋaa ni akɛtsu nii: aha faa ni akɛbɔle maŋ lɛ he akɛ ehebuu nɔ̃ lɛ gbi; abote maŋ ni wa ni atswa gbogboi awo he lɛ mli kɛtsɔ egboi ni naa kamɔ shi efolo lɛ amli.​—Yesaia 44:​27–45:⁠2.

▪ Kunimyelɔ lɛ gbɛi: Koresh ni jɛ Persia​—Yesaia 45:⁠1.

Nɔ ni jɛ mli ba: Babilon baatsɔ amaŋfɔ kwraa yɛ be ni sa mli.​—Yesaia 13:​17-22.

Akɛni nɛkɛ gbalɛi nɛɛ fɛɛ ba mli anɔkwale hewɔ lɛ, ani obaabu Biblia mli gbalɛi krokomɛi hu akɛ anɔkwale?

Biblia mli gbalɛi krokomɛi pii yɛ ni fɛɛ eba mli pɛpɛɛpɛ.a Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, ehe bahia ni Yesu aha gbalɛi babaoo ni kɔɔ ehe lɛ aba mli dani ana lɛ akɛ Mesia lɛ​—ni eha amɛba mli hu. Wolo, Archaeology and Bible History, ni Nilelɔ J.P. Free ŋma lɛ kɛɔ nɛkɛ yɛ Yesu Kristo he: “Akɛ nɛkɛ gbalɛi nɛɛ fɛɛ aaanyɛ aba mli yɛ gbɔmɔ kome nɔ lɛ da tsɔ ni eyɛ shɔŋŋ tsɔ bɔ ni átsɔɔ yɛ faŋŋ mli akɛ enyɛŋ efee gbɔmɛi hiɛtɛlɔi komɛi ayiŋ ni amɛka amɛwie.” No hewɔ lɛ eka shi faŋŋ akɛ Yehowa tsɔ hiɛ egba yɛ Yesu ni ji Mesia lɛ wɔsɛɛ be he. Shi ani Biblia gbalɛ baanyɛ aye abua wɔ bianɛ?

Gbalɛ Kɛ Ŋmɛnɛŋmɛnɛ

Kɛfata yelikɛbuamɔ ni ekɛhaa wɔ koni wɔnu wɔsɛɛ be shishi lɛ, Biblia gbalɛ yeɔ ebuaa wɔ koni wɔnyɛ wɔdamɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ be nɛɛ naa. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Ojogbaŋŋ, Biblia mli gbalɛi ni eho lɛ anɔ wɔtsɔɔ wɔnuɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ be nɛɛ shishi. Ni bɔ ni jeŋ shihilɛ yɔɔ nɛɛ he shishinumɔ ni wɔɔna lɛ ji yelikɛbuamɔ nɔ̃ kpele kɛha amɛnaa ni wɔɔnyɛ wɔdamɔ.

Afii ohai nyɔŋma kɛ nɛɛhu nɛ lɛ, Biblia lɛ gba saji kɛ jeŋ shihilɛi ni ana fɛɛ mlibaa yɛ afii oha nɛɛ mli. Yinɔ ni yɔɔ afi 1914 lɛ miina nibii nɛɛ amlibaa tamɔ jeŋ fɛɛ ta, shikpɔŋ hosomɔi, tsɛŋemɔ helai, mlakwamɔ ni fa babaoo kɛ gbeyeishemɔ kpele. (Luka 21:​10, 11) Kɛfata he lɛ, ‘mɛi ahe ni adɔɔɔ,’ kɛ bɔ ni “mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ” efa babaoo hewɔ lɛ, eha jeŋba shara, babaso helai hɔ́ ni afiteɔ lɛ kɛ gbalashihilɛ ni mli gbalaa eba babaoo.​—2 Timoteo 3:​1-5.

Jeee akɛ Biblia lɛ gbaa akɛ nibii nɛɛ baaba yɛ wɔgbii nɛɛ amli kɛkɛ shi ekɛ tsabaa lɛ hu haa​—Yehowa Maŋtsɛyeli lɛ.’

Taakɛ la kpɛmɔ ni tsɔɔ gbɛ ji lɛ, Biblia gbalɛ baanyɛ akudɔ wɔ kɛya wɔsɛɛ be ni hi he kɛji akɛ wɔkwɛ okadii ni ekɛhaa lɛ jogbaŋŋ. Bɔfo Petro wo ŋaa akɛ: “Ni ama gbalɛ wiemɔ lɛ nɔ mi aha wɔ fe tsutsu lɛ, nɔ ni kɛji nyɛŋɔ nyɛhiɛ nyɛto nɔ akɛ la ni tsoɔ yɛ he ko ni woɔ duŋ.” (2 Petro 1:19) Ani obaasusu Biblia gbalɛ he jogbaŋŋ? Yehowa Odasefoi miisumɔ ni amɛye amɛbua. Kɛ ‘oŋɔ ohiɛ oto’ Biblia gbalɛ nɔ lɛ, owɔsɛɛ be baanyɛ afee nɔ ni naanɔ sɛɛnamɔi yɔɔ mli.

[Shishigbɛ niŋmai]

a Kɛha emlitsɔɔmɔ babaoo lɛ, kwɛmɔ Is the Bible Really the Word of God? ni Buu-Mɔɔ Asafo lɛ fee lɛ mli.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 5]

KƐJƐ ENƐ . . . KƐMIIYA ENƐ

“Ehaa tai asɛɛ foɔ kɛyaa shikpɔŋ lɛ naagbeehei lɛ.​—Lala 46:⁠10.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 6]

KƐJƐ ENƐ . . . KƐMIIYA ENƐ

“Shi aaafolɔ mɛi fɔji lɛ kɛaajɛ shikpɔŋ lɛ nɔ.” “Jalɔ aaafrɔke.”​—Abɛi 2:​22, Lala 72:⁠7.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 7]

KƐJƐ ENƐ . . . KƐMIIYA ENƐ

“Nuŋtsɔ Yehowa aaatsumɔ hiɛaŋ fɛɛ yaafonui.”​—Yesaia 25:8

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 7]

“Ha mlifu sɛɛ afo, ni oshɛ mlila ofɔ. Kaawo otsui la hu, efɔŋfeemɔ mli kɛkɛ ekɛ mɔ yaa. Ejaakɛ efɔŋfeelɔi lɛ aaafɔlɔ amɛ ashwie; shi mɛi ni kwɛɔ Yehowa gbɛ lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ̃. Eshwɛ fioo kɛkɛ ni mɔ fɔŋ bɛ dɔŋŋ, ni kɛ okwɛ eshihilɛ he lɛ, ebɛ jɛi. Shi mɛi ni he jɔ lɛ shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ̃ ni amɛmii aaashɛ amɛhe yɛ hejɔlɛ babaoo mli.”​—Lala 37:​8-11.

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje