Sanebimɔi Ni Jɛ Kanɛlɔi Adɛŋ
◼ Mɛni Yesu wieɔ he akɛ “mɛnɛɛmɛi” (“enɛɛmɛi“) beni ebi bɔfo Petro akɛ: “Oosumɔ mi fe mɛnɛɛmɛi (enɛɛmɛi) Io?” lɛ?
Yesu ni atee lɛ shi Iɛ yɛ Galilea Ŋshɔ Iɛ naa. Wɔkaneɔ akɛ: “Agbɛnɛ, beni amɛye nii ta Iɛ, Yesu kɛɛ Simon Petro akɛ: Simon, Yona bi, oosumɔ mi fe mɛnɛɛmɛi (enɛɛmɛi) lo? Ekɛɛ lɛ akɛ: Hɛɛ, Nuŋtsɔ, ole akɛ midɔɔ ohe. Ekɛɛ akɛ: Lɛɛ mitoo bii lɛ!”—Yohane 21:15.
Yɛ be mli ni Hela najiaŋ gbɛi kɛha nuu su loo yoo su Iɛ tsɔɔ sane ni awieɔ he lɛ yɛ bei komɛi amli Iɛ, nɔ ni touʹton (“mɛnɛɛmɛi”) loo (enɛɛmɛi) Iɛ baanyɛ ana nuu su, yoo su aloo nɔ ni awieɔ he lɛ baanyɛ afee nɔ ni jeee enɛɛmɛi ateŋ eko. No hewɔ lɛ, woloŋlɛlɔi etsɔɔ shishinumɔi sɔrɔtoi etɛ kɛha nɔ ni Yesu sanebimɔ Iɛ tsɔɔ Iɛ:
1. Ani osumɔɔ mi babaoo fe bɔ ni osumɔɔ mɛnɛɛmɛi ni ji kaselɔi krokomɛi lɛ?
2. Ani osumɔɔ mi babaoo fe bɔ ni mɛnɛɛmɛi ni ji kaselɔi krokomɛi nɛɛ Sumɔɔ mi?
3. Ani osumɔɔ mi babaoo fe enɛɛmɛi, ni ji nibii ni tamɔ looi lɛ?
Agbɛnɛ nyɛhaa wɔsusua saji etɛ nɛɛ ahe wɔkwɛa nɔ ni eeenyɛ eba akɛ no Yesu tsɔɔ.
Klɛŋklɛŋ nɔ. Yɛ faŋŋ mli Iɛ, Kristofoi fioo ko pɛ baasusu akɛ Kristo miibi akɛ: ‘Ani osumɔɔ mi babaoo fe bɔ ni osumɔɔ kaselɔi lɛ?’ Esa akɛ wɔsusu enɛ he! Ejaakɛ ebaafee naakpɛɛ sane titri akɛ aaabi Petro sane ni tamɔ nɛkɛ. Ekɛ kaselɔi krokomɛi ekpaa lɛ hi lɛlɛ Iɛ mli, shi beni eyoo Yesu yɛ ŋshɔ lɛ naa lɛ. Petro shi kaselɔi lɛ ni etu egbee ŋshɔ lɛ mli ni esere kɛtee ŋshɔ lɛ naa. Yɛ be mli ni etsɔɔ akɛ ekɛ ehe ekpɛtɛ ehe lolo lɛ, beni Kristo bi bɔfoi lɛ kɛji akɛ amɛ hu amɛmiisumɔ ni amɛya tamɔ mɛi ni esane lɛ etɔtɔ amɛnane lɛ, Petro kɛɛ akɛ etswa efai shi akɛ ekɛ Yesu baahi shi—Yohane 6:66-69; 21:7, 8.
Nɔ ni ji 2. Ni nɔ ni baanyɛ atsɔɔ akɛ Yesu miitsɔɔ akɛ, ‘Petro, ani oyɛ suɔmɔ babaoo kɛha mi fe bɔ ni kaselɔi krokomɛi Iɛ yɔɔ kɛha mi Iɛ’ hu? Mɛi ni wieɔ Biblia Iɛ he Iɛ etsɔɔ jwɛŋmɔ ni tamɔ nɛkɛ, ejaakɛ Petro etsɔ hiɛ ewie akɛ eyeɔ Yesu anɔkwale fe mɛi krokomɛi lɛ. (Mateo 26:33-35) Ni kɛlɛ ni aaanu Yohane 21:15 shishi yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ Iɛ biɔ ni atsɔɔ akɛ feemɔ-wiemɔ ko ni atsiii ta akɛtsuɔ nii Iɛ, tamɔ akɛ “Ani osumɔɔ mi babaoo fe bɔ ni mɛnɛɛmɛi [feɔ]?” Shi feemɔ-wiemɔ kroko ni tamɔ nɛkɛ bɛ Yesu sanebimɔ Iɛ mli, ni ekɛ wiemɔi ahe mlai amli naagbai baa. Agbɛnɛ, efeŋ nɔ ni ja gbɛ akɛ Yesu aaabi Petro ni ekɛ suɔmɔ ni eyɔɔ kɛha lɛ lɛ falɛ ato suɔmɔ ni kaselɔi krokomɛi lɛ baana aha lɛ Iɛ he. Ani Yesu kãaa bɔfoi Iɛ ahiɛ beni amɛkɛ amɛhe wo bienyɛyeli mli lɛ?—Marko 9:33-37;10:35-44; Luka 22:24-27.
Belɛ ani eeenyɛ eba akɛ Nɔ ni ji 3 ji nɔ ni Yesu biɔ he sane Iɛ, ‘Ani osumɔɔ mi fe enɛɛmɛi ni ji nɛkɛ nibii nɛɛ, tamɔ looi Iɛ?’ Akɛ enɛ aaanyɛ aba Iɛ nakai lɛ sa gbɛ ni atsɔ nɔ abi sane Iɛ yɛ Hela wiemɔ mli lɛ, ejaakɛ aabi Petro koni ehala nibii enyɔ teŋ, (Yesu kɛ ‘enɛɛmɛi’) . Sanebimɔ nɛɛ baanyɛ afee nɔ ni sa yɛ Petro tsutsu shihilɛ Iɛ hewɔ. Lɛ ji klɛŋklɛŋ kaselɔi ni nyiɛ esɛɛ lɛ ateŋ mɔ kome. (Yohane 1:35-42) Eka shi faŋŋ akɛ, eyɛ mli akɛ Petro enyiɛɛɛ Yesu sɛɛ amrɔ nɔŋŋ kɛ ebe fɛɛ moŋ. Shi moŋ, eku esɛɛ etee ewuoyaa nitsumɔ lɛ he. No hewɔ lɛ, nyɔji komɛi asɛɛ Iɛ Yesu tsɛ Petro kɛjɛ nitsumɔ ni haa enaa shika babaoo Iɛ he koni ebatsɔ ‘gbɔmɛi ahe wolɛɛnyo.’ (Mateo 4:18-20; Luka 5:1-11) Ni kɛlɛ yɛ Yesu gbele sɛɛ lɛ, Petro to gbɛjianɔ ni eku esɛɛ etee enitsumɔ nɛɛ he ekoŋŋ, ekɛɛ kaselɔi lɛ ateŋ mɛi komɛi akɛ: “Miiya wuo.”—Yohane 21:2, 3.
No hewɔ Iɛ ebaanyɛ eba akɛ Yesu miigbala Petro jwɛŋmɔ kɛmiiya bɔ ni ehe hiaa akɛ eeehala nɔ kome ni ekpɛ eyiŋ yɛ he Iɛ he. Mɛni ji nɔ ni ekɛbaafee klɛŋklɛŋ nii yɛ eshihilɛ mli—akɛ eeefee Yesu kaselɔ aloo eeedi nitsumɔ kroko sɛɛ taakɛ loo ni abua naa yɛ amɛhiɛ lɛ tsɔɔ lɛ? Mɛɛ gbɛhe ni sa loo, yaai, lɛji kɛ naanyobɔɔ ni ekɛ enanemɛi wolɛi Iɛ aaabɔ lɛ yɔɔ yɛ Petro tsui mli? Ani Petro baakpoo nɛkɛ nibii ni enaa he miishɛɛ nɛɛ ni ekɛ Kristo suɔmɔ aye klɛŋklɛŋ gbɛhe ni etsɔ mli ni ekɛlɛ Yesu “too bii lɛ”?—Yohane 21:17.
Wɔbaanyɛ wɔbi wɔ diɛŋtsɛ wɔhe sane ni tamɔ nakai yɛ ‘enɛɛmɛi’ ni baanyɛ agbala wɔ tamɔ wɔnitsumɔ ni wɔnaa he miishɛɛ, je lɛŋ woloŋlee ni wɔnyaa ekasemɔ he wɔshia loo wɔ hiɛtserɛjiemɔ ni wɔsumɔɔ waa Iɛ he. Wɔbaanyɛ wɔsusu enɛ he yɛ faŋŋ mli: ‘Ani misumɔɔ Yesu babaoo fe enɛɛmɛi loo nɛkɛ nibii nɛɛ fɛɛ?’ Yesu tsɔɔ akɛ kɛji akɛ wɔhetoo Iɛ ji hɛɛ lɛ, wɔbaajie enɛ kpo kɛtsɔ “too bii Iɛ” ni wɔɔlɛ amɛ lɛ nɔ.
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 31 lɛ Jɛ]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.