Jálɔi lɛ Anaabuamɔ
AHA bɔfo Yohane na nibii ni hosoɔ je lɛ ni baaba mli yɛ “Nuŋtsɔ lɛ gbi lɛ nɔ” lɛ he ninaa. Ena Nuŋtsɔ Yesu Kristo ni yɔɔ ŋwɛi lɛ ni eta okpɔŋɔ nɔ kɛyaawuu jalɛ ta, ni afee he mfoniri kɛ okpɔŋɔ yɛŋ—“ni eje kpo eye kunim, koni esaa eye kunim.” Klɛŋklɛŋ nii ni efee ji eshɛ Nyɔŋmɔ henyɛlɔ fe fɛɛ, Satan, efɔ kɛjɛ ŋwɛi kɛbagbee shikpɔŋ nɛɛ nɔ. Ni Satan fee enɛ he nɔ ko kɛtsɔ haomɔi ni ekɛba adesai anɔ ni ji gbɔmɔgbee ni anako eko da, hɔmɔ, kɛ helai, ni afee he mfoniri kɛtsɔ mfoniri-feemɔŋ okpɔŋɔi kɛ amɛnɔtaralɔi anɔ lɛ nɔ—etsuru, ediŋ, kɛ nɔ ni hiɛ lamlu su. (Kpojiemɔ 1:10; 6:1-8; 12:9-12) Nɛkɛ haomɔi nɛɛ je shishi klɛŋklɛŋ kwraa yɛ afi 1914 mli, ni etee nɔ babaoo kɛjɛ nakai beaŋ kɛbaa. Etsɛŋ, ni amɛbaashɛ amɛnaagbee kwraa kɛtsɔ nɔ ni Yesu wie he akɛ “amanehulu babaoo . . . ni anako nɔ da kɛjɛ je lɛŋ shishijee mli kɛbashi ŋmɛnɛŋmɛnɛ, ni asaŋ anaŋ enɔ gbi ko gbi ko dɔŋŋ” lɛ nɔ.—Mateo 24:3-8, 21.
Mɛni baaba Yehowa jálɔi anɔ yɛ nakai beaŋ? Kpojiemɔ yitso 7, kukuji 1 kɛyashi 10 wieɔ akɛ ŋwɛibɔfoi ahewalɛ ko “hiɛ” hiɛkpatamɔ kɔɔyɔi lɛ “amli” kɛyashi abaabua nɛkɛ jálɔi nɛɛ fɛɛ anaa. Kɛjɛ 1914 kɛbaa nɛɛ fɛɛ lɛ, abua mumɔŋ Israel, ni amɛyibɔ ji 144,000 lɛ ateŋ naagbee bii ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ anaa. Kɛkɛ ni no sɛɛ lɛ, “naa! asafo babaoo ni mɔ ko mɔ ko nyɛŋ akane, ni jɛ jeŋmaŋ fɛɛ jeŋmaŋ kɛ akutsei kɛ maji kɛ majianɔ wiemɔ amli.” Amrɔ nɛɛ nɛkɛ asafo babaoo nɛɛ ayibɔ eyashɛ akpekpei abɔ momo. Amɛdamɔ Nyɔŋmɔ maŋtsɛsɛi lɛ hiɛ akɛ mɛi ni akpɛlɛ amɛnɔ yɛ hemɔkɛyeli ni amɛtsɔɔ yɛ Yesu, mɔ ni agbe lɛ tamɔ toobi ko ni efeko nɔ ko lɛ la ni akɛkpɔɔ amɛ lɛ mli lɛ hewɔ. “Ni amɛbolɔ kɛ gbee waa amɛkɛɛ: ‘Yiwalaheremɔ lɛ ji wɔ-Nyɔŋmɔ ni ta maŋtsɛsɛi lɛ nɔ lɛ, kɛ Toobi lɛ nɔ!’” Nɛkɛ jálɔi ni yɔɔ ekaa nɛɛ yaa nɔ amɛkɛɔ mɛi krokomɛi hu akɛ “Ba!” ni amɛ hu abuaa amɛnaa kɛhaa yiwalaheremɔ kɛtsɔ “amanehulu kpeteŋkpele” lɛ mli.—Kpojiemɔ 7:14-17; 22:17.
“Kɛtee Shikpɔŋ Muu lɛ Fɛɛ Nɔ”
Abaanyɛ awie yɛ nɛkɛ jálɔi ni etuu amɛhe amɛha nɛɛ ahe akɛ: “Amɛgbee jije kɛtee shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ nɔ, ni amɛwiemɔi lɛ eshɛ jeŋ naagbee hei lɛ.” (Romabii 10:18) Akɛ yibiiwoo ni sa kadimɔ waa ejɔɔ amɛnitsumɔ ni mɔdɛŋbɔɔ yɔɔ mli nɛɛ babaoo. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ:
Mexico bɔɔ Yehowa jalɔi 335,965 ni yɔɔ ekaa he amaniɛ amrɔ nɛɛ, ni miihe ashɛ akpei oha nɔyaa yɛ afii etɛ pɛ mli! Mɛni hewɔ nɔyaa babaoo eba nakai? Sane ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ baanyɛ aye abua ni wɔna nɔ hewɔ. Obalanyo ko ni atsɛɔ lɛ Aurelio ji sɔlemɔ tsu mli nibii anɔkwɛlɔ yɛ Katolek sɔlemɔ ko mli. Be fɛɛ be ni Yehowa Odasefoi baa nakai akrowa lɛ mli lɛ, eyatswaa sɔlemɔ ŋmɛlɛ lɛ ni ekɛjeɔ mɔ fɛɛ mɔ nijiaŋ wui ni amɛkabo amɛ toi. Yɛ be fioo sɛɛ lɛ, ehe Jerusalem Bible ni Katolekbii fee lɛ eko ni ebɔi kanemɔ, shi enuuu shishi. Kɛkɛ ni gbi ko lɛ ena enaanyo ko ni ehiɛ New World Translation Biblia lɛ eko yɛ eŋaashi. Aurelio wie enaanyo lɛ hiɛ waa, ni ekɛɛ lɛ akɛ e-Biblia ni ehiɛ lɛ ejaaa, ni ekɛ lɛ tee lɛ diɛŋtsɛ eshia koni ekɛ Biblia “diɛŋtsɛ” lɛ eko ayatsɔɔ lɛ. Enaanyo lɛ kɛɛ: “Kanemɔ 2 Mose 20,” kɛkɛ ni eshi lɛ etee.
Eje shishi kɛjɛ yitso 1, ni sɔlemɔ tsu mli nibii anɔkwɛlɔ nɛɛ kane 2 Mose fɛɛ kɛyashi ebashɛ 2Mo yitso 20, kukuji 4 kɛ 5. Nɔ ni e-Katolek Biblia lɛ wie yɛ amagai ahe lɛ fee lɛ naakpɛɛ. Beni akpa Sɔlemɔ enɔ Hɔgbaa lɛ, etee osɔfo lɛ ŋɔɔ kɛ nakai ŋmalɛi ni kɔɔ amagai ahe lɛ. Klɛŋklɛŋ lɛ osɔfo lɛ kɛɛ lɛ akɛ lɛ diɛŋtsɛ lɛ ekɛ woo haa amagai lɛ kɛkɛ; ejaaa amɛ. Akɛni osɔfo lɛ na akɛ hetoo nɛɛ esaaa Aurelio hiɛ hewɔ lɛ, efolɔ enaa akɛ ekɛ Yehowa Odasefoi kaseɔ nii. Aurelio ekpɛlɛɛɛ nɔ, shi ekɛfata he akɛ, “Agbɛnɛ mikɛ amɛ baakase!”
Enɔ be kroko ni Odasefoi ba akrowa lɛ, Aurelio tee amɛŋɔɔ ni ekɛ amɛ bɔi Biblia lɛ kasemɔ. Ekpa nitsumɔ yɛ sɔlemɔ tsu lɛ mli ni yɛ nyɔji etɛ mli lɛ, ehe basa akɛ mɔ ni baanyɛ afata Yehowa Odasefoi ahe yɛ amɛmaŋ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Shia ni etee klɛŋklɛŋ ji osɔfo lɛ shia, ni beni ena tsutsu sɔlemɔ tsu mli nibii anɔkwɛlɔ nɛɛ akɛ Maŋtsɛyeli shiɛlɔ lɛ, eheee eyeee. Kɛkɛ ni osɔfo lɛ wo ehe gbeyei akɛ ebaashwie lɛ kɛjɛ sɔlemɔ lɛ mli, shi Aurelio kɛɛ lɛ akɛ enɛ he ehiaaa ejaakɛ lɛ diɛŋtsɛ ekpa sɔlemɔ lɛ yaa momo. Gbɛ ni ekɔ kɛ ekaa nɛɛ wo akrowa lɛ mli bii lɛ ateŋ mɛi pii ni amɛkɛ Yehowa Odasefoi ebɔi nikasemɔ momo lɛ hewalɛ. Abaptisi Aurelio kɛ mɛi krokomɛi 21 ni jɛ nakai akrowa lɛ mli lɛ yɛ kpokpaa wulu nɔ kpee ni afee yɛ no sɛɛ lɛ shishi. Shweremɔ etee nɔ oyayaayai yɛ nɛkɛ maŋ nɛɛ mli akɛ onukpa kome pɛ yɔɔ ni kɛ nɛkɛ kuu nɛɛ baasusu sanebimɔi ni akɛ mɛi ni taoɔ abaptisi amɛ lɛ susuɔ he lɛ he.
“Amɛgbee Ejije”
He ko bɛ ni mɔ ko baatee ehe yɛ ni Maŋtsɛyeli shiɛmɔ lɛ shɛɛɛ jɛmɛ. Italia Katoleknyo ko mli fɔɔ fumɔ be fɛɛ be ni Yehowa Odasefoi baa eshia. No hewɔ lɛ beni enitsumɔ lɛ fa lɛ kɛtee Singapore lɛ, enu he akɛ agbɛnɛ amɛbagbaŋ enaa dɔŋŋ. Shi nɔ ni fee lɛ naakpɛɛ ji, Odasefoi lɛ yɛ jɛmɛ hu. No hewɔ lɛ eyahe gbeei ni hiɛ yɔɔ la enyɔ koni kɛ Odasefoi ba eshia lɛ ni amɛkɔmɔ amɛ. Beni Odasefoi enyɔ ba eshia lɛ, kɛkɛ ni efɛne gbeei lɛ ewo amɛ. Amɛtsui fã, ni yei enyɔ lɛ joi foi, ni amɛtsɔmɔ hei sɔrɔtoi yɛ gbɛŋta ko. Beni gbeei lɛ ekome joi foi waa kɛyanina amɛteŋ mɔ kome lɛ, Odasefonyo nɛɛ kɛ he oyaiyeli kɔlɔ brochure enyɔ kɛjɛ ebaagi lɛ mli ni ekota ewo gbee lɛ daaŋ ni egbɛ ekɛbaakɔ̃ lɛ lɛ. Kɛkɛ ni, kooloo lɛ kpa esɛɛ nyiɛmɔ lɛ, ni etsɔ ehe ni ejo foi kɛtee shia.
Otsi ni nyiɛ sɛɛ lɛ, nakai Odasefoi enyɔ lɛ nɔŋŋ tee sɛɛsaramɔ yɛ shia ko mli yɛ nakai gbɛjegbɛ lɛ sɛɛ. Gbeei lɛ anuŋtsɔ yɛ ebɔɔ mli, ni nɔ ni fee amɛ naakpɛɛ ji akɛ, eŋa yei nɛɛ, ni efɔ amɛ nine kɛba eshia lɛ. Ekɛɛ amɛ akɛ ekɛ Yehowa Odasefoi ewieko da ni ekaneko amɛwoji lɛ eko kwraa hu da. Shi enaa kpɛ ehe waa beni ena woji lɛ yɛ egbeei lɛ ekome daaŋ lɛ. Nakai gbi lɛ gbɛkɛ lɛ, ekane woji bibii lɛ ni ena he miishɛɛ babaoo diɛŋtsɛ. Eyɛ mli akɛ ehi shi akɛ Katoleknyo ewala be fɛɛ moŋ, shi etsɔɔ akɛ eyɛ he miishɛɛ akɛ ekɛ Yehowa Odasefoi baakase Biblia lɛ.
Akɛni aaku sɛɛ akɛ nuu lɛ aya Italia ekoŋŋ hewɔ lɛ, amɛto gbɛjianɔ koni Yehowa Odasefoi kɛ lɛ akase nii yɛ jɛmɛ. Beni nuu lɛ kɛ eŋa bɔi kpeeiyaa lɛ, maŋ lɛ mli osɔfo lɛ yanina amɛ kɛ mlifu kɛ amɛ hegbeyeiwoo. Be ko lɛ mɔ ko yawo amɛŋmɔ mli la ni esha fɛɛ, kɛkɛ ni hefatalɔi nɛɛ kɛ sɔlemɔ lɛ fo tako mli kwraa. Amrɔ nɛɛ nuu nɛɛ kɛɔ akɛ: “Miyeɔ miwekumɛi lɛ ateŋ mɛi babaoo odase ejaakɛ miitao ni maha amɛle akɛ Yehowa pɛ ji anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ.”
“Eshɛ Jeŋ Naagbee Hei Lɛ”
Niiashikpamɔ kroko ni jɛ shikpɔŋ lɛ naagbee hei lɛ eko tsɔɔ bɔ ni hiɛ sɔɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sane lɛ ni eyeɔ ebuaa ni mɛi tsakeɔ. Beni eyaa klaas ko ni atsɔɔ yeihɔlɔi anii yɛ lɛ, Odasefonyo ko ni jɛ Australia lɛ kɛ yoo ko ni hiɛ sui gbohii babaoo yɛ ehe, ni esumɔɔɔ ni ekpaa zigaret shɛremɔ beni ehiɛ musu po lɛ kpe. Odasefonyo lɛ hao waa yɛ yoo nɛɛ su ni ehiɛ lɛ he. Eba mli akɛ amɛyi enyɔ lɛ fɛɛ amɛfɔ amɛbii lɛ yɛ be kome mli yɛ helatsamɔ he tsu kome lɛ nɔŋŋ mli, no hewɔ lɛ amɛna hegbɛ amɛgba sane. Etamɔ nɔ ni yoo lɛ kɛ naagbai pii kpe beni eji gbekɛyoo fioo lɛ, ni amrɔ nɛɛ egbalashihilɛ hu miihe afite kwraa. No hewɔ lɛ, beni ajie amɛ kɛjɛ helatsamɔ he lɛ ni amɛtee shia lɛ, Odasefonyo lɛ tee eyasara yoo lɛ ni ekɛ lɛ je Biblia mli nikasemɔ shishi, yɛ Making Your Family Life Happy wolo lɛ mli.
Yoo lɛ wu sɔleɔ ehaa Nyɔŋmɔ be fɛɛ be ni eha ena anɔkwale jamɔ lɛ, shi ewieɔ kɛfataa he hu akɛ: “Ekafee Yehowa Odasefoi kɛkɛ!” Shi yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, beni ena ele akɛ eŋa kɛ Odasefoi lɛ miikase nii lɛ, ebɔi saji abimɔ ni amɛfɔ lɛ nine koni ebafata amɛhe yɛ nikasemɔ lɛ mli. Efee nakai, kɛkɛ ni no sɛɛ etsɛɛɛ lɛ ebɔi asafoŋ kpeei yaa. Amrɔ nɛɛ, abaptisi wu lɛ kɛ ŋa lɛ fɛɛ, ni eka shi faŋŋ akɛ amɛgbalashihilɛ lɛ etee hiɛ ni esɔ waa diɛŋtsɛ.
Shia Biblia mli nikasemɔ ni akɛ woji ni tamɔ enɛ feɔ lɛ eye ebua ni eha abua jálɔi heei babaoo anaa. Yɛ shikpɔji anɔ hei ni ebi ni Yehowa Odasefoi kɛ maŋ hiɛ tsakemɔ shihilɛi, maŋ tai, aloo naatsii ni nɔyelɔi lɛ kɛbaa amɛnɔ lɛ akpe lɛ, shia Biblia mli nikasemɔ feemɔ etee hiɛ waa. Atee nɔ awuu maŋ ta yɛ Angola afii babaoo, ni Odasefoi lɛ kɛ yiwaa kɛ amanehulu babaoo ekpe yɛ enɛ mli. Nyɛsɛɛ afi lɛ shishijee mli gbɛ lɛ, amaniɛbɔɔ tsɔɔ mli akɛ, kɛ aja mli lɛ, shiɛlɔ fɛɛ shiɛlɔ feɔ shia Biblia mli nikasemɔi aaashɛ etɛ, shi Biblia kasemɔ he woji fioo pɛ shiɛlɔi lɛ yɔɔ. Nɔkwɛlɔi gbɛfalɔi lɛ sɔmɔɔ kuu bibioo kome daa gbi, ni amɛtoɔ shiɛmɔyaa he gbɛjianɔ yɛ gbi lɛ mli kɛ kpeeiyaa hu daa gbɛkɛnaashi. Mɛɛ miishɛɛ ana nɛkɛ beni ta lɛ ba naagbee ni amɛnine shɛ woji ni he ehia amɛ aahu lɛ tsiimɔ ni shɛɔ ton 42 nɔ kɛjɛ South Afrika lɛ! Eka shi faŋŋ akɛ, nɛkɛ nyɛmimɛi nɛɛ asuɔmɔ lɛ baafã “kɛya nɔ, ni eteke nɔ fe tsutsu lɛ yɛ nilee kɛ sɛɛyoomɔ fɛɛ gbɛfaŋ,” akɛni agbɛnɛ amɛnyɛɔ ‘amɛyooɔ nii ni hi titri lɛ.’ (Filipibii 1:9, 10) Mɛɛ hewalɛwoo eji kɛha mɛi ni yɔɔ Biblia kasemɔ he Woji pii lɛ nɛkɛ, koni amɛkɛ nibii fɛɛ ni Yehowa jɛɔ emlihilɛ mli ehaa wɔ babaoo lɛ fɛɛ atsu nii jogbaŋŋ kɛmɔ shi!—1 Timoteo 4:15, 16.
Miishɛɛ ni nɛkɛ jálɔi anɔkwafoi nɛɛ naa lɛ haa wɔkaiɔ Yesu wiemɔi ni ewie yɛ Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ lɛ mli lɛ: “Miishɛɛ ji mɛi ni hiɛ yɔɔ amɛmumɔŋ hiamɔ nii anɔ lɛ, ejaakɛ amɛnɔ ji ŋwɛi maŋtsɛyeli lɛ. . . . Miishɛɛ ji mɛi ni awaa amɛ yi yɛ jalɛ hewɔ lɛ, ejaakɛ amɛnɔ ji ŋwɛi maŋtsɛyeli lɛ. . . . Nyɛnyaa ni nyɛmli afilia nyɛ, ejaakɛ nyɛnyɔmɔwoo fa yɛ ŋwɛi.” (Mateo 5:8-12, New World Translation) Mɛɛ nikpamɔ nii ni abua naa momo yɛ Angola enɛ ji nɛkɛ!
Yɛ je lɛŋ hei krokomɛi hu lɛ, agbɔjɔ naatsii ni akɛba Yehowa Odasefoi anitsumɔ nɔ lɛ mli fioo aloo ajie kwraa. Yesu wie yɛ egbii lɛ amli akɛ: “Nikpamɔ lɛ fa moŋ, shi nitsulɔi lɛ faaa.” (Mateo 9:37) Kwɛ bɔ ni enɛ ji anɔkwale ha ŋmɛnɛ! Nitsulɔi babaoo ahe miihia be fɛɛ be. Eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ wɔjamɔ lɛ biɔ ni wɔbua nii ni akpaa lɛ anaa. Miishɛɛ kpele ni fe enɛ bɛ shikpɔŋ lɛ nɔ ŋmɛnɛ ni fe wɔsɔɔmɔ ni woɔ yibii ni wɔjɔɔ wɔhe nɔ ni wɔkɛhaa Yehowa Nyɔŋmɔ lɛ.
Shi, mɛni kanyaa Yehowa jálɔi ni amɛnaa miishɛɛ kɛ ekaa ni tamɔ nakai lɛ? Wɔbaana.