Ekpakpa kɛ Efɔŋ Akaŋshii Ta ni Etee nɔ yɛ Yĩnɔi Fɛɛ Mli
YƐ AFII ni eho lɛ amli sinii amli lɛ, “gbɔmɔ ni feɔ nɔ kpakpa” be fɛɛ be lɛ yeɔ efɔŋ hewalɛi lɛ anɔ kunim. Shi ebɛ mlɛo nakai yɛ shihilɛ diɛŋtsɛ mli. Bei pii lɛ, efɔŋ moŋ yeɔ kunim, yɛ daa gbi shihilɛ diɛŋtsɛ mli.
Efɔŋ he amaniɛbɔɔi ni yɔɔ gbeyei sɔŋŋ anuɔ yɛ gbɛkɛnaashi adafitswai amli. Yɛ United States kooyigbɛ nɛkɛ lɛ, Milwaukee nuu ko gbe gbɔmɛi 11 ni ekɛ amɛgbɔmɔtsei ni efolɔ mli dukuduku lɛ wo efriji wulu ko mli. Yɛ wuoyigbɛ tɔŋŋ hu lɛ, mɔ ko ni aleee lɛ babote Texas niyeli he ko trukaa ni ebɔi mɔ fɛɛ mɔ kɛkɛ tu-tswaa aaafee minitii nyɔŋma sɔŋŋ, ni ekɛgbe mɛi 23, ní lɛ diɛŋtsɛ hu efata he. Shitee-kɛ-wolɔ mlifutsɛ ko yawo Yehowa Odasefoi a-Maŋtsɛyeli Asa ko mli la yɛ Korea, ni egbe jálɔi 14 yɛ mli.
Jeee nɛkɛ efɔŋfeemɔi wuji ni jeɔ kpo yɛ bei komekomei amli nɛɛ pɛ kɛkɛ yɔɔ, shi moŋ efɔŋ ko ni yɔɔ gbeyei yɛ ni saa je lɛ fɛɛ he—gbɔmɛi akuu ni ajeɔ gbɛ agbeɔ amɛ. Abuɔ akɔntaa akɛ akpata Armeniabii akpeiakpe kome, Yudafoi akpekpei ekpaa, kɛ Cambodiabii fe akpeiakpe kome hiɛ yɛ hewolonɔ su kɛ maŋkwramɔŋ yiŋtoi ni adamɔ nɔ akɛgbe amɛ lɛ hewɔ, yɛ afii oha nɛɛ pɛ mli. Nɔ ni akɛɛ atsɛɔ lɛ hewolonɔ sui ahetsuumɔ lɛ esa mɛi babaoo he yɛ tsutsu Yugoslavia. Ni yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ, mɔ ko mɔ ko leee mɛi akpekpei abɔ ni amɛfeko nɔ ko lɛ ayifalɛ ni akɛ yiwalɛ efee amɛ nisenianii.
Osharai tamɔ enɛɛmɛi nyɛɔ wɔnɔ ni wɔkɛ sanebimɔ ni haoɔ mɔ nɛɛ kpeɔ akɛ, Mɛni hewɔ gbɔmɛi feɔ amɛnii yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ? Wɔnyɛŋ wɔtswa nɛkɛ yiwalɛ nifeemɔi nɛɛ wɔshɛ wɔfɔ akɛ ejɛ jwɛŋmɔi fioo ni efee basabasa kɛkɛ. Bɔ ni efɔŋ ni afee yɛ nɛkɛ afii oha nɛɛ mli lɛ mli wa ha lɛ po kɛkɛ haa sane naatsɔɔmɔ nɛɛ feɔ amale.
Atsɔɔ nifeemɔ fɔŋ shishi akɛ nɔ ni ejaaa yɛ jeŋba gbɛfaŋ. Eji nifeemɔ ko ni mɔ ko ni baanyɛ ehala akɛ eeefee ekpakpa aloo eeefee efɔŋ lɛ tsuɔ he nii. Bɔ ni ekojoɔ saji ehaa yɛ jeŋba gbɛfaŋ lɛ gbaa afa yɛ gbɛ ko nɔ, ni efɔŋ lɛ yeɔ kunim. Shi mɛni hewɔ, ni mɛɛ gbɛ nɔ enɛ tsɔɔ ebaa?
Bei pii lɛ, jamɔ mli naatsɔɔmɔi ni akɛhaa yɛ efɔŋ he lɛ haaa mɔ tsui anyɔ emli. Katolek jeŋ nilelɔ Thomas Aquinas wie akɛ “kɛji Nyɔŋmɔ eŋmɛɛɛ efɔŋ ko kwraa gbɛ lɛ, no lɛ nibii kpakpai pii baalaaje.” Protestant jeŋ nilelɔi pii hu hiɛ susumɔi ni tamɔ nakai. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, taakɛ awie yɛ The Encyclopaedia Britannica lɛ mli lɛ, Gottfried Leibnitz susuɔ efɔŋ he akɛ eji “sɔrɔtofeemɔ ko nihaa anaa ekpakpa ni yɔɔ je lɛŋ lɛ, ni ehaa efɔŋ lɛ faa kɛyaa hiɛ yɛ sɔrɔto-feemɔ lɛ hewɔ.” Yɛ wiemɔ kroko mli lɛ, eheɔ eyeɔ akɛ efɔŋ he miihia wɔ bɔni afee ni wɔna ekpakpa lɛ jogbaŋŋ. Ni kɛlɛ nɛkɛ susumɔ nɛɛ tamɔ nɔ ni aakɛɛ mɔ ko ni he miiye kɛ kansa akɛ hela ni yeɔ lɛ lɛ ji nɔ pɛ ni he hiaa bɔni afee ni mɔ kroko kɛnu he akɛ ehiɛ ka ni eyɛ jogbaŋŋ hu.
He ko kɛ̃ nɛkɛ yiŋtoi fɔji nɛɛ jɛɔ. Ani abaanyɛ ashwa Nyɔŋmɔ yɛ gbɛ ko nɔ? Biblia lɛ haa hetoo akɛ: “Kɛji aaka mɔ ko lɛ, ekakɛɛ akɛ: ‘Nyɔŋmɔ ŋɔɔ ajɛ aka mi.’ Ejaakɛ Nyɔŋmɔ lɛ akaaa lɛ yɛ nifɔji agbɛfaŋ, ni lɛ diɛŋtsɛ hu ekaaa mɔ ko.” Kɛ jeee Nyɔŋmɔ ejɛ lɛ, belɛ namɔ ejɛ mɔ? Kuku ni nyiɛ sɛɛ lɛ haa hetoo: “Shi mɔ fɛɛ mɔ lɛ, lɛ diɛŋtsɛ ekɔnɔ ni gbalaa lɛ ni lakaa lɛ lɛ kaa lɛ. No sɛɛ lɛ akɔnɔ lɛ, kɛ eŋɔ hɔ lɛ, efɔɔ esha.” (Yakobo 1:13-15) Enɛ hewɔ lɛ afɔɔ nifeemɔ fɔŋ kɛji alɛ akɔnɔ fɔŋ lɛ ni eda, moŋ fe ni aaakpoo kwraa lɛ. Shi kɛlɛ, jeee nɔ ni kɔɔ he lɛ fɛɛ nɛ.
Ŋmalɛi lɛ tsɔɔ mli akɛ akɔnɔi fɔji teɔ shi ejaakɛ adesa yɛ tɔmɔ titri ko yɛ ehe—emuu ni eyeee kɛjɛ fɔmɔ mli. Bɔfo Paulo ŋma akɛ: “Taakɛ bɔ ni gbɔmɔ kome nɔ esha tsɔ kɛba je lɛŋ, ni gbele tsɔ esha nɔ kɛba, ni no ha gbele lɛ tsɛŋe gbɔmɛi fɛɛ, ejaakɛ amɛ fɛɛ amɛfee esha.” (Romabii 5:12) Yɛ esha ni wɔna yɛ fɔmɔ mli lɛ hewɔ lɛ, hiɛjoomɔ baanyɛ aye ejurɔfeemɔ nɔ kunim yɛ wɔsusumɔ mli, ni yiwalɛ hu baanyɛ aye mlihilɛ nɔ kunim.
Eji anɔkwale akɛ, mɛi pii le yɛ amɛhenumɔi amli akɛ jeŋbai komɛi ejaaa. Amɛ henilee—aloo ‘mla ni aŋma yɛ amɛtsuii amli’ taakɛ Paulo tsɛ lɛ lɛ—jeɔ amɛnijiaŋ wui yɛ efɔŋ ko ni amɛaafee lɛ he. (Romabii 2:15) Shi kɛlɛ, yiwalɔi ateŋ shihilɛ baanyɛ aye nɛkɛ henumɔi nɛɛ anɔ, ni henilee baanyɛ agbo kwraa kɛji ayaa nɔ akuɔ hiɛ afɔɔ nɔ be fɛɛ be.a—Okɛto 1 Timoteo 4:2 he.
Ani emuu ni adesai yeee lɛ pɛ baanyɛ afee nɔ hewɔ ni efɔŋ yaa nɔ babaoo yɛ wɔgbii nɛɛ amli lɛ? Yinɔsaneŋmalɔ Jeffrey Burton Russell wie akɛ: “Eji anɔkwale akɛ efɔŋ yɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ mli, shi kɛji abua aŋkroaŋkroi amli efɔji babaoo naa lɛ, etsɔɔ yiŋtoo hewɔ ni awa mɛi ayi yɛ Auschwitz lɛ mli . . . Etamɔ nɔ ni esoro nɛkɛ efɔŋ kpele ni afee nɛɛ kwraa, yɛ su ni akɛfee kɛ efɔŋ lɛ falɛ diɛŋtsɛ fɛɛ mli.” Jeee mɔ ko mɔ ko, fe Yesu Kristo ji mɔ ni tsɔɔ nɛkɛ efɔŋ ni soro esu kwraa nɛɛ jɛɛhe diɛŋtsɛ.
Beni eshwɛ fioo dani ebaagbo lɛ, Yesu tsɔɔ mli akɛ jeee gbɔmɛi ni taoɔ amɛgbe lɛ lɛ diɛŋtsɛ ayiŋtoo naa pɛ amɛfeɔ nɛkɛ nibii nɛɛ. Hewalɛ ko ni anaaa lɛ ji mɔ ni kudɔɔ amɛ. Yesu kɛɛ amɛ akɛɛ “Nyɛ lɛ nyɛtsɛ ni nyɛjɛ emli ji Abonsam, ni nyɛtsɛ lɛ tsinebaa nii nyɛsumɔɔ akɛ nyɛfee. Lɛ lɛ gbɔmɔgbelɔ ji lɛ kɛjɛ teteete, ni edamɔɔɔ anɔkwale lɛ mli.” (Yohane 8:44) Eyɛ faŋŋ akɛ, Abonsam, mɔ ni Yesu tsɛ lɛ akɛ “je nɛŋ lumɔ lɛ,” naa gbɛfaŋnɔ titri ko yɛ efɔŋ ni yaa hiɛ babaoo nɛɛ mli.—Yohane 16:11; 1 Yohane 5:19.
Emuu ni adesai yeee lɛ kɛ hewalɛ ni Satan naa yɛ mɛi anɔ lɛ fɛɛ eha ana amanehulu babaoo yɛ afii akpei abɔ ni eho lɛ fɛɛ mli. Ni okadi ko kwraa bɛ ni tsɔɔ akɛ bɔ ni amɛdũ adesai waa amɛha lɛ mli miigbɔjɔ. Ani efɔŋ nɛɛ baahi shi daa? Aloo yɛ naagbee lɛ, hewalɛi kpakpai lɛ baajie efɔŋ kɛya kwraa be ko kɛ̃?
[Shishigbɛ niŋmai]
a Nyɛsɛɛ nɛɛ, niiamlipɛilɔi ena tsakpaa ko yɛ yiwalɛ nibii ni jeɔ kpo faŋŋ yɛ televishin nɔ lɛ kɛ awui ni obalaŋtai yeɔ lɛ teŋ. Hei ni ayeɔ awui waa yɛ kɛ shiai ni mli egbala hu fata nibii ni kɛ jeŋba gbonyo nɛɛ baa lɛ ahe. Yɛ Nazi Germany nɛkɛ lɛ, hewolonɔ sui krokomɛi ahe jwɛŋmɔ fɔŋ ni atee nɔ adũ awo mɛi amli lɛ ha mɛi komɛi bu nibii fɔji ni afee ashi Yudafoi kɛ Slavbii lɛ bem—ni amɛjie nifeemɔi nɛɛ ayi po.
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 2 lɛ Jɛ]
Cover: U.S. Army photo
[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 3 lɛ Jɛ]
U.S. Army photo