Ani Esa akɛ Kristofoi Aye Hejɔɔmɔ Gbi?
JUNE efee nyɔŋ ni nugbɔ enɛ yɛ nɔ waa fe fɛɛ. Yɛ enɛ hewɔ lɛ aku blema kusum nifeemɔ ko mli yɛ 1991 Ŋleshi Ablotsiri Wimbledon tɛnis-tswaa kunimyelɔi akaŋshii lɛ mli. Enɛ ji klɛŋklɛŋ be mli yɛ yinɔsane mli, ni atswa tɛnis yɛ Hɔgbaa koni akɛhe be ni alaaje lɛ eko. Yɛ bei komɛi ni baa ni akɛ mla lɛ tsuuu nii, tamɔ enɛ sɛɛ lɛ, Hɔgbaa ka he eji hejɔɔmɔ gbi krɔŋkrɔŋ yɛ England, kɛ agbɛnɛ yɛ maji krokomɛi pii amli.
Mɛi komɛi yeɔ gbi kroko akɛ hejɔɔmɔ gbi. Yudafoi ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ yeɔ Hejɔɔmɔ Gbi lɛ veveeve kɛjɛɔ Sohaa hulushinyɔɔ be kɛyashiɔ Hɔɔ hulushinyɔɔ be. Israel kɔɔyɔŋ lɛji tsuuu nii yɛ Hejɔɔmɔ Gbi lɛ nɔ, ni maji bibii komɛi yɛ ni lɔlei po enyiɛɛɛ. Yɛ Yerusalem lɛ mɛi ni kɛ amɛhe kpɛtɛɔ blema saji ahe keketee lɛ tsiɔ gbɛjegbɛi komɛi kwraa koni tsɔnei ni amɛsusuɔ akɛ mla eŋmɛɛɛ gbɛ ni amɛnyiɛɔ lɛ akatsɔ nɔ.
Anɔkwale ni eji akɛ jamɔi pii yeɔ daa otsi hejɔɔmɔ gbi lolo lɛ teeɔ sanebimɔi pii ashi. Ani Hejɔɔmɔ Gbi ni ayeɔ lɛ yɛ kɛha Yudafoi lɛ pɛ? Mɛni hewɔ Kristendom jamɔi pii eba kpɛlɛ gbi kroko nɔ akɛ hejɔɔmɔ gbi lɛ? Ani daa otsi hejɔɔmɔ gbi ni ayeɔ lɛ ka he eji Biblia mli taomɔ nii ŋmɛnɛ?
Ani Hejɔɔmɔ Gbi lɛ Ehi Shi yɛ Be Fɛɛ Mli?
Wɔnaa klɛŋklɛŋ be mli ni Ŋmalɛ lɛ tsi hejɔɔmɔ gbi ta lɛ yɛ 2 Mose wolo lɛ mli. Beni lsraelbii lɛ yɔɔ ŋa lɛ nɔ lɛ, amɛnine shɛ mana, ni ji naakpɛɛ niyenii ko nɔ kɛjɛ Yehowa ŋɔɔ. Amɛbuaa enɛ toi enyɔ naa yɛ otsi lɛ mli gbi ni ji ekpaa lɛ nɔ, ejaakɛ gbi ni ji kpawo lɛ baafee “Yehowa hejɔɔmɔ gbi,” ni agu nitsumɔ fɛɛ nitsumɔ ni aaatsu yɛ nɛkɛ gbi nɛɛ nɔ.—2 Mose 16:4, 5, 22-25.
Agbɛnɛ hu, akɛ Hejɔɔmɔ Gbi lɛ ha lsraelbii lɛ koni akɛkai amɛ akɛ amɛtsɔmɔ nyɔji pɛŋ yɛ Mizraim shikpɔŋ lɛ nɔ. Eji amɛtsɔ hiɛ amɛdi mla nɛɛ sɛɛ kulɛ, nɛkɛ kaimɔ nɛɛ he ebahiaŋ. No hewɔ lɛ akɛ mla ni kɔɔ Hejɔɔmɔ Gbi lɛ yeli he lɛ ha Israel pɛ.—5 Mose 5:2, 3, 12-15.
Nii ni Afeɔ lɛ Fitsofitso ni Tsii Hu
Akɛni Mose Mla lɛ etsɔɔɔ Hejɔɔmɔ Gbi mla lɛ mli fitsofitso hewɔ lɛ, rabifoi lɛ na hegbɛ yɛ afii ohai abɔ lɛ amli amɛbua naatsii nibii babaoo naa, titri lɛ ni akɛmiitsi nitsumɔ fɛɛ nitsumɔ ni aaatsu yɛ Hejɔɔmɔ Gbi lɛ nɔ lɛ naa. Taakɛ Mishnah lɛ tsɔɔ lɛ, abua nitsumɔi ni agu lɛ anaa awo kui titrii 39 shishi, tamɔ nikpɛɛ, niŋmaa, kɛ ŋmɔ shi nitsumɔ. Mlai nɛɛ pii damɔɔɔ Biblia lɛ nɔ. Yɛ be mli ni etsiɔ Mishnah lɛ ta lɛ, Encyclopaedia Judaica lɛ kpɛlɛɔ nɔ akɛ “nakai mlai lɛ fa babaoo ni sɛɛnamɔ ko bɛ nɔ ni adamɔɔ nɔ awoɔ mlai lɛ ahe, ejaakɛ ehe saji fioo ko pɛ yɔɔ Ŋmalɛi lɛ mli ni kɛlɛ amɛhe mlai lɛ fa babaoo diɛŋtsɛ.”
Bɔni afee ni akɛ kita akɛ mɔ ko “akaje egbɛhe yɛ gbi ni ji gbi kpawo lɛ nɔ” lɛ atsu nii lɛ, atsɔɔ he ni mɔ ko baanyɛ aje kpo kɛyashɛ, ni abatsɛ enɛ akɛ “Hejɔɔmɔ Gbi jɛkɛmɔ.” Taakɛ woji komɛi tsɔɔ lɛ, efeɔ ninetalɔi 2,900. (2 Mose 16:29, King James Version) Shi, anyɛɔ akuɔ hiɛ ashwieɔ nɛkɛ mla nɛɛ nɔ nigii. Abaanyɛ akɛ Hejɔɔmɔ Gbi niyenii lɛ ayato he ko ni kɛ shia lɛ teŋ jɛkɛmɔ aaafee ninetalɔi 2,900, yɛ gbɛkɛ ni tsɔɔ Hejɔɔmɔ Gbi lɛ hiɛ lɛ. Kɛkɛ lɛ abaanyɛ abu nɛkɛ he nɛɛ akɛ weku shia lɛ mlilɛɛmɔ, ni abaanyɛ akane ninetalɔi 2,900 kroko kɛjɛ jɛmɛ hu.
Akɛ naatsii sɔrɔtoi ni gbɔmɛi fee nɛɛ pii tsu nii yɛ Yesu gbii lɛ amli. No hewɔ lɛ, jamɔ mli hiɛnyiɛlɔi lɛ kã ekaselɔi lɛ ahiɛ akɛni amɛkumɔ abele amɛkpe yɛ be mli ni amɛhoɔ yɛ abele ŋmɔji amli lɛ. Amɛfolɔ amɛnaa akɛ amɛku Hejɔɔmɔ Gbi mla lɛ mli—abuɔ abele loo ŋmãa kũu akɛ ŋmaakpamɔ, ni amɛbuɔ ekposamɔ lɛ hu akɛ abele loo ŋmãa gbɛlɛmɔ. Yesu wie shi bɔ ni amɛfeɔ keketee yɛ saji ahe nɛɛ shii abɔ, ejaakɛ amɛtsake jwɛŋmɔ ni yɔɔ Yehowa mla lɛ sɛɛ lɛ hiɛ.—Mateo 12:1-8; Luka 13:10-17; 14:1-6; Yohane 5:1-16; 9:1-16.
Atsake Hɔɔ Hejɔɔmɔ Gbi aha Hɔgbaa Hejɔɔmɔ Gbi
“Abaatuu Hɔgbaa fɛɛ Hɔgbaa aha Nyɔŋmɔ sɔɔmɔ waa.” Nɛkɛ ji bɔ ni Katolik Sɔlemɔ lɛ tsɔɔ Kita ni ji ejwɛ ni kɔɔ Hejɔɔmɔ Gbi he lɛ mli. French wolo Catechisme pour adultes ni aŋma nyɛsɛɛ nɛɛ lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Ayeɔ Kristofoi a-Hɔgbaa lɛ yɛ Hejɔɔmɔ Gbi lɛ sɛɛ akɛ gbijurɔ: yɛ gbi ni ji kpaanyɔ lɛ nɔ, ni ji akɛ, yɛ nibɔɔ hee lɛ klɛŋklɛŋ gbi lɛ nɔ. Ekpɛlɛɔ Hejɔɔmɔ Gbi lɛ mli nibii ni he hiaa lɛ anɔ, shi edamɔ Kristo Hehoo lɛ nɔ.” Te fee tɛŋŋ ni nɛkɛ tsakemɔ kɛmiijɛ Hɔɔ kɛmiiya Hɔgbaa hejɔɔmɔ gbi lɛ ba?
Eyɛ mli akɛ Hɔgbaa ji gbi ni atee Yesu shi kɛjɛ gbohii ateŋ moŋ, shi etamɔ gbi fɛɛ gbi ni atsuɔ nii yɛ nɔ kɛha mra be mli Kristofoi lɛ. Shi yiŋ ko ni Laodikea sɔlemɔ gwabɔɔ ko kpɛ (Ŋ.B. afii ohai ejwɛ lɛ teŋgbɛ kɛmiiya enaagbee gbɛ) lɛ jieɔ lɛ kpo akɛ beni be hoɔ lɛ, akɛ “Kristofoi” ahejɔɔmɔ gbi yɛ Hɔgbaa bato Yudafoi a-Hejɔɔmɔ Gbi yɛ Hɔɔ lɛ najiaŋ. Nɛkɛ sɔlemɔ mla nɛɛ “gu Kristofoi akɛ amɛkatsɔmɔ Yudafoi ni amɛkafee mɛi ni tsuuu nɔ ko yɛ Yudafoi a-Hejɔɔmɔ Gbi lɛ nɔ, ni esa akɛ akɛ woo aha Nuŋtsɔ lɛ gbi lɛ (otsi lɛ mli gbi ni atee lɛ shi lɛ yɛ Kristofoi agbɛ nɔ.” Kɛjɛ no nɔ kɛyaa lɛ, ehe bahia ni Kristendom sɛɛnyiɛlɔi lɛ atsu nii yɛ Hɔɔ ni amɛkatsu nitsumɔ ko Hɔgbaa. Yɛ sɛɛ mli lɛ, abi ni amɛya Mass yɛ Hɔgbaa.
Akɛni nɔyelii lɛ fi sɛɛ hewɔ lɛ, etsɛɛɛ ni agu nitsumɔ ni aaatsu Hɔgbaa lɛ yɛ Kristendom fɛɛ. Kɛjɛ afii ohai ekpaa lɛ mli kɛyaa lɛ, abɔɔ mɛi ni tɔ̃ɔ mla nɛɛ nɔ lɛ nyɔmɔ loo akɛ kpaa yiɔ amɛ, ni abaanyɛ ahe amɛtsinai po kɛjɛ amɛdɛŋ. Be komɛi lɛ, anyɛɔ nɔtɔlɔi ni tsakeee amɛtsui lɛ anɔ ni afeɔ amɛ nyɔji.
Kɛ aaatsɔɔ mli lɛ, mlai ni kɔɔ nitsumɔ ni akpɛlɛɔ nɔ yɛ Hɔgbaa he lɛ yɛ hwanyaŋŋ tamɔ blema saji ni kɔɔ Yudafoi a-Hejɔɔmɔ Gbi yeli he lɛ nɔŋŋ. Dictionnaire de théologie catholique lɛ kɛ sane mlitsɔɔmɔ kakadaji haa yɛ yiŋkpɛɛ ni kɔɔ nɔ ni hi kɛ nɔ ni ehiii he lɛ agbɛfaŋ kɛtsɔ mlai kɛ nitsumɔ nɔ, ni nɔ ni fata nibii ni agu lɛ ekomɛi ahe ji nyɔji anitsumɔ, ŋmɔ shi nitsumɔ, saneyeli, jarawoo, kɛ gbɔbimɔ.
Akɛ aaawie Yudafoi a-Hejɔɔmɔ Gbi lɛ he akɛ no hewɔ ni akɛ mlai ni guɔ nibii nɛɛ ba lɛ wa akɛ aaahe aye. New Catholic Encyclopedia lɛ tsiɔ Maŋtsɛ Charlemagne mlai ni kɔɔ Hɔgbaa he lɛ ta: “Hejɔɔmɔ Gbi jwɛŋmɔ lɛ, ni Hetselɔ loo St. Jerome kpoo yɛ faŋŋ mli ni Orléans Gwabɔɔ lɛ wie shi yɛ afi 538 akɛ eji Yudafoi anifeemɔ kɛ nii ni jeee Kristofoi anifeemɔ lɛ jeɔ kpo faŋŋ yɛ akpɔ ni Charlemagne wo yɛ afi 789, ni gu nitsumɔ fɛɛ nitsumɔ ni aaatsu yɛ Hɔgbaa lɛ akɛ ekuɔ Kitai Nyɔŋma lɛ mli lɛ mli.” No hewɔ lɛ, eyɛ mli akɛ eŋɔɔ sɔlemɔ lɛ naa akɛ nɔyeli lɛ aaafee mla akɛ Hɔgbaa afee hejɔɔmɔ gbi moŋ, shi ekɛ nakai feemɔ ŋmɛ nɔyeli lɛ gbɛ koni adamɔ mla shishitoo nɔ̃ ni ekpooɔ, ni ji Mose Mla ni kɔɔ Hejɔɔmɔ Gbi he lɛ nɔ abu nɛkɛ naatsii nɛɛ bem.
Shidaamɔ ni Bɛ Ŋmalɛ Naa Sɛɛfimɔ
Afii ohai pii, dani be nɛɛ aaashɛ lɛ, Sɔlemɔ lɛ mli Onukpai pii, kɛ Augustine titri, jaje yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ, Hejɔɔmɔ Gbi lɛ ji gbɛjianɔtoo ko ni sɛɛ etsɛɛɛ ni ato he gbɛjianɔ aha Yudafoi lɛ pɛ. Yɛ nakai feemɔ mli lɛ, nakai Sɔlemɔ lɛ mli Onukpai lɛ kpɛlɛ nɔ ni Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ tsɔɔ mli, ni ji akɛ, Hejɔɔmɔ Gbi lɛ ji Mla kpaŋmɔ lɛ fã ko, ni Yesu afɔleshaa lɛ jie kɛtee lɛ.—Romabii 6:14; 7:6; 10:4; Galatabii 3:10-14, 24, 25.
Atsɛ Protestant Nyɔŋmɔjamɔ he nilelɔ Oscar Cullmann wiemɔi asɛɛ yɛ Vocabulaire biblígue ni aŋma yɛ nakai be lɛ nɔŋŋ mli lɛ mli akɛ ekpɛlɛ nɔ akɛ “akɛni Yesu ba, egbo, ni atee lɛ shi hewɔ lɛ, Kpaŋmɔ Momo lɛ mli gbijuji lɛ eba mli agbɛnɛ, ni agbɛnɛ ni aaahiɛ mli lolo lɛ ‘tsɔɔ sɛɛ ni akuɔ kɛyaa kpaŋmɔ momo lɛ nɔ, tamɔ nɔ ni Kristo bako kwraa.’” Akɛni wɔsusu sane titri nɛɛ he lɛ hewɔ lɛ, ani abaanyɛ abu Hejɔɔmɔ Gbi ni anyɛɔ mɔ nɔ ni aye nɔ lɛ bem?
Ŋmɛnɛ, mɛi ni ŋmalaa Katolik jamɔ he woji taoɔ sɛɛfimɔ kɛjɛɔ Bɔfoi lɛ Asaji 20:7, ni wieɔ “otsi mli klɛŋklɛŋ gbi” (Hɔgbaa) he, beni Paulo kɛ enanemɛi lɛ kpe koni amɛye nii lɛ. Shi, saji amlitsɔɔmɔ kɛkɛ ji enɛ. Nɔ ko nɔ ko bɛ ŋmalɛ nɛɛ kɛ Biblia mli kukuji krokomɛi amli ni tsɔɔ akɛ aaatao ni akɛ sane nɛɛ afee nɔkwɛmɔnɔ ni Kristofoi baanyiɛ sɛɛ, ni eka shi faŋŋ akɛ enɛ jeee gbɛnaa nii ni ka mɔ ko nɔ. Hɛɛ, Hɔgbaa ni ayeɔ lɛ akɛ hejɔɔmɔ gbi lɛ bɛ Ŋmalɛ mli sɛɛfimɔ ko.
Mɛɛ Hejɔɔmɔ Yɔɔ Kɛha Kristofoi?
Eyɛ mli akɛ gbɛnaa nii ko kaaa Kristofoi anɔ akɛ amɛye daa otsi hejɔɔmɔ gbi moŋ, shi kɛlɛ, afɔ nine atsɛ amɛ koni amɛbaye hejɔɔmɔ kroko ko. Paulo tsɔɔ enɛ mli etsɔɔ enanemɛi Yudafoi Kristofoi lɛ, akɛ: “No hewɔ lɛ, hejɔɔmɔ gbi yeli ko ka shi kɛ̃ ha Nyɔŋmɔ maŋ lɛ. . . . No hewɔ lɛ, nyɛhaa wɔbɔa mɔdɛŋ koni wɔbote nakai hejɔɔmɔ lɛ mli.” (Hebribii 4:4-11) Dani nɛkɛ Yudafoi nɛɛ aaatsɔmɔ Kristofoi lɛ, no mli lɛ amɛtsɔ hiɛ amɛye Mose Mla lɛ nɔ fitsofitso bɔ ni amɛaanyɛ. Agbɛnɛ Paulo wooo amɛ hewalɛ ni amɛtao yiwalaheremɔ kɛtsɔ nitsumɔi anɔ dɔŋŋ, shi moŋ ni ‘amɛjɔɔ amɛhe’ kɛjɛ amɛ nitsumɔi gbohii lɛ amli. Kɛjɛ no nɔ kɛyaa lɛ, amɛbaana hemɔkɛyeli yɛ Yesu afɔleshaa, ni no pɛ ji nɔ ni adesai aaanyɛ atsɔ nɔ atsɔmɔ jalɔi yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ mli.
Te wɔɔfee tɛŋŋ ni ŋmɛnɛ wɔ hu wɔɔsusu jwɛŋmɔ ni Nyɔŋmɔ hiɛ nɛɛ nɔŋŋ he? Taakɛ gbɔmɛi fɛɛ ji lɛ, ákɛ gbɔmɛi ni yɔɔ shishinumɔ lɛ, Yehowa Odasefoi ahiɛ sɔɔ daa otsi hejɔɔmɔ ni amɛnaa kɛjɛɔ heloo gbɛfaŋ nitsumɔ mli ni ayeɔ nɔ yɛ maji pii amli lɛ. Enɛ haa amɛnaa be ni amɛkɛ amɛweku lɛ bɔɔ ni amɛjieɔ amɛhiɛtserɛ. Shi titri lɛ, efee nɔ ni akɛdiɔ Kristofoi anitsumɔi krokomɛi asɛɛ. (Efesobii 5: 15, 16) Nɔ ni fata enɛɛmɛi ahe ji kpeei kɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli ni akɛ he woɔ, amɛnanemɛi asaramɔ koni amɛgba amɛ Biblia mli saji ni kɔɔ be ni baa ni adesai ni heɔ yeɔ lɛ baana jeŋ muu fɛɛ toiŋjɔlɛ mli ŋɔɔmɔ lɛ he. Kɛ oosumɔ ni ole enɛ he sane lɛ, Yehowa Odasefoi baana he miishɛɛ akɛ amɛaaye amɛbua bo, kɛ eji Hɔɔ, Hɔgbaa loo otsi lɛ mli gbi kroko.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 29]
Kristofoi anitsumɔi asɛɛdii yɛ gbii ni atsuuu heloo gbɛfaŋ nitsumɔi yɛ mli lɛ haa mɔ he jɔɔ lɛ
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]
Yesu ye Hejɔɔmɔ Gbi mla lɛ nɔ jogbaŋŋ kɛmɔ shi, fe ni eeeye Yudafoi ablema saji anɔ