Naanɔ Piŋmɔ—Mɛni Hewɔ Eji Tsɔɔmɔ Ni Haoɔ Mɔ Lɛ?
“Minu akɛ nyɛshwie nyɛ osɔfo lɛ. Mɛni sane eba?”
“No ji akɛ, nɔ ni ekɛɔ wɔ daa gbi ji akɛ wɔfɛɛ wɔmiiya hɛl”
“Mɛni nyɛ osɔfo hee lɛ kɛɔ?”
“Osɔfo hee lɛ hu kɛɔ akɛ wɔmiiya hɛl.”
“No hewɔ lɛ, mɛɛ sɔrɔto yɔɔ amɛteŋ?”
“Ojogbaŋŋ, sɔrɔto-feemɔ lɛ ji akɛ, beni klɛŋklɛŋ osɔfo lɛ kɛɛ nakai lɛ, ewiemɔ lɛ tamɔ nɔ ni eyɛ he miishɛɛ; shi kɛ mɔ hee lɛ miiwie he lɛ, ewiemɔ lɛ feɔ tamɔ nɔ ni enuɔ tsuiŋ dɔlɛ ko he.”
YƐ BƆ ni ato naa aha yɛ wolo ko ni mfonirii yɔɔ mli lɛ mli lɛ, nɛkɛ sane nɛɛ jieɔ lɛ kpo yɛ gbɛ pɔtɛɛ ko nɔ akɛ Biblia tsɔɔlɔi pii, kɛ agbɛnɛ sɔlemɔyalɔi hu ayiŋ etɛ̃ɛɛ amɛ yɛ hɛl tsɔɔmɔ lɛ he. Yɛ shishinumɔ ni mli lɛɛ naa lɛ, emaa nɔ ni Canadanyo Nyɔŋmɔ jamɔ he nilelɔ Clark H. Pinnock wiɛ lɛ nɔ mi, akɛ: “Yɛ Nyɔŋmɔ jamɔ he saji ni egba adesai ahenilee naa aahu yɛ afii ohai abɔ lɛ mli lɛ fɛɛ ateŋ lɛ, efeɔ mi akɛ fioo ko pɛ baanyɛ ekɛ yeyeeye-feemɔ aba fe bɔ ni akpɛlɛɔ hɛl shishitsɔɔmɔ nɔ ahaa, ákɛ naanɔ toigbalamɔ he piŋmɔ ni anuɔ he yɛ gbɔmɔtso kɛ susuma fɛɛ mli lɛ.”
Nɔ ni Etsɔɔ yɛ Jeŋba He Nilee Mli
Belɛ, mɛni hewɔ la ni miitsɔ grigri he mfonirii ni akɛtsɔɔ yɛ Kristendom lɛ ehao mɛi pii nakai lɛ? (Kwɛmɔ akrabatsa lɛ.) Nilelɔ Pinnock tsɔɔ mli akɛ: “Susumɔ ni akɛhaa akɛ esa akɛ bɔɔnii ni nuɔ nii ahe lɛ atsɔ gbɔmɔtsoŋ kɛ jwɛŋmɔŋ piŋmɔ mli, yɛ be ni baaa naagbee mli lɛ haoɔ mɛi waa diɛŋtsɛ, ni jwɛŋmɔ ni akɛhaa yɛ he akɛ ŋwɛi akpɔ ni awo haa enɛ baa amɛnɔ lɛ teɔ shi ewoɔ nɔmimaa ni miyɔɔ yɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔ lɛ he lɛ.”
Hɛɛ, tsɔɔmɔ ni kɔɔ naanɔ piŋmɔ he lɛ kɛ jeŋba he nilee mli naagba ko baa. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Kristofoi anɔkwafoi susuɔ sanebimɔi ni Katoleknyo Nyɔŋmɔ jamɔ he nilelɔ Hans Kũng teetee amɛ shi lɛ ahe waa, akɛ: “Ani esa akɛ Nyɔŋmɔ ni yɔɔ suɔmɔ lɛ . . . akwɛ nɛkɛ yiwalɛ nifeemɔ ni baaa naagbee, ni hiɛnɔkamɔ ko bɛ mli, mɔbɔnalɛ bɛ mli, suɔmɔ hu bɛ mli, ni ji gbɔmɔtsoŋ kɛ jwɛŋmɔŋ piŋmɔ ni ebɔɔnii yaa mli nɛɛ aahu kɛya naanɔi fɛɛ?” Kũng yaa nɔ akɛ: “Ani eji nifirilɔ ni tsui wa waa nakai? . . . Te wɔbaasusu gbɔmɔ adesa ni tsuɔ oweletɔɔ henumɔ ni baa emli lɛ he nii, bɔ ni anyɛɛɛ asa ehiɛ, ni etsui enyɔɔɔ emli hu lɛ he wɔha tɛŋŋ?”a Lɛlɛŋ, te aaafee tɛŋŋ ni Nyɔŋmɔ ni kɛɔ wɔ yɛ Biblia lɛ mli akɛ esa akɛ wɔsumɔ wɔhenyɛlɔi lɛ aaasumɔ ni epiŋ ehenyɛlɔi kɛya naanɔ? (1 Yohane 4:8-10) Ebɛ naakpɛɛ akɛ mɛi komɛi muɔ sane naa akɛ bɔ ni atsɔɔ akɛ hɛl ji lɛ nyɛŋ ekɛ bɔ ni Nyɔŋmɔ su ji lɛ akpa gbee kwraa, ni ákɛ jeŋba he nilee ko kwraa bɛ nɛkɛ tsɔɔmɔ nɛɛ mli.
Heyelilɔi krokomɛi babaoo kaa akɛ amɛaatsi amɛhenilee naa kɛtsɔ amɛhe ni amɛtsiɔ kwraa kɛjɛɔ nɛkɛ sanebimɔi nɛɛ ahe lɛ nɔ. Shi, kɛ wɔku wɔhiɛ wɔshwie nɔ po lɛ, ehaaa nɛkɛ susumɔi ni haoɔ mɔ nɛɛ alaaje. No hewɔ lɛ nyɛhaa wɔsusua sane lɛ he. Mɛni ji jeŋba he nilee mli nibii ni fata nɛkɛ tsɔɔmɔ nɛɛ he? Nilelɔ Pinnock ŋma yɛ Criswell Theological Review lɛ mli akɛ: “Anyɛŋ akpɛlɛ naanɔ piŋmɔ nɔ yɛ jeŋba he nilee shishinumɔ naa ejaakɛ ehaa Nyɔŋmɔ bafeɔ tamɔ kooloo ko ni he yɔɔ gbeyei ni la he kumai miiye lɛ, ni yaa nɔ efeɔ mɛi ni enine shɛɔ amɛnɔ lɛ niseniianii tamɔ nɔ ni afee yɛ Auschwitz lɛ kɛyaa naanɔ ni eŋmɛɛɛ amɛ gbɛ ni amɛgboi po.” Ni ebi akɛ: “Te aaafee tɛŋŋ ni mɔ ko ni yɔɔ musuŋtsɔlɛ yɛ emli lɛ aya nɔ ahi shi dioo, ni kɛlɛ ena susumɔ ni tamɔ nɛkɛ [blema tsɔɔmɔ ni kɔɔ hɛl he nɛɛ] yɛ eyiŋ hu lɛ? . . . Te Kristofoi aaafee tɛŋŋ amɛwie Nyɔŋmɔ ni yitsoŋ wa, ni etɔɔ owele tamɔ nɛkɛ lɛ he amɛtsɔɔ hu?”
Beni etsɔɔ henumɔ fɔŋ ni ekolɛ nɛkɛ tsɔɔmɔ nɛɛ ena yɛ gbɔmɔ subaŋ nɔ lɛ, Pinnock wie akɛ: “Misusuɔ akɛ mɛɛ yiwalɛ nibii po mɛi ni heɔ Nyɔŋmɔ ní waa ehenyɛlɔi ayi waa nɛkɛ lɛ amɛyeɔ lɛ hu baafee?” Ni emu naa akɛ: “Ani enɛ jeee susumɔ ko ni haoɔ mɔ waa, ni biɔ ni asaa asusu he ekoŋŋ?” Hɛɛ, kɛ awieɔ Nyɔŋmɔ he akɛ eyitsoŋ wa nakai lɛ, no lɛ ebɛ naakpɛɛ akɛ sɔlemɔyalɔi ni nuɔ nii ahe lɛ miisaa amɛmiisusu hɛl la lɛ he ekoŋŋ. Ni mɛni amɛnaa? Naagba kroko ni naanɔ piŋmɔ he susumɔ lɛ kɛkpeɔ.
Hɛl kɛ Jalɛsaneyeli
Mɛi ni susuɔ hɛl blema tsɔɔmɔ lɛ he lɛ ateŋ mɛi pii naa akɛ etamɔ nɔ ni ebafeɔ Nyɔŋmɔ he mfoniri akɛ mɔ ni yeee jalɛ sane, no hewɔ lɛ eteɔ shi ewoɔ adebɔɔ mli henumɔ ni amɛyɔɔ kɛha jalɛsaneyeli lɛ. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
Obaana hetoo lɛ ekome kɛtsɔ naanɔ piŋmɔ tsɔɔmɔ lɛ ni okɛaato jalɛsaneyeli he tɛ ni Nyɔŋmɔ efo efɔ shi lɛ he lɛ nɔ, akɛ: “Hiŋmɛi yɛ hiŋmɛi najiaŋ, nyanyɔŋ yɛ nyanyɔŋ najiaŋ.” (2 Mose 21:24) Yɛ sane naataomɔ hewɔ lɛ, okɛ nakai ŋwɛi mla, ni ji mla ni biɔ najiaŋtoo pɛpɛɛpɛ ni akɛha blema Israel lɛ ato hɛl la tsɔɔmɔ lɛ he okwɛ. Te obaamu sane naa oha tɛŋŋ? No ji akɛ, eshafeelɔi ni epiŋ mɛi komɛi kɛtee naanɔ lɛ pɛ esa akɛ apiŋ amɛ hu nakai nɔŋŋ kɛya naanɔ—naanɔ piŋmɔ yɛ naanɔ piŋmɔ najiaŋ. Shi akɛni (bɔ fɛɛ bɔ ni amɛyitseiaŋ wa ha po lɛ) adesai baanyɛ amɛkɛ piŋmɔ ni waa he ko pɛ aba hewɔ lɛ, naanɔ piŋmɔ he fɔ ni aaabu amɛ lɛ haaa sane lɛ aŋmɛ pɛpɛɛpɛ, yɛ efɔŋ ni amɛfee lɛ kɛ ehe toigbalamɔ ni bɛ naagbee ni ji hɛl la lɛ mli.
Kɛji aawie lɛ kuku lɛ, toigbalamɔ lɛ naa wa fe nine. No baateke “hiŋmɛi yɛ hiŋmɛi najiaŋ, nyanyɔŋ yɛ nyanyɔŋ najiaŋ.” Ni kɛji osusu he akɛ Yesu tsɔɔmɔi lɛ ba oweletɔɔ he susumɔ lɛ shi kwraa lɛ, ekolɛ obaakpɛlɛ nɔ akɛ ebaawa waa kɛha anɔkwa Kristofoi akɛ amɛaana jalɛsaneyeli yɛ naanɔ piŋmɔ mli.—Mateo 5:38, 39; Romabii 12:17.
Tsɔɔmɔ lɛ Bembuu
Shi yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, heyelilɔi pii bɔɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaabu tsɔɔmɔ lɛ bem. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Britainnyo niŋmalɔ Clive S. Lewis wieɔ ehaa mɛi ni fãa he lɛ ateŋ mɛi pii yɛ ewolo ni ji The Problem of Pain lɛ mli akɛ: “Tsɔɔmɔ ko bɛ ni kulɛ masumɔ ni majie kɛjɛ Kristojamɔ mli oya nɔŋŋ fe enɛ, kɛ́ nakai feemɔ yɛ mihewalɛ mli. Shi Ŋmalɛi lɛ fiɔ sɛɛ kpɛŋŋ kɛmɔɔ shi, ni titri lɛ, wɔ-Nuŋtsɔ lɛ diɛŋtsɛ wiemɔi ni ewie lɛ.” Enɛ hewɔ lɛ, esɛɛfilɔi lɛ kpɛlɛɔ nɔ akɛ naanɔ piŋmɔ lɛ woɔ amɛhe gbeyei waa, shi yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, amɛkpɛlɛɔ nɔ akɛ sɔ̃ ka amɛnɔ akɛ amɛkpɛlɛɔ tsɔɔmɔ lɛ nɔ nakai ejaakɛ amɛnuɔ he akɛ Biblia lɛ tsɔɔ. Nyɔŋmɔ jamɔ he nilelɔ Pinnock wie akɛ: “Amɛhiɛ ka nɔ akɛ kɛ amɛkpɛlɛ bɔ ni ejaraa ehaa lɛ nɔ lɛ, amɛbaama amɛ anɔkwayeli ni gbugbãa, ni amɛyɔɔ amɛhaa Biblia kɛ nuu-feemɔ ko ni amɛyɔɔ yɛ bɔ ni amɛheɔ anɔkwale ko ni yɔɔ naakpɛɛ amɛyeɔ lɛ mli lɛ nɔ mi, akɛni ŋmalɛi tsɔɔ nakai lɛ hewɔ. Amɛhaa efeɔ tamɔ nɔ ni tɔmɔ ni bɛ Biblia mli lɛ ji nɔ ni he eba sane lɛ. Shi ani nakai eji lɛlɛŋ?”
Ekolɛ bo hu obaasusu he akɛ ani anɔkwa ni oooye Biblia lɛ haaa bo hegbɛ ko kwraa, fe akɛ okpɛlɛ nɛkɛ tsɔɔmɔ nɛɛ nɔ lo. Mɛni Biblia lɛ kɛɔ diɛŋtsɛ?
[Shishigbɛ niŋmai]
a Eternal Life?—Life After Death as a Medical, Philosophical, and Theological Problem, baafa 136.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 5]
AMAGAI ETƐ NI HIƐ SUSUMƆI NI JE AMƐHE
Westminster Hemɔkɛyeli Jajemɔ Lɛ, ni Protestantbii pii kpɛlɛɔ nɔ lɛ jajeɔ akɛ mɛi ni ahalako amɛ kɛhako ŋwɛiyaa Iɛ, ”akɛ amɛ baawo naanɔ piŋmɔi amli, ni akɛ naanɔ hiɛkpatamɔ baagbala amɛtoi.” The Encyclopedia of Religion lɛ gbalaa Mli akɛ: ”Yɛ Roma Katolek Kristojamɔ mli lɛ, abuɔ hɛl akɛ eji toigbalamɔ shihilɛ ko ni baaa naagbee . . . ni nɔ ni feɔ he mfoniri ji . . . la mli amanehului kɛ piŋmɔi krokomɛi.” Nɛkɛ ensaiklopedia nɛɛ kɛfataa he akɛ ”Bokagbɛ Ortodɔks kristojamɔ” hu kpɛlɛɔ “tsɔɔmɔ, ni ji akɛ hɛl ji naanɔ la kɛ toigbalamɔ ni ato ni mɛɔ mɛi ni alomɔ amɛ “lɛ nɔ.—Volume 6, baafai 238-9.