Wɔfee Ekome yɛ Nyɔŋmɔ Sɔɔmɔ Mli Kɛtsɔ Bei Kpakpai kɛ Bei Fɔji Amli
Taakɛ Michel kɛ Babette Muller Gba
“MIHIƐ adafitswaa fɔŋ kɛha bo,” datrɛfonyo lɛ kɛɛ. “Obaanyɛ ojie ojwɛŋmɔ kɛjɛ omaŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ shihilɛ yɛ Afrika lɛ nɔ kwraa.” Kɛkɛ ni ekwɛ miŋa Babette, ni ekɛɛ, “Kansa efee ofufɔ.”
Wɔnaa kpɛ wɔhe waa, bɔ ni wiemɔi nyɛŋ atsɔɔ mli. Nibii pii ba wɔjwɛŋmɔi amli oya nɔŋŋ. Kulɛ wɔsusu akɛ nɛkɛ datrɛfonyo nɛɛ namɔ ni wɔtee nɛɛ baafee wɔ naagbee kwɛmɔ kwraa. Áhe wɔ kɔɔyɔŋ lɛlɛ tikitii kɛha wɔ sɛɛkuu kɛmiiya Benin, ni yɔɔ Afrika Anaigbɛ lɛ momo. Wɔhiɛ kã nɔ akɛ beni baashɛ otsi lɛ, wɔyashɛ jɛmɛ. Afii 23 ni wɔkɛhi gbalashihilɛ mli lɛ mli fɛɛ lɛ, wɔna bei kpakpai kɛ bei fɔji fɛɛ amli niiashikpamɔi. Akɛni wɔyiŋ efutu wɔ ni wɔmiishe gbeyei hu hewɔ lɛ, agbɛnɛ wɔsaa wɔhe jogbaŋŋ kɛha ta ni wɔbaawuu wɔshi kansa.
Ha wɔbɔi kɛjɛ shishijee kwraa. Afɔ Michel September 1947, kɛ Babette yɛ August 1945 mli. Wɔdara yɛ France, ni wɔbote gbalashihilɛ mli yɛ 1967 mli. Wɔhi Paris. Gbi ko leebi yɛ 1968 shishijee gbɛ lɛ, Babette kpe sɛɛ kɛtee nitsumɔ. Obalayoo ko ba shinaa lɛ naa ni ekɛ wolo bibioo ko ni wieɔ jamɔ he ha lɛ; ehe wolo lɛ. Kɛkɛ ni obalayoo lɛ kɛɛ: “Ani manyɛ mikɛ miwu aku sɛɛ kɛba ni wɔkɛ bo kɛ owu fɛɛ abagba sane?”
Babette miisusu enitsumɔ yaa he. Eetao kɛkɛ ni yoo lɛ aya, no hewɔ lɛ ekɛɛ lɛ akɛ, “YOO, YOO.”
Michel gba akɛ: “Mibɛ jamɔ he miishɛɛ kwraa, shi wolo bibioo lɛ gbala mijwɛŋmɔ, ni mikane. Gbii fioo komɛi asɛɛ lɛ, obalayoo lɛ, ni ji Joceline Lemoine, ku esɛɛ eba, ni ewu Claude fata ehe. Nuu lɛ he esa waa kɛ Biblia lɛ kɛ nitsumɔ. Eha saji ni mibi lɛ fɛɛ hetoo. Eha mihiɛ sɔ lɛ waa diɛŋtsɛ.
“Babette ji Katoliknyo kpakpa waa, shi ebɛ Biblia, ejaakɛ Katolikbii efɔɔɔ Biblia hiɛmɔ. Ena miishɛɛ waa akɛ eeena Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ ni ekane hu. Wɔkase kɛjɛ wɔ nikasemɔ lɛ mli akɛ jamɔ he susumɔi ni atsɔɔ wɔ lɛ amli babaoo lɛ, amale ni. Wɔkɛ wɔ wekumɛi kɛ wɔ nanemɛi bɔi nibii ni wɔkaseɔ lɛ ahe sanegbaa. Yɛ January 1969 mli lɛ, wɔbatsɔmɔ Yehowa Odasefoi ni abaptisi amɛ. No sɛɛ etsɛɛɛ kɛkɛ ni abaptisi wɔ wekumɛi kɛ wɔ nanemɛi lɛ ateŋ mɛi nɛɛhu.”
Sɔɔmɔ yɛ He ni Shiɛlɔi Ahe Hiaa Yɛ
Wɔ baptisimɔ lɛ sɛɛ nɔŋŋ lɛ, wɔsusu akɛ: ‘Wɔhiɛɛɛ bii. No hewɔ lɛ mɛni hewɔ wɔkɛ wɔhe wooo be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli?’ No hewɔ lɛ, yɛ 1970 mli lɛ, wɔkpa wɔ nitsumɔi lɛ, ni wɔŋmala wɔgbɛi akɛ daa gbɛgbalɔi, ni wɔfã kɛyahi maŋ bibioo ni ji Magny-Lormes mli, yɛ Nevers masɛi, yɛ France teŋ tuuŋtu.
Eji nitsumɔ ni wa waa. Ewa dani wɔnaa mɛi ni miitao ni amɛkase Biblia lɛ. Wɔnaaa heloonaa nitsumɔ ni wɔbaatsu, no hewɔ lɛ shika bibioo pɛ wɔnaa. Bei komɛi lɛ, blɔfo atomo pɛ wɔyɔɔ ni wɔbaaye. Kɛ eshɛ fɛ̃i be lɛ, jeŋ jɔɔ aahu kɛyashɛɔ shɔŋŋ, yɛ zero Celsius shishi. Wɔtsɛ be ni wɔye yɛ jɛmɛ lɛ akɛ be mli ni tsinai kpawo ni etãrã loo waa lɛ kɛba lɛ.—1 Mose 41:3.
Shi Yehowa ha wɔ wɔhiamɔ nii. Gbi ko beni wɔ niyenii fɛɛ etã kwraa lɛ, nuu ni kɛ post ɔfis majemɔ nibii baa lɛ kɛ adeka agbo ni keesuu yɔɔ mli, ni Babette nyɛmiyoo kɛmaje wɔ, baha wɔ. Gbi kroko hu, wɔjɛ shiɛmɔ wɔba ni wɔbanina wɔ nanemɛi komɛi ni efã gbɛ kilomitai 500 kɛba amɛbaasara wɔ. Akɛni amɛnu bɔ ni nibii amli ewa waa lɛ he hewɔ lɛ, nyɛmimɛi nɛɛ kɛ niyenii wo amɛkar enyɔ lɛ amli obɔ kɛbaha wɔ.
Yɛ afi kɛ fã sɛɛ lɛ, Asafo lɛ hala wɔ akɛ gbɛgbalɔi krɛdɛɛi. Afii ejwɛ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ, wɔsɔmɔ yɛ Nevers, no sɛɛ lɛ Troyes, kɛ naagbee lɛ Montigny-lès-Metz. Yɛ 1976 mli lɛ, ahala Michel akɛ esɔmɔ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ yɛ France wuoyi-anaigbɛ.
Afii enyɔ sɛɛ, beni afeɔ kpokpaa nɔkwɛlɔi askul lɛ, wɔnine shɛ wolo nɔ kɛjɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ ŋɔɔ, ni miifɔ̃ wɔ nine ni wɔya maŋsɛɛ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi; wolo lɛ tsɔɔ mli akɛ wɔbaanyɛ wɔhala Chad kɛ Burkina Faso (nakai beaŋ Upper Volta) teŋ ekome. Wɔhala Chad. Etsɛɛɛ ni wɔnine shɛ wolo kroko nɔ, ni aha wɔ nitsumɔ akɛ wɔyatsu nii yɛ Tahiti nitsumɔ he nine lɛ shishi. Wɔbi ni kulɛ aha wɔ Afrika, ni ji shikpɔŋ wulu lɛ, shi etsɛɛɛ ni wɔyaje ŋshɔkpɔ bibioo ko nɔ!
Sɔɔmɔ yɛ Pasifik Wuoyigbɛ Niiaŋ
Tahiti ji hulu liamɔ lɛ mli ŋshɔkpɔ fɛfɛo ko yɛ Pasifik Wuoyigbɛ. Beni wɔyashɛ jɛmɛ lɛ, no mli lɛ nyɛmimɛi aaashɛ oha eba kɔɔyɔŋ lɛji adaamɔ he lɛ ni amɛbaakpa wɔ gbɛ. Amɛhiɛ fɔfɔi kei ni afimɔ kɛbakpee wɔ, ni eyɛ mli akɛ wɔ gbɛfaa kakadaŋŋ kɛjɛ France lɛ eha etɔ wɔ waa moŋ, shi wɔna miishɛɛ waa diɛŋtsɛ.
Beni wɔyashɛ Tahiti lɛ sɛɛ nyɔji ejwɛ lɛ, wɔbote lɛlɛ bibioo ko ni eloo akokooshi gbiŋ mli kɛfa gbɛ. Gbii enumɔ sɛɛ lɛ, wɔyashɛ he ni aha wɔ nitsumɔ hee yɛ lɛ—Nuku Hiva ŋshɔkpɔ lɛ nɔ, yɛ Marquesas Ŋshɔkpɔi lɛ ateŋ. Gbɔmɛi aaafee 1,500 yɔɔ ŋshɔkpɔ lɛ nɔ, shi nyɛmimɛi krokomɛi bɛ jɛmɛ kwraa. Wɔ pɛ.
Shihilɛ ni amɛyɔɔ mli yɛ nakai beaŋ lɛ ehiii kwraa. Wɔhi shia bibioo ko ni akɛ kɔnkret kɛ pamplo efee mli. Amɛbɛ sarawa hewalɛ. Wɔyɛ paip mli nu ni baa bei komɛi, shi nu ni baa lɛ mli ewo muji kɛ ŋmɔtɔ. Bei pii lɛ, wɔkɛ nugbɔ nu ni esɔo ewo nu bu ni wɔyɔɔ lɛ mli lɛ tsuɔ nii. Amɛbɛ gbɛjegbɛi kpakpai, fe nane-gbɛi ni mulu yɔɔ nɔ waa.
Kɛ wɔmiitao wɔshɛ ŋshɔkpɔ lɛ nɔ hei ni yɔɔ shɔŋŋ lɛ, wɔhaiɔ okpɔŋɔi kɛyaa. Akɛ tso efee amɛ nɔtaramɔ nii lɛ—ni enɔtamɔ wa waa, titri lɛ kɛha Babette, ejaakɛ etako okpɔŋɔ nɔ dã. Wɔhiɛɔ klante koni wɔkɛfolɔ pamplo tsei ni ekumɔ eshwie gbɛ lɛ nɔ lɛ. Kɛ wɔkɛto France shihilɛ he lɛ, eji tsakemɔ agbo diɛŋtsɛ.
Wɔfeɔ kpeei Hɔgbaa, eyɛ mli akɛ wɔyi enyɔ lɛ pɛ wɔfeɔ. Kɛjɛ shishijee lɛ, kulɛ wɔfeee kpeei krokomɛi lɛ, akɛni wɔyi enyɔ lɛ pɛ wɔfeɔ lɛ hewɔ. Yɛ no najiaŋ lɛ, wɔkaneɔ nibii ni abaakase lɛ kutuu.
Nyɔji fioo sɛɛ lɛ, wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ ehiii akɛ wɔɔya nɔ nakai daa nɛɛ. Michel gba akɛ: “Mikɛɛ Babette akɛ, ‘Esa akɛ wɔsaa wɔhe jogbaŋŋ. Bo ta nɛkɛ gbɛ, ni mi hu mata biɛ. Maje shishi kɛ sɔlemɔ, no sɛɛ lɛ, wɔbaafee Teokrase Sɔɔmɔ Skul lɛ kɛ Sɔɔmɔ Kpee lɛ. Mabi saji lɛ, ni obaaha hetoo, kɛji bo pɛ ji mɔ ni yɔɔ tsu lɛ mli.’ Ehi akɛ wɔfee nakai, ejaakɛ ewaaa kwraa akɛ mɔ ko aaagbɔjɔ yɛ mumɔŋ kɛji asafo ko kwraa bɛ.”
Ehe be saŋŋ dani wɔna mɛi kɛba wɔ Kristofoi akpeei ashishi. Wɔyi enyɔ lɛ pɛ wɔtee kpeei aahu yɛ klɛŋklɛŋ nyɔji kpaanyɔ lɛ mli. Sɛɛ mli lɛ, mɔ kome, mɛi enyɔ, loo bei komɛi lɛ, mɛi etɛ bafataa wɔhe. Yɛ afi ko nɔ lɛ, wɔyi enyɔ lɛ pɛ wɔje Nuntsɔ lɛ Gbɛkɛnaashi Niyenii gbijurɔ ni wɔyeɔ lɛ shishi. Minitii nyɔŋma sɛɛ lɛ, mɛi komɛi ba, no hewɔ lɛ mikpa, ni misaa mije wiemɔ lɛ shishi ekoŋŋ.
Ŋmɛnɛ, shiɛlɔi 42 kɛ asafoi 3 yɔɔ Marquesas Ŋshɔkpɔi lɛ anɔ. Eyɛ mli akɛ mɛi ni nyiɛ wɔsɛɛ kɛba lɛ ji mɛi ni tsu nitsumɔ lɛ fã titri moŋ, shi kpaako abaptisi mɛi ni wɔtee amɛ ŋɔɔ yɛ nakai beaŋ lɛ ateŋ mɛi komɛi.
Wɔ Nyɛmimɛi lɛ Ajara Wa
Wɔkase tsuishitoo yɛ Nuku Hiva. Yɛ daa gbi hiamɔ nibii asɛɛ lɛ, ehe bahia ni wɔmɛ dani wɔna nɔ fɛɛ nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, kɛ ootao wolo lɛ, esa akɛ oŋma wolo, ni omɛ aaafee nyɔji enyɔ loo nyɔji etɛ dani wolo lɛ abashɛ.
Nikasemɔ kroko hu ni wɔna ji akɛ, wɔ nyɛmimɛi lɛ ajara wa waa. Beni wɔtee Tahiti ni wɔtee kpee ni wɔnu ni nyɛmimɛi lɛ miila lɛ, etsirɛ wɔ waa ni wɔhiŋmɛiiaŋ kpala nu. Ekolɛ eji anɔkwale akɛ nyɛmimɛi komɛi kɛ shihilɛ wa fioo, shi kɛ okome pɛ oyɔɔ lɛ, no onaa bɔ ni ehi jogbaŋŋ akɛ aaafata nyɛmimɛi ahe kɛhi shi. Yɛ 1980 mli lɛ, Asafo lɛ kpɛ eyiŋ akɛ wɔku wɔsɛɛ kɛya Tahiti ekoŋŋ ni wɔyasɔmɔ yɛ kpokpaa nɔ nitsumɔ mli. Nyɛmimɛi lɛ agbɔfeemɔ ni hedɔɔ babaoo yɔɔ mli, kɛ suɔmɔ ni amɛyɔɔ amɛha shiɛmɔ nitsumɔ lɛ wo wɔ hewalɛ waa yɛ jɛmɛ. Wɔye afii etɛ yɛ kpokpaa nɔ nitsumɔ lɛ mli yɛ Tahiti.
Kɛjɛ Ŋshɔkpɔ nɔ Kɛtee Ŋshɔkpɔ Nɔ
No sɛɛ lɛ, asaa aha wɔ nitsumɔ ekoŋŋ yɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ashia yɛ Raïatéa, ni ji Pasifik ŋshɔkpɔ kroko nɔ, ni wɔhi jɛmɛ aaafee afii enyɔ. Yɛ Raïatéa sɛɛ lɛ, aha wɔ kpokpaa nɔ nitsumɔ ekoŋŋ yɛ Tuamotu ŋshɔkpɔi ni efee kuu lɛ anɔ. Wɔta lɛlɛ mli kɛtee ŋshɔkpɔi 80 ni yɔɔ jɛmɛ lɛ amli 25 nɔ. Enɛ wa waa kɛha Babette. Be fɛɛ be ni ebaata lɛlɛ mli kɛfa gbɛ lɛ, hela baamɔ lɛ.
Babette wie akɛ: “Eyɛ gbeyei waa! Mihe yeɔ aahu be ni wɔkɛtaa lɛlɛ lɛ mli fɛɛ. Kɛ wɔye gbii enumɔ yɛ ŋshɔ lɛ hiɛ lɛ, mihe baaye aahu gbii enumɔ. Tsofa ko kwraa yeee ebuaaa mi. Kɛlɛ, yɛ mishwee lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, minaa ŋshɔ lɛ akɛ eyɛ fɛo waa diɛŋtsɛ. Eji nii ni yɔɔ naakpɛɛ waa. Atii kɛ lɛlɛ lɛ daa foi. Bei pii lɛ, amɛtumɔɔ kɛjɛɔ nu lɛ mli kɛji amɛnu ni ootswa odɛ̃!”
Beni wɔye afii enumɔ yɛ kpokpaa nɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, asaa aha wɔ nitsumɔ ekoŋŋ yɛ Tahiti afii enyɔ, ni wɔna miishɛɛ waa ekoŋŋ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. Wɔ asafo lɛ yifalɛ ku ebɔ he kɛjɛ shiɛlɔi 35 kɛyashi 70 yɛ afi kɛ fã mli. Abaptisi mɛi ni wɔkɛkase Biblia lɛ ateŋ mɛi nyɔŋma kɛ enyɔ etsɛɛɛ ni wɔshi jɛmɛ. Amrɔ nɛɛ amɛteŋ mɛi komɛi etsɔmɔ onukpai yɛ asafo lɛ mli.
Yɛ fɛɛ mli lɛ, wɔye afii 12 yɛ Pasifik Wuoyigbɛ niiaŋ. Kɛkɛ ni wɔnine shɛ wolo nɔ kɛjɛ Asafo lɛ ŋɔɔ akɛ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ahe ehiaaa yɛ ŋshɔkpɔi lɛ anɔ dɔŋŋ, ejaakɛ asafoi lɛ ahe ewa jogbaŋŋ agbɛnɛ. Shiɛlɔi aaashɛ 450 yɔɔ Tahiti beni wɔyashɛ jɛmɛ lɛ, ni amɛyifalɛ fe 1,000 beni wɔshi jɛmɛ lɛ.
Yɛ Naagbee lɛ Wɔba Afrika!
Wɔku wɔsɛɛ kɛtee France, ni nyɔŋ kome kɛ fã sɛɛ lɛ, Asafo lɛ ha wɔ nitsumɔ hee—Benin, yɛ Afrika Anaigbɛ. Afii 13 sɔŋŋ nɛ ni wɔmiitao wɔya Afrika, no hewɔ lɛ wɔna miishɛɛ waa diɛŋtsɛ.
Wɔyashɛ Benin November 3, 1990, ni wɔfata maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi ni yashɛ jɛmɛ klɛŋklɛŋ, beni ajie afii 14 naatsii ni akɛba Maŋtsɛyeli shiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ lɛ kwraa lɛ ahe. Eyɛ miishɛɛ waa diɛŋtsɛ. Wɔnaaa naagba ko kwraa yɛ jɛmɛ hilɛ gbɛfaŋ ejaakɛ jɛmɛ shihilɛ tamɔ Pasifik ŋshɔkpɔi lɛ anɔ nɔŋŋ. Gbɔmɛi lɛ sumɔɔ naanyobɔɔ kɛ gbɔfeemɔ waa. Obaanyɛ owa ni okɛ mɔ fɛɛ mɔ ni osumɔɔ agba sane yɛ gbɛ nɔ.
Beni wɔyashɛ Benin lɛ sɛɛ otsii fioo pɛ lɛ, Babette kadi akɛ kpɔ ko yɛ efufɔ mli. No hewɔ lɛ wɔtee helatsamɔ he bibioo ko ni bɛŋkɛ nitsumɔ he nine hee ni atse lɛ. Datrɛfonyo lɛ kwɛ lɛ ni ekɛɛ lɛ akɛ esa akɛ afee lɛ opireshɛn oya nɔŋŋ. Enɔ jetsɛremɔ lɛ, wɔtee helatsamɔ he kroko hu, ni wɔyana Europa datrɛfonyo ko, ni ji yei adatrɛfonyo ko ni jɛ France. Lɛ hu ewie akɛ esa akɛ wɔya France oya nɔŋŋ koni anyɛ afee Babette opireshɛn. Gbii enyɔ sɛɛ lɛ, wɔbote kɔɔyɔŋ lɛlɛ mli kɛtee France.
Edɔ wɔ waa akɛ wɔshi Benin. Akɛni jamɔ mli heyeli hee eba maŋ lɛ mli hewɔ lɛ, nyɛmimɛi lɛ amii shɛ amɛhe waa akɛ amɛna maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛlɔi heei, ni wɔ hu wɔna miishɛɛ waa akɛ wɔtee jɛmɛ. No hewɔ lɛ egba wɔnaa waa akɛ yɛ maŋ lɛ mli hilɛ otsii fioo pɛ sɛɛ lɛ, esa akɛ wɔshi kɛya.
Beni wɔyashɛ France lɛ, datrɛfonyo ni feɔ opireshɛn lɛ kwɛ Babette ni ema nɔ mi akɛ esa akɛ afee lɛ opireshɛn. Datrɛfonyo lɛ fee oya, ni efee lɛ opireshɛn bibioo, ni ejie Babette kɛjɛ helatsamɔ he lɛ enɔ jetsɛremɔ. Wɔsusu akɛ sane lɛ naagbee fɛɛ nɛ.
Gbii kpaanyɔ sɛɛ lɛ, wɔyana datrɛfonyo ni fee opireshɛn lɛ ekoŋŋ. Nakai be lɛ mli ni ekɛɛ wɔ akɛ kansa efee Babette fufɔ lɛ.
Beni etsɔɔ bɔ ni enu he eha yɛ nakai beaŋ lɛ, Babette wie akɛ: “Klɛŋklɛŋ lɛ, egbaaa minaa tsɔ̃ tamɔ Michel. Shi gbi ni atswa wɔ adafi fɔŋ nɛɛ sɛɛ lɛ, minuuu nɔ ko he. Minyɛɛɛ mafo. Minyɛɛɛ maŋmɔ hu. Misusu akɛ magbo. Misusu akɛ kansa kɛ gbele yeɔ egbɔ pɛpɛɛpɛ. Su ni miná ji akɛ, Esa akɛ wɔfee nɔ ni ehe hiaa ni wɔfee.”
Ta ni Miwuu Mishi Kansa
Wɔnu adafitswaa fɔŋ lɛ Sohaa, ni ato akɛ abaafee Babette opireshɛn ni ji enyɔ lɛ enɔ Jufɔ. No mli lɛ, wɔkɛ Babette nyɛmiyoo yɔɔ, shi lɛ hu enaaa hewalɛ, no hewɔ lɛ wɔnyɛɛɛ wɔya nɔ wɔkɛ lɛ fɛɛ ahi eshia bibioo lɛ mli.
Wɔsusu he ni wɔbaanyɛ wɔhi he. Kɛkɛ ni wɔkai Yves kɛ Brigitte Merda, ni ji gbalashihilɛ mli hefatalɔi ni wɔkɛhi shi tsutsu ko lɛ. Hefatalɔi nɛɛ jie gbɔfeemɔ su kpo amɛtsɔɔ wɔ waa diɛŋtsɛ. No hewɔ lɛ wɔtswa Yves tɛlifon ni wɔkɛɛ lɛ akɛ ehe miihia ni afee Babette opireshɛn, shi wɔleee he ni wɔbaahi. Wɔkɛɛ lɛ akɛ Michel hu miitao nitsumɔ etsu.
Yves ha Michel tsu shia lɛ mli nitsumɔi. Nyɛmimɛi lɛ ye amɛbua wɔ ni amɛwo wɔ hewalɛ kɛ mlihilɛ nifeemɔi babaoo. Amɛye amɛbua wɔ yɛ shika gbɛfaŋ hu. Asafo lɛ wo Babette tsofafeemɔ mli nyɔji fɛɛ eha wɔ.
Afee lɛ opireshɛn wulu. Ehe bahia ni datrɛfoi lɛ ajie fufɔ mli kpaai ni feɔ nu lɛ kɛ fufɔ lɛ hu. Kɛkɛ ni amɛbɔi tsofai ni akɛtsaa kansa lɛ kɛ nitsumɔ amrɔ nɔŋŋ. Otsi sɛɛ lɛ, Babette nyɛ eshi helatsamɔ he lɛ, shi esa akɛ eku esɛɛ daa otsii etɛ kɛha tsofafeemɔ lɛ nɔtsamɔ.
Be ni akɛfeɔ Babette tsofa lɛ mli fɛɛ lɛ, nyɛmimɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ ye amɛbua wɔ waa diɛŋtsɛ. Nyɛmiyoo ko ni lɛ hu kansa efee efufɔ dã lɛ bafee hewalɛwoo kpele diɛŋtsɛ kɛha lɛ. Etsɔɔ Babette nɔ ni ekpa gbɛ, ni eshɛje emii babaoo.
Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔhe miitswa shi waa ni wɔle wɔ wɔsɛɛ sane. Ni amɛyoo enɛ lɛ, Michel kɛ Jeanette Cellerier kɛ wɔ tee niyeli he ko ni wɔyaye nii yɛ jɛmɛ.
Wɔkɛɛ amɛ akɛ esa akɛ wɔkpa maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ sɔɔmɔ lɛ, ni wɔnyɛŋ wɔku wɔsɛɛ kɛya Afrika dɔŋŋ. Shi, Nyɛminuu Cellerier wie akɛ: “Mɛni owieɔ nɛɛ? Namɔ kɛɛ nyɛ akɛ nyɛkpa? Nɔyeli Kuu lɛ? Nyɛmimɛi ni yɔɔ France lɛ? Namɔ kɛɛ nyɛkpa lɛ?”
Ni miha lɛ hetoo akɛ: “Jeee mɔ ko kɛɛ, mi diɛŋtsɛ miwieɔ nakai.”
“Dabi, dabi!” Nyɛminuu Cellerier kɛɛ. “Nyɛbaaku nyɛsɛɛ nyɛya ekoŋŋ!”
Nɔ ni nyiɛ tsofai lɛ sɛɛ hu ji la hewalɛ ni akɛtsaa kansa lɛ kɛ nitsumɔ, ni agbe no he nitsumɔ naa yɛ August 1991 naagbee gbɛ. Datrɛfoi lɛ wie akɛ amɛnaaa naagba ko yɛ Afrika ni wɔɔku wɔsɛɛ kɛya lɛ he, kɛji akɛ Babette baaku sɛɛ kɛba France kɛha ekwɛmɔ be fɛɛ be.
Wɔku Sɛɛ Kɛtee Benin
No hewɔ lɛ wɔŋma wolo kɛtee nitsumɔ he yitso lɛ yɛ Brooklyn, ni wɔbi akɛ wɔmiisumɔ ni wɔku sɛɛ kɛya maŋsɛɛ sanekpakpa sɔɔmɔ lɛ mli ekoŋŋ. Wɔhe miitswa shi ni wɔnu hetoo ni abaaha wɔ. Gbii lɛ ho fiofio. Yɛ naagbee lɛ, Michel nyɛɛɛ amɛ dɔŋŋ, no hewɔ lɛ etswa tɛlifon kɛtee Brooklyn ni ebi akɛ ani amɛnine eshɛ wɔ wolo lɛ nɔ lo. Amɛwie akɛ amɛsusu he—wɔbaanyɛ wɔku wɔsɛɛ kɛya Benin ekoŋŋ! Wɔda Yehowa shi waa diɛŋtsɛ!
Merda weku lɛ to henaabuamɔ wulu ko he gbɛjianɔ koni wɔkɛye adafitswaa nɛɛ he gbijurɔ. Yɛ November 1991 mli lɛ, wɔku wɔsɛɛ kɛtee Benin, ni nyɛmimɛi lɛ kɛ okpɔlɔŋmɛɛ diɛŋtsɛ here wɔ atuu!
Etamɔ nɔ ni Babette ena hewalɛ agbɛnɛ. Esa akɛ wɔku wɔsɛɛ kɛya France yɛ be kɛ bei amli kɛha tsofafeemɔ mli kwɛmɔ fitsofitso, ni datrɛfoi lɛ enaaa kansa he okadi bibioo kwraa po dɔŋŋ. Eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ wɔku sɛɛ kɛtee wɔ maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ ekoŋŋ. Wɔnuɔ he akɛ wɔhe hiaa yɛ Benin, ni Yehowa ejɔɔ wɔ nitsumɔ lɛ nɔ. Kɛjɛ be mli ni wɔku wɔsɛɛ nɛɛ, wɔye wɔbua mɛi 14 kɛyashɛ baptisimɔ mli. Amɛteŋ mɛi enumɔ etsɔmɔ daa gbɛgbalɔi amrɔ nɛɛ, ni ahala amɛteŋ mɔ kome akɛ asafoŋ sɔɔlɔ. Wɔna wɔ asafo bibioo lɛ hu ni eshwere ni aja mli ni ana asafoi enyɔ.
Wɔsɔmɔ Yehowa yɛ afii abɔ ni eho lɛ mli fɛɛ akɛ wu kɛ ŋa, ni wɔna jɔɔmɔi babaoo amli ŋɔɔmɔ ni wɔbale gbɔmɛi kpakpai babaoo diɛŋtsɛ. Shi Yehowa etsɔse wɔ ni ewo wɔ hewalɛ hu bɔni afee ni wɔnyɛ wɔkpee jaramɔ shihilɛi anaa kɛ omanyeyeli. Taakɛ Hiob ji lɛ, jeee be fɛɛ be wɔnuɔ nɔ hewɔ ni nibii baa lɛ bɔ ni ebaa lɛ lɛ shishi, shi wɔle akɛ Yehowa yɛ be fɛɛ be, ni eeeye ebua wɔ. Etamɔ bɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛɔ lɛ pɛpɛɛpɛ, akɛ: “Naa, Yehowa nine efoko kuku ni enyɛɛɛ yiwala ehere, ni asaŋ etoii hu tsimɔko ni enuuu nii.”—Yesaia 59:1.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]
Michel kɛ Babette Muller ni amɛkɛ maŋbii ahesaamɔ esaa amɛhe yɛ Benin
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 25]
Maŋsɛɛ sanekpakpa shiɛmɔ nitsumɔ yɛ Polynesiabii ateŋ yɛ hulu liamɔ maŋ ni ji Tahiti