Obaanyɛ Ona Naanyobɔi ni Sɛɛ Tsɛɔ Mli Ŋɔɔmɔ
NIBII komɛi yɛ ni tsiɔ naanyobɔi agbɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, Biblia lɛ gba efɔ shi akɛ suɔmɔ ni bɛ, hedɔɔ ni bɛ, kɛ anɔkwa ni ayeee baahi shi yɛ “naagbee gbii” nɛɛ amli. (2 Timoteo 3:1-5; Mateo 24:12) Shihilɛi nɛɛ kɛ shoofeemɔ he amanehulu ni eko bako nakai da lɛ eba. Mɔ ko kɛɛ: “Etamɔ Noa adeka lɛ yɛ mikutso lɛ mli. Kɛ nyɛjeee mɛi ni ebote gbalashihilɛ mli lɛ, nyɛnyɛŋ nyɛbote mli.” Anyɛŋ akɛ enɛ he shwamɔ lɛ fɛɛ afɔ mɔ aŋkro ni he efee shoo lɛ nɔ. Yɛ je lɛŋ hei komɛi lɛ, nibii ni feɔ kaa kɛhaa naanyobɔi ni sɛɛ tsɛɔ lɛ ekomɛi ji nibii tamɔ gbɔmɛi ni faa kɛjɛɔ he ni amɛyɔɔ, wekui ni mli gbalaa, maji ni amɛmli hilɛ yɔɔ oshara ni amɛbɛ mɛi ahe miishɛɛ, kɛ be ni akɛfeɔ nibii krokomɛi ni baa shi waa.
Ekolɛ mɔ ni yɔɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ maŋtiase ko mli lɛ kɛ mɛi babaoo baaye sharamɔ yɛ otsi kome mli fe bɔ ni afii ohai 18 lɛ mli kosɛɛnyo fee yɛ afi mli loo yɛ wala shihilɛ be po mli! Kɛlɛ, bei pii lɛ naanyobɔi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ feɔ hiɛaŋhiɛaŋ nɔ. Mɛi pii kɛ amɛhe woɔ naanyobɔɔ mli vii daa ni amɛbɔɔ mɔdɛŋ ni amɛna miishɛɛ. Shi esa akɛ wɔkpɛlɛ nɔ akɛ, miishɛɛnamɔ ni nɔ ko bɛ mli ni akɛ nanemɛi ni anaaa amɛ yɛ gbɛ kpakpa nɔ lɛ naa lɛ tamɔ ŋmeii ni akɛtsɛ̃ɔ la. Jajelɔ 7:5, 6 kɛɛ: “Ehi akɛ abo nilelɔ kamɔ toi fe nɔ ni mɔ ko aaabo kwashiai alala toi. Kwashia ŋmɔlɔ tamɔ ŋmeii fɛlɛɔ yɛ kukwɛi shishi: enɛ hu yakayaka nɔ ko ni.” Ŋmeii haa la gbɛɛɔ ni etsoɔ yɛ be kuku mli, shi nibii pii bɛ mli ni baaha wɔhe adɔ. Nakai nɔŋŋ hu, nanemɛi ni ŋmɔɔ waa baanyɛ agbala wɔ jwɛŋmɔ yɛ be kuku mli, shi amɛjieŋ shoofeemɔ lɛ fɛɛ kɛyaŋ koni eha wɔtsui anyɔ wɔmli yɛ anɔkwa nanemɛi ni wɔtaoɔ lɛ he.
Esoro he ni atseɔ kɛjɛɔ mɔ he yɛ shoofeemɔ he. He ni atseɔ lɛ ekomɛi ahe miihia wɔ koni wɔna hewalɛ hee bɔni afee ni wɔtsu nibii babaoo akɛ naanyo. Kɛ shoofeemɔ ba mɛi pii anɔ lɛ, amɛtsɔɔ amɛhe kɛyaa tsɔnei ni akɛtswaa lalai akɛjieɔ hiɛtserɛ lɛ ahe amrɔ nɔŋŋ. Nii amli pɛimɔ ko ni afee lɛ na akɛ nɔ ni akɛtsuɔ shoofeemɔ he nii yɛ bei babaoo mli ji tɛlivishin kwɛmɔ. Kɛlɛ, saji amlipɛilɔi lɛ mu sane naa akɛ tɛlivishin ni ayaa nɔ akwɛɔ yɛ be kakadaŋŋ mli lɛ ji nibii ni ehiii fe fɛɛ ni wɔbaanyɛ wɔfee beni wɔfee shoo lɛ ateŋ ekome. Nɔ ni ekɛbaa ji he ni akɛwooo nɔ ko feemɔ mli vii, shihilɛ ni jeɔ mɔ tsine, kɛ yaka yiŋsusumɔ, ni no yeɔ mɛi krokomɛi ni akɛ amɛ sharaa hiɛ kɛ hiɛ lɛ najiaŋ bɔ ni esaaa.
Yɛ anɔkwale mli lɛ, he ni atseɔ kɛjɛɔ mɛi ahe lɛ he baanyɛ aba sɛɛnamɔ waa kɛ́ wɔkɛ wɔbe lɛ pɛ tsu nii jogbaŋŋ. Wɔbaanyɛ wɔfee enɛ kɛtsɔ wolo kanemɔ, woji aŋmalamɔ, nifeemɔi, kɛ hejɔɔmɔ nɔ. Nyɔŋmɔ ni asɔleɔ ahaa, Biblia lɛ kasemɔ, kɛ enɔjwɛŋmɔ fata he ni atseɔ kɛjɛɔ mɛi ahe kɛha nɔ ko feemɔ ni ato he gbɛjianɔ jogbaŋŋ lɛ he. (Lala 63:7) Enɛɛmɛi ji gbɛi ni atsɔɔ nɔ abɛŋkɛɔ Yehowa Nyɔŋmɔ, mɔ ni baanyɛ afee wɔ Naanyo ni fe fɛɛ lɛ.
Biblia Mli Naanyobɔi Ahe Nɔkwɛmɔ Nii
Eyɛ mli akɛ ehi akɛ wɔɔjie naanyobɔɔ su kpo wɔtsɔɔ mɛi babaoo moŋ, shi Biblia lɛ kaiɔ wɔ akɛ “naanyo ko yɛ ni kpɛtɛɔ mɔ gbagbalii fe nyɛmi.” (Abɛi 18:24) Nanemɛi fioo ni kpɛtɛɔ mɔ gbagbalii ni buɔ wɔhe akɔntaa lɛlɛŋ, ni amɛnaanyobɔi haa wɔ miishɛɛ, hewalɛwoo, kɛ toiŋjɔlɛ lɛ ahe miihia wɔ fɛɛ. Yɛ be mli ni eeefee nɔ ni wa akɛ aaana anɔkwa naanyobɔi ni tamɔ nɛkɛ ŋmɛnɛ lɛ, ayɔse blema nɔkwɛmɔ nii komɛi titri yɛ Biblia lɛ mli. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, naanyobɔɔ ni ekaaa bakã David kɛ Yonatan teŋ. Mɛni wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ mli? Mɛni hewɔ amɛ naanyobɔɔ lɛ sɛɛ tsɛ lɛ?
Nɔ kome ji akɛ, David kɛ Yonatan yɛ nibii ni he hiaa ni amɛ fɛɛ amɛnyãa he. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, amɛ fɛɛ amɛtu amɛhe amɛha Yehowa Nyɔŋmɔ waa diɛŋtsɛ. Yɛ be mli ni eyɔse Nyɔŋmɔ mli hemɔkɛyeli ni David yɔɔ lɛ kɛ nibii ni etsu ekɛfã Yehowa webii ahe lɛ, “Yonatan tsui mɔ David, ni Yonatan sumɔ lɛ tamɔ lɛ diɛŋtsɛ ehe.” (1 Samuel 18:1) No hewɔ lɛ, suɔmɔ ni mɛi enyɔ yɔɔ kɛha Nyɔŋmɔ lɛ yeɔ ebuaa ni efeɔ nanemɛi ekome.
Yonatan kɛ David ji aŋkroaŋkroi ni he wa ni hi shi yɛ Nyɔŋmɔ jamɔ shishitoo mlai anaa. No hewɔ lɛ, amɛnyɛ amɛna bulɛ kɛha amɛhe. (1 Samuel 19:1-7; 20:9-14; 24:6) Ajɔɔ wɔ diɛŋtsɛ, kɛ wɔyɛ nanemɛi ni sumɔɔ Nyɔŋmɔ jamɔ ni Ŋmalɛ naa shishitoo mlai kudɔɔ amɛ lɛ.
Nibii krokomɛi hu ye bua David kɛ Yonatan naanyobɔɔ lɛ. Anɔkwayeli kɛ saji ni akɛteee yɛ amɛnaanyobɔɔ lɛ mli, ni amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ na hekɛnɔfɔɔ yɛ mɔ kroko lɛ mli. Yonatan kɛ nɔ ni David sumɔɔ lɛ ye lɛ diɛŋtsɛ enɔ lɛ hiɛ yɛ anɔkwayeli mli. Eyeee awuŋa yɛ David ni awo shi akɛ akɛ maŋtsɛyeli lɛ baaha lɛ lɛ mli; shi moŋ, Yonatan fi esɛɛ yɛ henumɔŋ kɛ mumɔŋ. Ni David kpɛlɛ eyelikɛbuamɔ lɛ nɔ. (1 Samuel 23:16-18) David kɛ Yonatan ha amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ le henumɔi ni amɛyɔɔ kɛha amɛhe lɛ yɛ gbɛi ni sa nɔ yɛ Ŋmalɛ naa. Amɛ naanyobɔɔ ni Nyɔŋmɔ jamɔ yɔɔ mli lɛ damɔ anɔkwa hiɛsɔɔ kɛ hedɔɔ nɔ. (1 Samuel 20:41; 2 Samuel 1:26) Anyɛŋ agbala mli ejaakɛ hii enyɔ lɛ fɛɛ tee nɔ amɛye Nyɔŋmɔ anɔkwa. Shishitoo mlai ni tamɔ nɛkɛ ni wɔkɛaatsu nii lɛ baanyɛ aye abua ni wɔtswa anɔkwa naanyobɔɔ wɔma shi ni eya nɔ daa.
Bɔ ni Aaafee Ana Nanemɛi
Ani ootao anɔkwa nanemɛi? Ekolɛ ehe ebahiaŋ ni okwɛ shɔŋŋ. Mɛi ni okɛ amɛ bɔɔ daa lɛ ateŋ mɛi komɛi baanyɛ afee onanemɛi, ni onaanyobɔɔ he baahia amɛ. Yɛ nɔ ni kɔɔ nanemɛi Kristofoi ahe titri lɛ, nilee yɛ mli akɛ okɛ bɔfo Paulo ŋaawoo akɛ “nyɛmli alɛɛa” lɛ aaatsu nii. (2 Korintobii 6:11-13) Shi, omli akafu, kɛji mɔdɛŋ fɛɛ ni obɔɔ ni obɔ naanyo lɛ haaa naanyobɔɔ lɛ afee nɔ ni mli wa gbagbalii. Bei pii lɛ, ebiɔ be babaoo dani anaa naanyo, ni jeee naanyobɔɔ lɛ fɛɛ baafee nɔ ni mli wa nakai nɔŋŋ. (Jajelɔ 11:1, 2, 6) Shi, kɛ wɔɔna anɔkwa naanyobɔi amli ŋɔɔmɔ lɛ, esaaa ni wɔfeɔ pɛsɛmkunya, ni ehe miihia ni wɔnyiɛ Yesu ŋaawoo: “No hewɔ lɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni nyɛtaoɔ akɛ mɛi aŋɔ-fee nyɛ lɛ, nyɛ hu nyɛfea amɛ nakai nɔŋŋ; ejaakɛ enɛ ji mla lɛ kɛ gbalɔi lɛ” sɛɛ.—Mateo 7:12.
Namɔ onaanyobɔɔ he hiaa lɛ? Yɛ mɛi ni ji otipɛŋfoi lɛ asɛɛ lɛ, gbekɛbii loo onukpai hu? David kɛ Yonatan, Rut kɛ Naomi, kɛ Paulo kɛ Timoteo naanyobɔɔ lɛ fɛɛ kɔɔ sɔrɔto feemɔ yɛ afii amli he. (Rut 1:16, 17; 1 Korintobii 4:17) Ani obaanyɛ okpã onaanyobɔɔ lɛ mli kɛya okulafoi kɛ oshijafoi krokomɛi anɔ? Agbɛnɛ, susumɔ mɛi heei ni yɔɔ okutso lɛ mli lɛ hu he. Ekolɛ amɛŋmɛɛ amɛnanemɛi lɛ ateŋ mɛi babaoo loo amɛ fɛɛ he yɛ fa ni amɛfa kɛshi jɛmɛ loo amɛshihilɛ gbɛ lɛ fɛɛ tsakemɔ nɔ. Kaamɛ ni mɛi krokomɛi ba oŋɔɔ da. Kɛ Kristofonyo ji bo lɛ, bɔɔ nanemɛi ni sɛɛ tsɛɔ kɛtsɔ Paulo ŋaawoo: “Nyɛkɛ nyɛmimɛi asuɔmɔ asumɔsumɔa nyɛhe; mɔ fɛɛ mɔ kɛ woo aha enaanyo tsutsu” lɛ kɛ nitsumɔ nɔ.—Romabii 12:10.
Wɔbaanyɛ wɔsusu naanyobɔi ahe akɛ nihamɔ ko. Yesu kɛɛ, kɛ wɔkɛ nii ke mɛi lɛ, mɛi baake wɔ nii. Etsɔɔ mli hu akɛ miishɛɛ babaoo jɛɔ nihamɔ mli baa fe ehemɔ. (Luka 6:38; Bɔfoi lɛ Asaji 20:35) Ani okɛ gbɔmɛi ni jɛ shihilɛi sɔrɔtoi amli ekpe? Yehowa Odasefoi amajimaji ateŋ kpee etsɔɔ akɛ gbɔmɛi ni jɛ kusumii sɔrɔtoi amli lɛ baanyɛ abɔ naanyo kpakpa ni sɛɛ tsɛɔ, kɛ amɛ fɛɛ amɛjaa Nyɔŋmɔ yɛ ekomefeemɔ mli.
Naanyobɔi ni Aaaha Emli Awa Jogbaŋŋ
Nɔ ni yɔɔ mɔbɔ ji akɛ, bei komɛi lɛ, mɛi ni ale amɛ akɛ nanemɛi lɛ feɔ amɛhe nidɔɔ nii. Oshekuyeli ni fiteɔ mɔ, hekɛnɔfɔɔ ni anyɛɛɛ ana, hiɛsɔɔ ni abɛ—enɛɛmɛi ji nidɔɔ nii ni mli wa waa lɛ ekomɛi kɛ amɛjɛ mɔ ko ni obu lɛ akɛ anɔkwa naanyo lɛ ŋɔɔ lɛ. Mɛni abaanyɛ afee yɛ shihilɛi ni tamɔ nɛkɛ mli?
Feemɔ nɔkwɛmɔ nɔ kpakpa. Feemɔ nɔ fɛɛ nɔ ni obaanyɛ ni okwa nidɔɔ nii ni he ehiaaa ni okɛaaba. Yɛ hei komɛi lɛ, efɔɔ kaa akɛ nanemɛi yeɔ amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ tɔmɔi ahe fɛo. Shi ni aaafee keketee loo aaalaka mɔ lɛ gbalaŋ nanemɛi lɛ kɛbɛŋkɛŋ amɛhe, kɛ etamɔ nɔ ni ‘shwɛ kɛkɛ amɛshwɛɔ’ po.—Abɛi 26:18, 19.
Bɔɔ mɔdɛŋ waa ni oha naanyobɔi ahi shi. Bei pii lɛ saji ashishi ni anuuu baanyɛ ate shi beni nanemɛi kpaa babaoo tsɔ gbɛ kɛjɛɔ amɛhe lɛ. Ekolɛ naanyo ko ni naaa hewalɛ loo ehao yɛ naagba ko ni naa wa hewɔ lɛ nyɛŋ ajie miishɛɛ babaoo kpo taakɛ eji daa lɛ. Belɛ, yɛ bei ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ofee mɔ ni nuɔ sane shishi, ni fiɔ mɔ sɛɛ.
Nyɛsaa naagbai mra yɛ mlijɔlɛ mli. Kɛ eeehi lɛ, nyɛfea nakai yɛ teemɔ mli. (Mateo 5:23, 24; 18:15) Kwɛmɔ ni oha onaanyo lɛ ale akɛ oosumɔ ni ohiɛ naanyobɔɔ kpakpa mli daa. Anɔkwa nanemɛi kɛ tɔmɔi keɔ amɛhe. (Kolosebii 3:13) Ani obaafee ohe naanyo ni tamɔ nakai—mɔ ni kpɛtɛɔ mɔ he gbagbalii fe nyɛmi?
Ni oookane naanyobɔi ahe nii ni osusu he lɛ ji shishijee kɛkɛ. Kɛ wɔhe miifee shoo lɛ, nyɛhaa wɔfeɔ nɔ ni sa, ni wɔhe efeŋ shoo yɛ be kakadaŋŋ mli. Kɛ wɔmia wɔhiɛ lɛ, wɔbaanyɛ wɔna anɔkwa nanemɛi. Wɔkɛ amɛteŋ mɛi komɛi baabɔ gbagbalii yɛ gbɛ krɛdɛɛ nɔ. Shi mɔ ko mɔ ko nyɛŋ aye Nyɔŋmɔ, Naanyo ni fe fɛɛ lɛ najiaŋ. Yehowa pɛ baanyɛ ale wɔ, anu wɔ shishi, ni efi wɔ sɛɛ kwraa. (Lala 139:1-4, 23, 24) Kɛfata he lɛ, e-Wiemɔ lɛ kɛ wɔsɛɛ be he hiɛnɔkamɔ ni yɔɔ naakpɛɛ haa wɔ—jeŋ hee ni abaanyɛ ana anɔkwa nanemɛi yɛ mli kɛya naanɔ.—2 Petro 3:13.
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 5]
David kɛ Yonatan na anɔkwa naanyobɔɔ mli ŋɔɔmɔ, ni wɔ hu wɔbaanyɛ wɔfee nakai