Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w96 11/1 bf. 3-6
  • Miishɛjemɔ Kɛha Mɛi ni Ahaoɔ Amɛ Lɛ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Miishɛjemɔ Kɛha Mɛi ni Ahaoɔ Amɛ Lɛ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Mɔ ko ni Kase Nɔnyɛɛ He Nii yɛ Blema
  • Etsɛŋ ni Nɔnyɛɛ Sɛɛ Baafo
  • Mɔ Ko Yɛ ni Susuɔ Mɔ He Lɛɛlɛŋ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
  • Nyɛshɛjea Mɛi ni Yeɔ Awerɛho lɛ Amii
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2003
  • Nɛgbɛ Abaanyɛ Aná Anɔkwa Miishɛjemɔ yɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2003
  • Namɔ Baanyɛ Ajie Mɛi Ni Bolɔɔ Kɛha Yelikɛbuamɔ Lɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2010
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
w96 11/1 bf. 3-6

Miishɛjemɔ Kɛha Mɛi ni Ahaoɔ Amɛ Lɛ

ANI okadi akɛ oshihilɛ be mli fɛɛ lɛ, afɔɔ wiemɔi komɛi amlitĩi yɛ adafitswaa mli saji ahiɛkpamɔ wiemɔi amli? Ani wiemɔi tamɔ ta, awuiyeli, amanehulu, hɔmɔ, kɛ piŋmɔ akanemɔ eje otsine? Shi, eyɛ faŋŋ akɛ wiemɔ pɔtɛɛ ko yɛ ni anaaa kwraa yɛ adafitswaa wiemɔi amli. Ni kɛlɛ, eji wiemɔ ni damɔ shi kɛha nɔ ko ni he hiaa adesai waa. Nakai wiemɔ lɛ ji “miishɛjemɔ.”

“Ní ashɛje mii” shishi ji “ní akɛ hewalɛwoo kɛ hiɛnɔkamɔ ahã,” ní “aba [mɔ ko] awerɛhoyeli loo haomɔ shi.” Yɛ basabasa feemɔi babaoo ni je lɛ etsɔ̃ mli yɛ afii ohai 20 lɛ mli lɛ hewɔ lɛ, hiɛnɔkamɔ ni aaana kɛ awerɛhoyeli ni aaaba shi lɛ he miihia waa. Lɛlɛŋ, wɔteŋ mɛi komɛi naa shihilɛ mli hiamɔ nii amli ŋɔɔmɔ babaoo ŋmɛnɛ, fe bɔ ni wɔ blematsɛmɛi lɛ esusu he dã. Enɛ mli babaoo jɛ jeŋ nilee mli hiɛyaa ni eba lɛ hewɔ. Shi jeŋ nilee kɛ tsɔnei afeemɔ he nilee ni ana lɛ shɛjeko wɔmii kɛ shishinumɔ akɛ eeejie nibii ni kɛ amanehului baa lɛ kɛjɛ adesai ateŋ. Mɛni ji nibii ni kɛ enɛɛmɛi baa?

Afii ohai abɔ ni eho nɛ ni nilelɔ Salomo wie nɔ̃ titri kome ni kɛ amanehulu baa beni ekɛɛ: “Gbɔmɔ yeɔ enaanyo gbɔmɔ nɔ ni ekɛyeɔ lɛ awui.” (Jajelɔ 8:9, NW) Jeŋ nilee kɛ tsɔnei afeemɔ he nilee ni ana lɛ nyɛko atsake adesa su ni haa esumɔɔ ni eye enaanyo gbɔmɔ nɔ lɛ. Nɔ ni enɛ kɛba, yɛ afii ohai 20 nɛɛ mli ji yiwalɛ nɔyelii ni nyɛɔ mɛi anɔ yɛ amɛmaji amli, kɛ maji ateŋ tai ni yɔɔ gbeyei ni awuu.

Kɛjɛ 1914 kɛbaa nɛɛ, agbe gbɔmɛi ni fa fe akpekpei oha yɛ tawuu hewɔ. Susumɔ adesa hejaramɔ ni yifalɛ nɛɛ damɔ shi kɛha lɛ he okwɛ—wekui akpekpei abɔ ni miiye awerɛho, ni miishɛjemɔ he miihia amɛ. Ni yɛ yiwalɛ gbele sɛɛ lɛ, tai kɛ amanehului krokomɛi hu baa. Beni jeŋ ta ni ji enyɔ lɛ ba naagbee lɛ, no mli lɛ abobalɔi ni yɔɔ Europa lɛ ayifalɛ fe akpekpei 12. Yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli nɔŋŋ lɛ, gbɔmɛi ni fa fe akpeiakpe kome kɛ akpei ohai enumɔ ejo foi kɛshĩ Asia Wuoyi-Bokagbɛ hei ni awuɔ tai yɛ lɛ. Ta ni awuɔ yɛ Balkans lɛ eha mɛi ni fa fe akpekpei enyɔ ejo foi kɛshĩ amɛshiai—yɛ shihilɛi pii amli lɛ, koni amɛkɛjo “weku shishibulemɔ” naa foi.

Eyɛ faŋŋ akɛ miishɛjemɔ he miihia abobalɔi, titri lɛ mɛi ni joɔ foi kɛshĩɔ amɛshiai, ni amɛnyɛɛɛ amɛkɛ nɔ ko nɔ ko aya, fe nibii ni amɛbaanyɛ amɛtere pɛ, ni amɛleee he ni amɛbaaya loo nɔ ni baaba amɛ kɛ amɛwekui anɔ wɔsɛɛ lɛ. Gbɔmɛi ni tamɔ nɛkɛ fata mɛi ni nii yɔɔ mɔbɔ fe fɛɛ, ni anyɛɔ amɛnɔ lɛ ahe; miishɛjemɔ he miihia amɛ.

Yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ hei ni toiŋjɔlɛ fioo yɔɔ hu lɛ, gbɔmɛi akpekpei abɔ hiɔ shi tamɔ nyɔji amɛhaa je lɛ shika helɛtemɔ gbɛjianɔtoo lɛ. Eji anɔkwale, mɛi komɛi yɛ heloo naa nii babaoo. Shi, mɛi babaoo ji mɛi ni gboɔ deŋme waa daa gbi dani amɛnaa amɛdaaŋ ŋmaa. Mɛi pii miitao shihilɛ hei kpakpai ni amɛhi mli. Mɛi ni bɛ nitsumɔ lɛ hu miiya nɔ amɛyi miifa. “Je lɛ,” taakɛ Afrika adafitswaa wolo ko egba efɔ̃ shi lɛ, “miibote nitsumɔ ni bɛ he amanehulu ni anako eko dã mli, ni beni baashɛ afi 2020 lɛ, mɛi krokomɛi ni amɛyifalɛ fe akpekpei akpei 1.3 baafata mɛi ni bɛ nitsumɔ ni amɛtaoɔ eko lɛ ahe.” Eka shi faŋŋ akɛ “hewalɛwoo kɛ hiɛnɔkamɔ”—miishɛjemɔ, he miihia mɛi ni anyɛɔ amɛnɔ yɛ shika gbɛfaŋ lɛ.

Yɛ jaramɔ shihilɛ ni amɛyɔɔ mli lɛ hewɔ lɛ, ehaa mɛi komɛi tsɔmɔɔ amɛhe awuiyelɔi. Yɛ anɔkwale mli lɛ, enɛ kɛ jaramɔ shihilɛ baa mɛi ni amɛyeɔ amɛ awui lɛ anɔ, ni awuiyeli babaoo ni yaa nɔ lɛ haa nɔnyɛɛ ni anuɔ he lɛ hu faa. Adafitswaa sane ko ni aŋma yɛ The Star, ni ji Johannesburg, ni yɔɔ South Afrika lɛ adafitswaa wolo ko hiɛ lɛ, kaneɔ akɛ: “Gbi kome mli nibii ni afee yɛ ‘maŋ ni agbeɔ gbɔmɛi yɛ mli fe fɛɛ yɛ je lɛŋ lɛ mli.’ ” Sane lɛ tsɔɔ nibii ni afɔɔ feemɔ daa gbi yɛ Johannesburg maŋ lɛ mli kɛ ehewɔ. Yɛ nakai gbi kome lɛ mli lɛ, agbe gbɔmɛi ejwɛ, ni ojotswalɔi he mɛi kpaanyɔ atsɔnei yɛ amɛdɛŋ kɛjo foi. Abɔ amaniɛ akɛ julɔi bote shiai 17 mli, yɛ mɛi ni yɔɔ nii fioo lɛ ashihilɛ he ko ni amɛyaju nii. Kɛfata he lɛ, julɔi ni hiɛɔ gbɔmɔgbee nibii kɛjuɔ lɛ ju mɛi babaoo. Taakɛ adafitswaa wolo lɛ tsɔɔ lɛ, polisifoi lɛ wie nakai gbi lɛ he akɛ gbi ni “nibii amli jɔ saŋŋ.” Shishinumɔ yɛ he akɛ, mɛi ni agbeɔ amɛ lɛ awekumɛi kɛ mɛi ni julɔi yajuɔ amɛnibii yɛ shia, kɛ mɛi ni ojotswalɔi heɔ amɛtsɔnei yɛ amɛdɛŋ lɛ nuɔ nɔnyɛɛ ni mli wa waa he. Ehe miihia ni amɛna hewalɛwoo kɛ hiɛnɔkamɔ—miishɛjemɔ.

Fɔlɔi komɛi yɛ shikpɔji komɛi anɔ ni amɛhɔ̃ɔ amɛbii amɛwoɔ ahoshwibɔɔ mli. Abɔ amaniɛ akɛ Asia maŋ ko ni hiɛtserɛjielɔi pii fãa gbɛ kɛyaa jɛmɛ, yɛ “bɔlɛnamɔ hiɛtserɛjiemɔ” hewɔ lɛ, yɛ ahoshwibɔlɔi akpekpei enyɔ, ni amɛteŋ mɛi babaoo ji mɛi ni ahe amɛ loo aju amɛ kɛba jɛmɛ, beni amɛji gbekɛbii. Ani mɛi krokomɛi yɛ ni aanyɛ amɛnɔ waa fe mɛi ni nii yɔɔ mɔbɔ yɛ shihilɛ nɛɛ mli lɛ? Time wolo tɛtrɛɛ lɛ bɔ kpee ko ni Asia Wuoyi-Bokagbɛ yei akui fee yɛ 1991 mli lɛ he amaniɛ, beni ewieɔ nɛkɛ nitsumɔ ni yɔɔ taŋ nɛɛ he lɛ. Abu akɔntaa yɛ jɛmɛ akɛ, “kɛjɛ 1970 afii lɛ teŋgbɛ kɛbaa nɛɛ, ahɔ̃ɔ yei akpekpei 30 yɛ je lɛŋ fɛɛ.”

Yɛ anɔkwale mli lɛ, jeee gbekɛbii ahɔ̃ɔmɔ kɛmiiwo ahoshwibɔɔ mli pɛ akɛfeɔ amɛ efɔŋ. Afeɔ amɛteŋ mɛi babaoo niseniianii yɛ gbɔmɔtsoŋ, loo fɔlɔi kɛ wekumɛi toɔ amɛ kaabonaa po yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛshiai amli. Henumɔŋ faladokui baahi gbekɛbii ni tamɔ nɛkɛ he be kakadaŋŋ. Eka shi faŋŋ akɛ, ákɛ mɛi ni anyɛɔ amɛnɔ, ni nii yɔɔ mɔbɔ lɛ, miishɛjemɔ he miihia amɛ.

Mɔ ko ni Kase Nɔnyɛɛ He Nii yɛ Blema

Maŋtsɛ Salomo he jɔ̃ ehe yɛ he ni adesa nɔnyɛɛ etee nɔ kɛyashɛ lɛ he. Eŋma akɛ: “Misaa mina yiwalɛi fɛɛ ni awaa mɛi ayi yɛ hulu shishi nɛɛ: ni naa, mɛi ni awaa amɛ yi lɛ ayaafonui, ni amɛbɛ miishɛjelɔ ko, ni amɛyiwalɔi lɛ anineshi wa yɛ amɛnɔ, shi amɛbɛ miishɛjelɔ ko.”—Jajelɔ 4:1.

Kɛji maŋtsɛ nilelɔ lɛ yɔse afii 3,000 ni eho nɛ akɛ miishɛjelɔ he miihia mɛi ni anyɛɔ amɛnɔ lɛ waa lɛ, no lɛ mɛni ebaakɛɛ ŋmɛnɛ? Yɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Salomo le akɛ adesa ni yeee emuu, ni lɛ hu efata he lɛ, ateŋ mɔ ko kwraa bɛ ni baanyɛ aha adesai miishɛjemɔ ni he hiaa amɛ lɛ. Ehe miihia ni ana mɔ ko ni fe adesa koni ebafo yiwalɔi lɛ anɔnyɛɛ lɛ sɛɛ. Ani mɔ ko ni tamɔ nakai yɛ?

Yɛ Biblia lɛ mli lɛ, Lala 72 wieɔ miishɛjelɔ kpele kɛha gbɔmɛi fɛɛ he. Salomo tsɛ, Maŋtsɛ David, ji mɔ ni ŋma lala lɛ. Eyiteŋgbɛ niŋmaa lɛ kaneɔ akɛ: “Salomo Lala.” Eka shi faŋŋ akɛ, Maŋtsɛ David ni egbɔ lɛ ŋma kɛkɔ Mɔ ni baaye esɛɛ yɛ maŋtsɛsɛi lɛ nɔ lɛ he. Taakɛ lala lɛ tsɔɔ lɛ, nɛkɛ Mɔ nɛɛ kɛ naanɔ heyeli kɛmiijɛ nɔnyɛɛ shishi baaba. “Jalɔ aaafrɔke yɛ egbii lɛ amli, ni hejɔlɛ aaafa kɛyashi beyinɔ ni nyɔŋtsere bɛ dɔŋŋ. Eeeye nɔ kɛaajɛ ŋshɔ nɔ kɛaatee ŋshɔ nɔ, . . . kɛyashi shikpɔŋ lɛ naagbee hei lɛ.”—Lala 72:7, 8.

Eeenyɛ efee akɛ, beni David ŋmala nɛkɛ wiemɔi nɛɛ, no mli lɛ eesusu ebinuu Salomo he. Shi Salomo yoo akɛ ehewalɛ shɛɛɛ nyɛmɔ ni akɛaasɔmɔ adesai tamɔ bɔ ni atsɔɔ yɛ lala lɛ mli lɛ. Ebaanyɛ eha lala lɛ mli wiemɔi lɛ aba mli yɛ gbɛ bibioo pɛ nɔ, yɛ Israel maŋ lɛ gbɛfaŋ pɛ, shi jeee kɛha shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ sɛɛnamɔ. Eka shi faŋŋ akɛ, nɛkɛ gbalɛ mli lala ni jɛ mumɔŋ nɛɛ kɔɔ mɔ ko ni nɔ kwɔ fe Salomo he. Namɔ ji nakai mɔ lɛ? Eeenyɛ efee Yesu Kristo pɛ.

Beni ŋwɛibɔfo ko tswa Yesu fɔmɔ he adafi lɛ, ekɛɛ: “[Yehowa, NW] Nyɔŋmɔ aaaŋɔ etsɛ David maŋtsɛsɛi lɛ aha lɛ.” (Luka 1:32) Kɛfata he lɛ, Yesu wie lɛ diɛŋtsɛ ehe akɛ “mɔ ni fe Salomo.” (Luka 11:31) Kɛjɛ be mli ni atee Yesu shi kɛtee Nyɔŋmɔ ninejurɔ nɔ nɛɛ, ehi ŋwɛi, ni ji he ni ebaajɛ eha Lala 72 lɛ mli wiemɔi lɛ aba mli lɛ. Kɛfata he hu lɛ, Nyɔŋmɔ eha lɛ hewalɛ kɛ hegbɛ koni ekɛkumɔ adesai yiwalɔi ni nyɛɔ mɛi anɔ lɛ apã lɛ. (Lala 2:7-9; Daniel 2:44) No hewɔ lɛ, Yesu ji mɔ ni baaha Lala 72 lɛ mli wiemɔi lɛ aba mli.

Etsɛŋ ni Nɔnyɛɛ Sɛɛ Baafo

Mɛni enɛ tsɔɔ? Etsɔɔ akɛ etsɛŋ ni heyeli ni aaana kɛjɛ adesai anɔnyɛɛ sɔrɔtoi fɛɛ shishi lɛ baafee nɔ ni yɔɔ diɛŋtsɛ. Yesu gba amanehulu kɛ nɔnyɛɛ ni anako eko ni tamɔ nakai dã, ni aye he odase yɛ afii ohai 20 nɛɛ mli lɛ efɔ̃ shi akɛ eji okadi ni akɛbaayoo “nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee lɛ” fã. (Mateo 24:3, NW) Egba kɛfata nibii krokomɛi ahe akɛ: “Maŋ aaate shi awo maŋ, ni maŋtsɛyeli aaate shi awo maŋtsɛyeli.” (Mateo 24:7) Nakai gbalɛ lɛ fã lɛ bɔi emlibaa aaafee be mli ni klɛŋklɛŋ jeŋ ta lɛ fɛ yɛ afi 1914 mli lɛ. Yesu kɛfata he akɛ: “Ni nɔ ni mlakwamɔ baafa hewɔ lɛ, mɛi pii asuɔmɔ lɛ he baajɔ.” (Mateo 24:12) Mlakwamɔ kɛ suɔmɔ ni bɛ lɛ eha yinɔ nɛɛ etsɔ yiwalɛ kɛ mɛi anɔnyɛɛ yinɔ. Enɛ hewɔ lɛ, be ni Yesu Kristo kɛ ehe baawo sane lɛ mli akɛ shikpɔŋ nɔ Maŋtsɛ hee lɛ ebɛŋkɛ. (Mateo 24:32-34) Mɛni no baatsɔɔ kɛha adesai ni anyɛɔ amɛnɔ, ni amɛyɔɔ Yesu Kristo mli hemɔkɛyeli, ni amɛkɛ amɛhiɛ fɔ̃ɔ enɔ akɛ adesai a-Miishɛjelɔ ni ajɛ ŋwɛi ahala lɛ lɛ?

Kɛha nakai sanebimɔ lɛ hetoo lɛ, ha wɔkane Lala 72 lɛ mli wiemɔi krokomɛi ni baaba mli yɛ Kristo Yesu gbɛfaŋ lɛ wɔfata he: “Eeejie ohiafoi ni bolɔɔ lɛ, kɛ nɔnalɔ ni bɛ bualɔ lɛ. Eeena ohiafo kɛ mɔ ni efi lɛ lɛ mɔbɔ, ni ehere mɛi ni efi amɛ lɛ asusumai ayiwala. Eeekpɔ̃ amɛsusuma kɛaajɛ fifiamɔ kɛ yiwalɛ mli, ni amɛlá jara aaawa yɛ ehiɛ.” (Lala 72:12-14) Enɛ hewɔ lɛ, Maŋtsɛ, Yesu Kristo, ni Nyɔŋmɔ ehala lɛ lɛ, baakwɛ koni mɔ ko mɔ ko akaná amanehulu dɔŋŋ yɛ nɔnyɛɛ hewɔ. Eyɛ hewalɛ ni ekɛaafo jalɛ sane ni ayeee yɛ gbɛi sɔrɔtoi anɔ lɛ fɛɛ sɛɛ.

‘Wiemɔi nɛɛ ŋɔɔ waa,’ taakɛ ekolɛ mɔ ko baakɛɛ lɛ, ‘shi amrɔ nɛɛ hu? Mɛɛ miishɛjemɔ yɔɔ kɛha mɛi ni naa amanehulu bianɛ lɛ?’ Yɛ anɔkwale mli lɛ, miishɛjemɔ yɛ kɛha mɛi ni anyɛɔ amɛnɔ lɛ. Saji enyɔ ni nyiɛ sɛɛ yɛ wolo tɛtrɛɛ nɛɛ mli lɛ baatsɔɔ bɔ ni gbɔmɛi akpekpei abɔ miina miishɛjemɔ momo kɛtsɔ wekukpaa ni bɛŋkɛ kpaakpa ni amɛkɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ, Yehowa, kɛ e-Bi, Yesu Kristo ni esumɔɔ lɛ lɛ hu naa lɛ nɔ. Wekukpaa ni tamɔ nɛkɛ baanyɛ ashɛje wɔmii yɛ nɛkɛ nɔnyɛɛ bei nɛɛ amli, ni ebaanyɛ ekɛ mɔ aya naanɔ wala ni nɔnyɛɛ ko kwraa bɛ mli lɛ mli. Yesu kɛɛ Nyɔŋmɔ yɛ sɔlemɔ mli akɛ: “Enɛ ji naanɔ wala lɛ, akɛ amɛaana bo, anɔkwa Nyɔŋmɔ kome pɛ lɛ, kɛ Yesu Kristo, mɔ ni otsu lɛ lɛ he nilee.”—Yohane 17:3, NW.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 4, 5]

Adesa ko kwraa haoŋ mɔ kroko yɛ Nyɔŋmɔ jeŋ hee lɛ mli

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje