Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w97 3/15 bf. 17-22
  • Ha Sɛɛyoomɔ Abu Ohe

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ha Sɛɛyoomɔ Abu Ohe
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Hiamɔ Titri Kɛha Sɛɛyoomɔ
  • Ni Shika ni Akɛwoɔ Nitsumɔ Mli Hu?
  • Beni Jarayeli Nitsumɔi ni Aleee Esɛɛ Saji Gbeeɔ Shi
  • Shi kɛ Ojotswaa Yɛ Mli Hu?
  • Sɛɛyoomɔ kɛ Yiŋkpɛɛ Feemɔ
  • Dɔɔ Otsui Oha Sɛɛyoomɔ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
  • Ani Obaanyɛ Ona Sɛɛyoomɔ Babaoo?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1995
  • Kristofoia Ekomefeemɔ Ni Aaahiɛ Mli yɛ Nitsumɔ Mli Saji Amli
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1987
  • ‘Yehowa Diɛŋtsɛ Kɛ Nilee Haa’
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1997
w97 3/15 bf. 17-22

Ha Sɛɛyoomɔ Abu Ohe

“Jwɛŋmɔ aaabaa oyi jogbaŋŋ, sɛɛyoomɔ aaabu ohe.”—ABƐI 2:11, NW.

1. Sɛɛyoomɔ baanyɛ abu wɔhe kɛjɛ mɛni he?

YEHOWA miisumɔ ni okɛ sɛɛyoomɔ atsu nii. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ ele akɛ ebaabu ohe kɛjɛ osharai sɔrɔtoi amli. Abɛi 2:10-19 jeɔ shishi nɛkɛ akɛ: “Ejaakɛ ŋaalee aaabote otsui mli ni nilee aaaŋɔɔ osusuma naa; jwɛŋmɔ aaabaa oyi jogbaŋŋ, sane shishinumɔ [sɛɛyoomɔ, NW] aaabu ohe.” Ebaabu ohe kɛjɛ mɛni he? Ebaabu ohe kɛjɛ nibii tamɔ “gbɛ fɔŋ,” kɛjɛ mɛi ni jeɔ jalɛ gbɛi anɔ, kɛ mɛi ni amɛgbɛ̀i bɛ tɔrɔmɔɔ lɛ ahe.

2. Mɛni ji sɛɛyoomɔ, ni te emli nɔ ni Kristofoi taoɔ titri?

2 Ekolɛ obaakai akɛ sɛɛyoomɔ ji jwɛŋmɔ lɛ nyɛmɔ ni haa eleɔ sɔrɔtofeemɔ ni yɔɔ nibii ateŋ. Gbɔmɔ ni yɔɔ sɛɛyoomɔ lɛ yɔseɔ sɔrɔtofeemɔi ni yɔɔ nibii loo susumɔi ateŋ, ni eyɛ jwɛŋmɔ kpakpa. Akɛ Kristofoi lɛ, wɔsumɔɔ mumɔŋ sɛɛyoomɔ ni damɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli anɔkwale nilee nɔ titri. Kɛ wɔkase Ŋmalɛi lɛ, efeɔ tamɔ wɔmiitsa mumɔŋ sɛɛyoomɔ tsumaa tɛi. Nɔ ni wɔkaseɔ lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkpɛ yiŋ ni saa Yehowa hiɛ.

3. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔna mumɔŋ sɛɛyoomɔ?

3 Beni Nyɔŋmɔ bi Israel Maŋtsɛ Salomo nɔ̃ jɔɔmɔ ni etaoɔ lɛ, nɔyelɔ ni edako nɛɛ kɛɛ akɛ: “Ha otsulɔ toiboo tsui, ni mikɛkojo omaŋ lɛ, koni mayoo nɔ ni hi kɛ nɔ ni ehiii.” Salomo bi sɛɛyoomɔ, ni Yehowa kɛha lɛ yɛ gbɛ ni ekaaa nɔ. (1 Maŋtsɛmɛi 3:9; 4:30) Kɛ wɔɔná sɛɛyoomɔ lɛ, ehe baahia ni wɔsɔle, ni esa akɛ wɔkase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ hu kɛtsɔ woji ni hãa anuɔ mumɔŋ saji ashishi, ni akɛtsɔɔ “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ nɔ akɛhaa lɛ yelikɛbuamɔ nɔ. (Mateo 24:45-47) Enɛ baaye abua wɔ ni wɔná mumɔŋ sɛɛyoomɔ kɛyashɛ he ni wɔɔtsɔmɔ ‘mɛi ni edara yɛ jwɛŋmɔ gbɛfaŋ,’ ni wɔnyɛ ‘wɔle [loo, wɔyoo] ekpakpa kɛ efɔŋ mli kpamɔ.’—1 Korintobii 14:20; Hebribii 5:14.

Hiamɔ Titri Kɛha Sɛɛyoomɔ

4. Akɛ wɔna hiŋmɛi ni nɔ “tse” lɛ tsɔɔ mɛni, ni ehe baanyɛ aba sɛɛnamɔ kɛha wɔ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

4 Kɛ wɔyɛ sɛɛyoomɔ kpakpa lɛ, wɔbaanyɛ wɔfee nii ni kɛ Yesu wiemɔi nɛɛ kpaa gbee: “Nyɛtaoa Nyɔŋmɔ maŋtsɛyeli lɛ kɛ ejalɛ lɛ tsutsu, ni akɛ [heloonaa] nii nɛɛ fɛɛ aaafata he aha nyɛ.” (Mateo 6:33) Yesu kɛɛ hu akɛ: “Gbɔmɔtso lɛ kane ji ohiŋmɛi lɛ. Kɛji ohiŋmɛi nɔ tse lɛ, ogbɔmɔtso muu lɛ hu mli tseɔ.” (Luka 11:34) Hiŋmɛi lɛ ji mfoniri-feemɔŋ kane. Hiŋmɛi ni nɔ “tse” lɛ yeɔ anɔkwa, ekwɛɔ he kome. Kɛ wɔyɛ hiŋmɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ, wɔbaanyɛ wɔjie sɛɛyoomɔ kpo ni wɔnyiɛ ni wɔtɛrɛŋ wɔgbeŋ shi yɛ mumɔŋ.

5. Mɛni esa akɛ wɔha ahi wɔjwɛŋmɔ mli yɛ yiŋtoo ni yɔɔ Kristofoi asafo lɛ sɛɛ, yɛ jarayeli nitsumɔi agbɛfaŋ?

5 Yɛ nɔ najiaŋ ni mɛi komɛi aaaha amɛhiŋmɛi nɔ atse lɛ, amɛkɛ jarayeli nitsumɔ mli nifeemɔi ehã amɛ shihilɛ kɛ mɛi krokomɛi ashihilɛ efee haŋtsii. Shi esa akɛ wɔkai akɛ, Kristofoi asafo lɛ ji “anɔkwale lɛ akulashiŋ kɛ enɔdaamɔ nɔ.” (1 Timoteo 3:15) Taakɛ tsũ he akulashiŋi ji lɛ, asafo lɛ fiɔ Nyɔŋmɔ anɔkwale lɛ sɛɛ, shi jeee mɔ ko jarayeli nitsumɔ. Atooo Yehowa Odasefoi asafoi lɛ ashishi akɛ hei ni akɛbaatsu jarayeli nitsumɔi, guɔyeli nibii, loo nitsumɔi ni atsuɔ ahãa mɛi krokomɛi lɛ yɛ. Esa akɛ wɔtsi wɔhe kɛjɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔ jarayeli he saji ni wɔɔdi sɛɛ yɛ Maŋtsɛyeli Asa lɛ nɔ lɛ he. Sɛɛyoomɔ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔnaa akɛ Yehowa Odasefoi a-Maŋtsɛyeli Asai, Asafo Woloŋ Nikasemɔi, kpeei bibii, kɛ kpeei wuji lɛ ji hei kɛha Kristofoi anaanyobɔɔ kɛ mumɔŋ sanegbaa. Kɛ wɔkɛ mumɔŋ wekukpaa aaatsu nii ni wɔkɛha jarayeli fɛɛ jarayeli he nibii aya nɔ lɛ, kɛ hoo lɛ, kulɛ ani enɛ etsɔɔŋ hiɛsɔɔ ni abɛ kɛha mumɔŋ nibii ni jara wawai? Esaaa ákɛ akɛ nibii ni kɔɔ asafo lɛ he lɛ tsuɔ nii yɛ gbɛ ko kwraa nɔ kɛhaa shika he sɛɛnamɔ.

6. Mɛni hewɔ esaaa akɛ ahɔ̃ɔ jarayeli nibii loo ahaa ehe nibii yaa nɔ yɛ asafoŋ kpeei ashishi lɛ?

6 Mɛi komɛi kɛ teokrase naanyobɔɔ etsu nii ni amɛkɛhɔ̃ɔ tsofai ni tsaa mɔ loo hefɛo he nibii, hewalɛnamɔ nibii, tsɔnei ni atsɔɔ nɔ akɛ mɛi yeɔ sharamɔ he nii, tsumaa he nibii, gbɛfãa he gbɛjianɔtoi, kɔmpiuta nibii ahe gbɛjianɔtoo kɛ ekrokomɛi. Shi, asafoŋ kpeei ashishi jeee he ko ni ahɔ̃ɔ jarayeli nibii loo atoɔ ehe nitsumɔi ahe gbɛjianɔ yɛ. Wɔbaanyɛ wɔyoo shishitoo mla lɛ kɛ wɔkai akɛ Yesu “shwie . . . tooi kɛ tsinai lɛ, ni efɔse shika-tsakelɔi lɛ ashika lɛ eshwie shi, ni etsirɛ okpɔlɔi lɛ etswia shi; ni ekɛɛ mɛi ni hɔ̃ɔ okpoi lɛ akɛ: ‘Nyɛjiea nii nɛɛ kɛjɛa biɛ, nyɛkaŋɔa [mi-Tsɛ, NW] we lɛ nyɛfea jaanɔ.’ ”—Yohane 2:15, 16.

Ni Shika ni Akɛwoɔ Nitsumɔ Mli Hu?

7. Mɛni hewɔ sɛɛyoomɔ kɛ henɔkwɛmɔ jogbaŋŋ he hiaa yɛ shika ni akɛwoɔ jarayeli nitsumɔi amli lɛ gbɛfaŋ?

7 Sɛɛyoomɔ kɛ henɔkwɛmɔ fɛɛ he miihia kɛ wɔkɛ shika miiwo jarayeli nitsumɔ ko mli. Ŋɔɔ lɛ akɛ mɔ ko miisumɔ ni efa shika, ni ekɛ shiwoi ni tamɔ nɛkɛ ha: “Miima nɔ mi akɛ obaana shika.” “Ogbeŋ shi kɔkɔɔkɔ. Sɛɛnamɔ baajɛ mli aba.” Kwɛmɔ jogbaŋŋ kɛ́ mɔ ko kɛ shiwoi ni tamɔ nɛkɛ ha. Ekolɛ esumɔɔɔ ni ekwɛɔ bɔ ni shihilɛ ji lɛ jogbaŋŋ aloo ejeee anɔkwafo, ejaakɛ nɔmimaa bɛ shika ni akɛwoɔ nitsumɔ ko mli lɛ he. Yɛ anɔkwale mli lɛ, bei komɛi lɛ aŋkroaŋkroi ni bɛ jeŋba kɛ naadɔkɔbii etswa asafo lɛ mli bii ojo. Enɛ haa wɔkaiɔ “nɔshafeelɔi” ni ju shi kɛbabote klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli asafo lɛ mli, ni ‘ŋɔ Nyɔŋmɔ duromɔ lɛ amɛbɔ nyenyeŋtswi’ lɛ. Amɛtamɔ tɛsaai ni naa ba ni eteetee amɛhe yɛ nu shishi ni baanyɛ apila ni egbe mɛi ni sereɔ lɛ. (Yuda 4, 12) Eji anɔkwale akɛ, esoro ojotswalɔi ayiŋtoi, shi amɛ hu amɛyeɔ asafo lɛ mli bii ahe nii.

8. Mɛni ba yɛ nitsumɔi komɛi ni tamɔ nɔ ni sɛɛnamɔ yɔɔ he ni akɛ shika wo mli lɛ he?

8 Kristofoi ni hiɛ jwɛŋmɔ kpakpa po kɛ nyɛmimɛi esusu saji ni tamɔ nitsumɔ ni sɛɛnamɔ yɔɔ he lɛ ahe, ni nɔ ni amɛna pɛ ji akɛ, amɛ, kɛ mɛi ni enyiɛ amɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ sɛɛ lɛ ashika ni amɛkɛwo nitsumɔ mli lɛ bɔ amɛ. Nɔ ni ejɛ mli eba ji akɛ, hegbɛi ni Kristofoi komɛi yɔɔ yɛ asafo lɛ mli lɛ eje amɛdɛŋ. Kɛ́ aná-nii-oya nitsumɔi ni aleee amɛsɛɛ saji batsɔ lakamɔi loo ojotswaa he ŋaatsɔɔi lɛ, mɔ pɛ ni naa he sɛɛ ji ojotswalɔ lɛ ní bei pii lɛ ejoɔ foi kɛyaa amrɔ nɔŋŋ lɛ. Mɛɛ gbɛ nɔ sɛɛyoomɔ aaanyɛ aye abua mɔ ko koni ekwa shihilɛi ni tamɔ nɛkɛ?

9. Mɛni hewɔ sɛɛyoomɔ he hiaa, koni anyɛ aŋmɛ nɔ ni akɛɔ yɛ shika ni akɛwoɔ nitsumɔi amli lɛ he lɛ akwɛ jogbaŋŋ?

9 Sɛɛyoomɔ hiɛ shishinumɔ ni tsɔɔ nyɛmɔ ni ayɔɔ akɛ akɛaanu nɔ ni bɛ faŋŋ lɛ shishi. Nɛkɛ nyɛmɔ nɛɛ he miihia bɔni afee ni wɔpɛi nibii ni akɛɔ yɛ shika ni akɛwoɔ nitsumɔi amli lɛ ahe saji amli jogbaŋŋ wɔkwɛ. Kristofoi heɔ amɛhe amɛyeɔ, ni mɛi komɛi baasusu akɛ amɛ mumɔŋ nyɛmimɛi hii kɛ yei lɛ kɛ amɛhe woŋ nitsumɔ ko ni aleee esɛɛ saji ni yɔɔ oshara ni kɛ nanemɛi heyelilɔi anibii baawo oshara mli lɛ mli. Shi anɔkwale ni eji akɛ nitsumɔtsɛ ko ji Kristofonyo lɛ emaaa nɔ mi akɛ eyeɔ omanye yɛ nitsumɔ mli saji amli, aloo enitsumɔ lɛ baaye omanye.

10. Mɛni hewɔ Kristofoi komɛi faa shika kɛjɛɔ nanemɛi heyelilɔi adɛŋ koni amɛkɛwo nitsumɔ mli lɛ, ni mɛni baanyɛ aba shikai ni akɛwoɔ nitsumɔi amli nɛɛ anɔ?

10 Kristofoi komɛi faa shika kɛjɛɔ nanemɛi heyelilɔi adɛŋ, ejaakɛ shika-faa nitsumɔ hei ni ehe gbɛ́i lɛ kɛ shika efaŋ amɛ kɛhaŋ amɛ jarayeli nitsumɔi ni oshara yɔɔ he lɛ. Álaka mɛi pii ni aha amɛhe amɛye akɛ, kɛ amɛkɛ shika wo nitsumɔ ko mli nɔŋŋ pɛ lɛ, amɛbaanyɛ amɛna nii oya yɛ gbɛ ni waaa nɔ, ni ehe ehiaŋ ni amɛtsu he nii babaoo aloo ekolɛ amɛtsuŋ nɔ ko kwraa po. Mɛi komɛi náa shika ni akɛwoɔ nitsumɔ mli lɛ he miishɛɛ yɛ miishɛɛ saji ni fata he lɛ hewɔ, shi yɛ naagbee lɛ amɛlaajeɔ shika ni amɛkɛto yɛ amɛ wala shihilɛ be mli fɛɛ lɛ! Nyɛmi nuu ko kɛ shika babaoo wo nitsumɔ mli, ni eekpa gbɛ akɛ esɛɛnamɔ baafee oha mlijaa 25 yɛ otsii enyɔ pɛ mli. Nakai shika lɛ fɛɛ laaje beni ajaje akɛ nitsumɔ lɛ egbee shi lɛ. Yɛ jarayeli nitsumɔ ni aleee esɛɛ saji nɛɛ ekroko hu mli lɛ, mɔ ko ni saa shikpɔji anɔ ekɛmamɔɔ tsũi ehɔ̃ɔ lɛ fa shikai babaoo kɛjɛ mɛi krokomɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ adɛŋ. Ewo shi yɛ gbɛ ni shishinumɔ bɛ mli nɔ akɛ amɛbaaná sɛɛ babaoo diɛŋtsɛ, shi egbee shi yɛ shika gbɛfaŋ, ni shika ni efa lɛ hiɛ kpãtã.

Beni Jarayeli Nitsumɔi ni Aleee Esɛɛ Saji Gbeeɔ Shi

11. Mɛɛ ŋaawoo Paulo kɛha yɛ hiɛjoomɔ kɛ shika suɔmɔ he?

11 Jarayeli nitsumɔi ni gbeeɔ shi kɛ nijiaŋwujee kɛ mumɔŋ shidaamɔ ni laajeɔ po eba Kristofoi komɛi, ni kɛ amɛhe wo shika nitsumɔi ni amɛsɛɛ saji bɛ shweshweeshwe mli lɛ anɔ. Tsuiŋdɔlɛ kɛ mlifu ba akɛni akɛ sɛɛyoomɔ tsuuu nii akɛ hebuu nɔ̃ lɛ hewɔ. Hiɛjoomɔ etsɔ̃ mɛi pii atsɔne. Paulo ŋma akɛ: “Shi . . . hiɛjoomɔ lɛ akatsĩ tã tete yɛ nyɛteŋ, taakɛ bɔ ni sa mɛi krɔŋkrɔŋi.” (Efesobii 5:3) Ni ebɔ kɔkɔ akɛ: “Mɛi ni taoɔ nii pii ana lɛ gbeeɔ kaa kɛ tsɔne kɛ kwashiai akɔnɔi pii ni fiteɔ mɔ ni tsiɔ mɛi ewoɔ hiɛkpatamɔ kɛ laajemɔ mli lɛ amli. Ejaakɛ nibii fɔji fɛɛ ashishifa ji shika suɔmɔ ni mɛi komɛi di sɛɛ ni amɛdu gbɛ kɛjɛ hemɔkɛyeli lɛ mli, ni amɛkɛ piŋmɔi babaoo egbulɔ amɛhe lɛ.”—1 Timoteo 6:9, 10.

12. Kɛ Kristofoi kɛ amɛhe wo jarayeli nitsumɔi amli lɛ, mɛni esa akɛ amɛkai titri?

12 Kɛ Kristofonyo ko ná shika suɔmɔ he su lɛ, ebaaye ehe awui babaoo yɛ mumɔŋ. Farisifoi lɛ ji shika suɔlɔi, ni enɛ ji su ni kadiɔ mɛi pii yɛ naagbee gbii nɛɛ amli. (Luka 16:14; 2 Timoteo 3:1, 2) Nɔ ni tamɔɔɔ enɛ lɛ, esa akɛ Kristofonyo lɛ shihilɛ afee nɔ ni ‘shika suɔmɔ bɛ mli.’ (Hebribii 13:5) Kɛlɛ, Kristofoi baanyɛ ni amɛkɛ amɛhe awo jarayeli nitsumɔi amli loo amɛje jarayeli nitsumɔi ashishi kutuu. Shi kɛlɛ, kɛ amɛfee nakai lɛ, esa akɛ amɛjie ehe sanegbaai kɛ gbeekpamɔi kɛjɛ asafoŋ saji amli. Ni kaimɔ akɛ: Yɛ mumɔŋ nyɛmimɛi ateŋ tete po lɛ, nyɛŋmãlaa jarayeli nitsumɔi amli gbeekpãmɔi nyɛwoa woji anɔ be fɛɛ be. Nɔ ni yeɔ ebuaa yɛ enɛ gbɛfaŋ ji sane ni yitso ji “Nyɛŋmãa yɛ Wolo Nɔ!,” ni aŋma yɛ February 8, 1983 Awake! lɛ baafai 13 kɛyashi 15 lɛ mli lɛ.

13. Mɛɛ gbɛ nɔ obaatsɔ ni okɛ Abɛi 22:7 atsu jarayeli nitsumɔi ni akɛ shika woɔ mli lɛ he nii?

13 Abɛi 22:7 kɛɔ wɔ akɛ: “Nifalɔ lɛ, mɔ ni fa lɛ lɛ tsulɔ ji lɛ.” Bei pii lɛ nilee bɛ mli akɛ wɔkɛ wɔhe loo wɔnyɛmi aaawo tsulɔ gbɛhe ni tamɔ nɛkɛ mli. Kɛ mɔ ko bi ni wɔfa lɛ shika koni ekɛtsu nitsumɔ ni aleee esɛɛ sane lɛ, ebaafee nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ wɔɔsusu nyɛmɔ ni eyɔɔ ni ekɛaawo nyɔmɔ lɛ ekoŋŋ lɛ he. Ani ale lɛ akɛ eji mɔ ni anyɛɔ akɛhe fɔ̃ɔ enɔ kɛ anɔkwafo? Yɛ anɔkwale mli lɛ, esa akɛ wɔyoo akɛ, shika ni wɔkɛfaa nɛɛ baanyɛ afee shika lɛ laajemɔ, ejaakɛ jarayeli nitsumɔi pii fiteɔ. Nitsumɔ he gbeekpãmɔ diɛŋtsɛ ni aŋmala lɛ po emaaa nitsumɔ ni baaye omanye nɔ mi. Ni yɛ anɔkwale mli lɛ, nilee bɛ mli akɛ mɔ ko kɛ shika babaoo aaawo oshara mli, yɛ jarayeli nitsumɔ ko ni enine baanyɛ anyɛ shi yɛ mli lɛ mli.

14. Mɛni hewɔ ehe hiaa ni wɔkɛ sɛɛyoomɔ atsu nii kɛ wɔkɛ shika efa naanyo Kristofonyo ko ni enitsumɔ efite lɛ?

14 Ehe baahia ni wɔjie sɛɛyoomɔ kpo kɛ wɔkɛ shika efa Kristofonyo ko kɛha jarayeli nitsumɔ, ni shika lɛ hiɛ ekpãtã, ni eyɛ mli akɛ anɔkwa ni ayeee nifeemɔi ko kwraa bɛ mli. Kɛ nitsumɔ lɛ shigbeemɔ jɛɛɛ wɔ naanyo heyelilɔ ni fa shika lɛ, ani wɔbaanyɛ wɔkɛɛ akɛ atɔ̃ wɔnɔ? Dabi, ejaakɛ wɔjɛ wɔsuɔmɔ mli wɔkɛ shika lɛ fa, ni ekolɛ wɔtee nɔ wɔhe ehe kpa, ni nɔ ko ni tsɔɔ anɔkwa ni ayeee bako. Akɛni nɔ ko etsɔɔɔ akɛ ayeee anɔkwa hewɔ lɛ, wɔbɛ nɔ ni wɔɔdamɔ nɔ ni wɔkɛ mɔ ni fa shika lɛ aye yɛ mla naa. Mɛɛ nɔ kpakpa baajɛ naanyo anɔkwa Kristofonyo ko, ni etsɔɔ yɛ woji amli akɛ enitsumɔ egbee shi, yɛ nitsumɔ ni eleee esɛɛ sane he lɛ, ni hiɛ jwɛŋmɔ kpakpa yɛ he lɛ ni aaasama lɛ lɛ mli aba?—1 Korintobii 6:1.

15. Mɛni nibii ebiɔ ni asusu he kɛ ajaje yɛ mla naa akɛ nitsumɔ ko egbee shi?

15 Yɛ bei komɛi amli lɛ, mɛi ni amɛ nitsumɔ gbeeɔ shi lɛ taoɔ heyeli kɛtsɔɔ jajemɔ ni amɛjajeɔ akɛ amɛ nitsumɔ egbee shi lɛ nɔ. Akɛni Kristofoi ekuuu amɛhiɛ amɛshwieee nyɔmɔ ni amɛhiɛ nɔ hewɔ lɛ, kɛ aha amɛye amɛhe yɛ mla naa koni amɛkawo nyɔji pɔtɛɛ komɛi po lɛ, mɛi komɛi enu he akɛ, gbɛnaa nii loo sɔ̃ kã amɛnɔ akɛ amɛbɔ mɔdɛŋ ni amɛwo nyɔmɔ ni ákɛke yɛ mla naa lɛ, kɛji mɛi ni ahiɛ amɛ nyɔmɔ tsutsu lɛ baakpɛlɛ nyɔmɔwoo lɛ nɔ. Shi, kɛ eba lɛ akɛ mɔ ni yafa shika lɛ kpãtã enyɛmi lɛ shika lɛ hiɛ, shi ehiɔ shi yɛ ogbɔjɔ shihilɛ mli hu? Aloo kɛ mɔ ni yafa shika lɛ ná shika ni fá ni ekɛbaawo nɔ ni eyafa lɛ he nyɔmɔ, shi eku ehiɛ efɔ jeŋba he sɔ̃ ni kã enɔ akɛ ewo enyɛmi lɛ shika ni eyafa lɛ he nyɔmɔ lɛ nɔ hu? No lɛ, sane baaba sa ni mɔ ni yafa shika lɛ sa akɛ esɔmɔɔ yɛ gbɛhe ko mli yɛ asafo lɛ mli lɛ he.—1 Timoteo 3:3, 8; kwɛmɔ Buu-Mɔɔ, September 15, 1994, baafai 30-1.

Shi kɛ Ojotswaa Yɛ Mli Hu?

16. Mɛni ekolɛ abaanyɛ afee, kɛ etamɔ nɔ ni atswa wɔ ojo yɛ nitsumɔ mli lɛ?

16 Sɛɛyoomɔ yeɔ ebuaa ni wɔyɔseɔ akɛ, sɛɛnamɔ jɛɛɛ nitsumɔi fɛɛ ni akɛ shika woɔ mli lɛ mli baaa be fɛɛ be. Shi kɛlɛ, kɛ ojotswaa yɛ mli hu? Ojotswaa ji “lakamɔ, shishiumɔ, loo anɔkwale ni atsakeɔ hiɛ kɛ yiŋtoo akɛ, aaakɔne mɔ ko yiŋ koni eŋmɛɛ enii ko ni jara wa, loo eŋmɛɛ mla naa hegbɛ ko ni eyɔɔ lɛ he.” Yesu Kristo tsɔɔ gbɛi ni abaanyɛ akɛtsu nii, kɛ́ mɔ ko susuɔ akɛ enaanyo jálɔ ko etswa lɛ ojo. Taakɛ Mateo 18:15-17 tsɔɔ lɛ, Yesu kɛɛ: “Kɛji onyɛmi ko tɔ onɔ lɛ, yaa ni oyatsɔɔ lɛ etɔmɔ lɛ okɛ lɛ yii enyɔ kɛkɛ. Kɛji eboo toi lɛ, nyɛmi efee nyɛmi. Shi kɛji ebooo toi lɛ, ŋɔɔ mɔ kome loo mɛi enyɔ ofata ohe, koni odasefoi enyɔ loo etɛ naa lɛ sane fɛɛ sane ama shi. Ni kɛji amɛ hu ebooo amɛ toi lɛ, yaakɛɛ asafo lɛ; ni kɛji asafo lɛ hu nɔ etoi gbo yɛ lɛ, buu lɛ tamɔ wɔŋjalɔ kɛ toohelɔ.” Nɔkwɛmɔ nɔ ni Yesu kɛha yɛ enɛ he lɛ tsɔɔ akɛ, eyɛ eshai ni tamɔ nɛkɛ ni kɔɔ shika saji ahe, ni ojotswaa fata he lɛ yɛ ejwɛŋmɔ mli.—Mateo 18:23-35.

17, 18. Mɛɛ gbɛ nɔ sɛɛyoomɔ baatsɔ abu wɔhe, kɛ mɔ ko ni kɛɔ akɛ Kristofonyo ji lɛ tswa wɔ ojo?

17 Ŋmalɛ naa nɔdaamɔ nɔ ko bɛ ni aaadamɔ nɔ akɛ gbɛtsɔɔmɔ ni akɛha yɛ Mateo 18:15-17 lɛ aaatsu nii kɛ́ odaseyeli ko bɛ, loo kɛ́ nɔ ko po bɛ ni tsɔɔ akɛ atswa ojo. Ni kɛlɛ, kɛ mɔ ni tsɛɔ ehe Kristofonyo ko je gbɛ etswa wɔ ojo hu? Sɛɛyoomɔ baanyɛ abu wɔhe koni wɔkafee nɔ ko ni baafite asafo lɛ gbɛi. Paulo wo nanemɛi Kristofoi aŋaa akɛ amɛha atɔ̃ amɛnɔ ni atswa amɛ ojo moŋ, fe ni amɛkɛ nyɛmi ko aaaya kojomɔ he.—1 Korintobii 6:7.

18 Wɔnyɛmimɛi hii kɛ yei anɔkwafoi lɛ jeee mɛi ni ‘shishiumɔ kɛ kutumpɔo fɛɛ eyimɔ amɛ obɔbɔ’ tamɔ nkunyaayelɔ Baryesu. (Bɔfoi lɛ Asaji 13:6-12) No hewɔ lɛ, nyɛhaa wɔkɛ sɛɛyoomɔ atsua nii kɛ alaaje shika yɛ nitsumɔ ni kɔɔ wɔnanemɛi heyelilɔi ahe, ni wɔkɛ shika wo mli lɛ hewɔ. Kɛ wɔmiisusu he akɛ wɔɔtsu he nii yɛ mla naa lɛ, esa akɛ wɔsusu bɔ ni ebaasa wɔ diɛŋtsɛ wɔhe, bɔ ni ebaasa mɔ kroko lɛ loo mɛi krokomɛi ahe, bɔ ni ebaasa asafo lɛ kɛ mɛi ni yɔɔ sɛɛ lɛ ahe lɛ he. Ní wɔɔbi ni ato wɔ najiaŋ lɛ baanyɛ ehe wɔbe, hewalɛ, kɛ nibii krokomɛi babaoo. Ekolɛ nɔ ni baanyɛ ajɛ mli aba kɛkɛ ji, mlalelɔi kɛ nitsulɔi krokomɛi ni he esa waa lɛ ni aaaye wɔhe nii babaoo. Dɔlɛ sane ji akɛ, Kristofoi komɛi kɛ teokrase hegbɛi eshã afɔle yɛ saji nɛɛ ni amɛkɛ amɛhe wo mli vii lɛ hewɔ. Ní wɔɔha nɔ ko agbala wɔjwɛŋmɔ nɛkɛ lɛ baaha Satan mii ashɛ ehe, shi wɔmiisumɔ ni Yehowa moŋ tsui anyã. (Abɛi 27:11) Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, kɛ wɔkpɛlɛ nɔ ni wɔlaaje lɛ nɔ lɛ, ebaaye ebua wɔ ni wɔkwa tsuiŋdɔlɛ kɛ be babaoo ni wɔ kɛ onukpai lɛ aaafite. Ebaaye ebua ni wɔbaa asafo lɛ toiŋjɔlɛ yi, ni ebaaha wɔnyɛ wɔya nɔ wɔtao Maŋtsɛyeli lɛ tsutsu.

Sɛɛyoomɔ kɛ Yiŋkpɛɛ Feemɔ

19. Mɛni mumɔŋ sɛɛyoomɔ kɛ sɔlemɔ baanyɛ afee kɛha wɔ beni wɔkpɛɔ yiŋ yɛ nɔnyɛɛ shishi lɛ?

19 Yiŋ ni akpɛɔ yɛ shika loo nitsumɔ mli saji ahe lɛ baanyɛ afee nɔ ni nɔnyɛɛ yɔɔ mli waa. Shi, mumɔŋ sɛɛyoomɔ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔŋmɛ nibii ni kɔɔ he lɛ wɔkwɛ, ni wɔkpɛ yiŋ yɛ nilee mli. Agbɛnɛ hu, Yehowa nɔ, ni wɔkɛ wɔhe aaafɔ yɛ sɔlemɔ mli lɛ baanyɛ aha wɔna “Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ.” (Filipibii 4:6, 7, NW) Eji kpoofeemɔ kɛ hejɔlɛ ni jɛ wekukpaa ni bɛŋkɛ kpaakpa ni kã wɔkɛ Yehowa teŋ lɛ mli. Yɛ anɔkwale mli lɛ, toiŋjɔlɛ ni tamɔ nɛkɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔhiɛ pɛpɛɛpɛ ni wɔŋmɛɔ lɛ mli, kɛ wɔkɛ yiŋkpɛi ni mli wawai kpe.

20. Mɛni esa akɛ wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔɔfee yɛ jarayeli nitsumɔ mli saji kɛ asafo lɛ gbɛfaŋ?

20 Nyɛhaa wɔtswaa wɔfai shi akɛ, wɔŋmɛŋ gbɛ ni jarayeli nitsumɔ mli béi afite wɔ loo asafo lɛ toiŋjɔlɛ. Ehe miihia ni wɔkai akɛ, Kristofoi asafo lɛ tsuɔ nii koni eye ebua wɔ yɛ mumɔŋ, shi jeee ni esɔmɔ akɛ he ni jarayeli nitsumɔi yaa nɔ yɛ. Esa akɛ ajie jarayeli nitsumɔ mli saji kɛjɛ asafoŋ nifeemɔi amli. Ehe miihia ni wɔkɛ sɛɛyoomɔ kɛ henɔkwɛmɔ jogbaŋŋ atsu nii beni wɔjeɔ jarayeli nitsumɔi ashishi lɛ. Ni nyɛhaa wɔŋmɛa pɛpɛɛpɛ yɛ saji ni tamɔ nɛkɛ mli, ni wɔtao Maŋtsɛyeli lɛ he nibii klɛŋklɛŋ. Kɛji akɛ jarayeli nitsumɔ ko ni kɔɔ nanemɛi jálɔi ahe aaafite lɛ, eba akɛ wɔɔtao nɔ ni hi fe fɛɛ wɔha mɛi fɛɛ ni enɛ kɔɔ amɛhe lɛ.

21. Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ ni wɔkɛ sɛɛyoomɔ atsu nii, ni wɔfee nii yɛ Filipibii 1:9-11 kɛ gbeekpamɔ naa?

21 Yɛ nɔ najiaŋ ni wɔɔfee yeyeeye yɛ shika saji kɛ nibii ni he ehiaaa tsɔ̃ lɛ ahe lɛ, eba akɛ wɔ fɛɛ wɔɔdɔ wɔtsuii wɔha sɛɛyoomɔ, ni wɔsɔle wɔbi Nyɔŋmɔ gbɛtsɔɔmɔ, ni wɔha Maŋtsɛyeli lɛ he nibii aye klɛŋklɛŋ gbɛhe. Yɛ Paulo sɔlemɔ lɛ kɛ gbeekpamɔ naa lɛ, ‘eba akɛ wɔ suɔmɔ lɛ kɛ anɔkwale nilee aaafa kɛya nɔ, ni eteke nɔ yɛ nilee kɛ sɛɛyoomɔ fɛɛ gbɛfaŋ, koni wɔyoo nii ni hi titri lɛ, koni wɔkatɔtɔ mɛi krokomɛi anane’ aloo wɔ diɛŋtsɛ. Amrɔ nɛɛ ni Kristo, ni ji Maŋtsɛ lɛ ta eŋwɛi maŋtsɛsɛi nɔ nɛɛ, nyɛhaa wɔkɛ mumɔŋ sɛɛyoomɔ atsua wɔshihilɛ mli nibii fɛɛ he nii. Ni ‘eba akɛ jalɛ yibii ni awoɔ kɛtsɔɔ Yesu Kristo nɔ lɛ aaayimɔ wɔ obɔbɔ, kɛha wɔ-Nyɔŋmɔ,’ Jeŋ Muu Fɛɛ Nuntsɔ Maŋtsɛ Yehowa ‘hiɛnyamwoo kɛ yijiemɔ.’—Filipibii 1:9-11.

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

◻ Mɛni ji sɛɛyoomɔ?

◻ Mɛni hewɔ ehe hiaa titri akɛ wɔɔjie sɛɛyoomɔ kpo yɛ nitsumɔ mli nifeemɔi ni yaa nɔ yɛ Kristofoi ateŋ lɛ mli?

◻ Mɛɛ gbɛ nɔ sɛɛyoomɔ aaatsɔ aye abua wɔ kɛ wɔnuɔ he akɛ naanyo heyelilɔ ko etswa wɔ ojo?

◻ Mɛɛ gbɛfaŋnɔ esa akɛ sɛɛyoomɔ atsu yɛ yiŋ ni akpɛɔ lɛ mli?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 18]

Sɛɛyoomɔ baaye abua wɔ ni wɔkɛ Yesu ŋaawoo akɛ wɔya nɔ wɔtao Maŋtsɛyeli lɛ klɛŋklɛŋ lɛ atsu nii

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 20]

Aŋmala nitsumɔ mli gbeekpãmɔi fɛɛ awo woji amli be fɛɛ be

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje