Ani Esa akɛ Mafa Shika yɛ Minyɛmi Ŋɔɔ?
SIMON nakutsoŋ bi he miiye ni tsofa he miihia lɛ waa diɛŋtsɛ. Shi ohiafo diɛŋtsɛ ji Simon ni enyɛŋ ehe. Mɛni ebaanyɛ efee? Ojogbaŋŋ, naanyo Kristofonyo ko ni atsɛɔ lɛ Michael hi fe lɛ yɛ shika gbɛfaŋ. Ekolɛ, Michael baafa lɛ shika lɛ eko. Shi kɛlɛ, yɛ etsui mli lɛ, Simon le akɛ enyɛŋ ewo shika ni ebaafa lɛ he nyɔmɔ.a
Beni Simon tee Michael ŋɔɔ lɛ, eyiŋ fee lɛ kɔshikɔshi. Eyɔse akɛ hiamɔ diɛŋtsɛ yɛ, shi ena akɛ Simon nyɛŋ awo nyɔmɔ lɛ ejaakɛ etɔɔ lɛ dani enyɛɔ elɛɔ eweku lɛ. Mɛni esa akɛ Michael afee?
Yɛ maji pii anɔ lɛ, gbɔmɛi anitsumɔi baanyɛ aje amɛdɛŋ trukaa ní amɛbɛ shika loo inshuɔrans ni baawo amɛtsofai ahe nyɔji eha amɛ. Shika ni afaa yɛ Bank lɛ baanyɛ afee nɔ ni eko bɛ loo nɔ ni ehekpa fa tsɔ̃. Kɛ hiamɔ shihilɛ ko te shi lɛ, tsabaa pɛ ni yɔɔ lɛ ji koni ayafa shika. Shi kɛlɛ, dani ooofa shika ko lɛ, saji komɛi ni he hiaa yɛ ni esa akɛ osusu he.
Susumɔ Nɔ ni Obaafite lɛ He
Ŋmalɛi lɛ kɛ gbɛtsɔɔmɔi haa mɔ ni kɛ nii faa lɛ kɛ nifalɔ lɛ fɛɛ. Kɛ wɔfee toiboo wɔha nɛkɛ ŋaawoo nɛɛ, wɔbaanyɛ wɔkwa béi babaoo kɛ dɔlɛ henumɔi.
Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Biblia lɛ kaiɔ wɔ akɛ esaaa akɛ wɔbuɔ sane ni kɔɔ shikafaa he lɛ akɛ nɔ ko bibioo. Bɔfo Paulo wo Kristofoi ni yɔɔ Roma lɛ hewalɛ akɛ: “Nyɛkahiɛa mɔ ko mɔ ko nyɔmɔ, akɛ ja suɔmɔ ni nyɛkɛaasumɔ nyɛhe lɛ; ejaakɛ mɔ ni sumɔɔ enaanyo lɛ, eye mla lɛ nɔ pɛ.” (Romabii 13:8) Esa jogbaŋŋ akɛ, nyɔmɔ pɛ ni esa akɛ Kristofonyo ko ahiɛ mɛi krokomɛi lɛ ji suɔmɔ. No hewɔ lɛ, ekolɛ sane ni wɔbaabi wɔhe klɛŋklɛŋ ji, ‘Ani shika ni mafa nɛɛ he miihia mi lɛɛlɛŋ?’
Kɛ hetoo lɛ ji hɛɛ lɛ, belɛ, nilee yɛ mli akɛ ooosusu nɔ ni baajɛ nyɔmɔ ni ooobote mli lɛ he aba lɛ he. Yesu Kristo tsɔɔ akɛ yiŋkpɛi ni he hiaa biɔ niiahesusumɔ jogbaŋŋ kɛ gbɛjianɔtoo. Ebi ekaselɔi lɛ akɛ: “Nyɛteŋ namɔ ni kɛji eetao mɔɔ ema lɛ ni etaŋ shi, ni ebu naa ekwɛ dã akɛ eyɛ nii bɔ ni aaashɛ naagbee lo?” (Luka 14:28) Akɛ nɛkɛ shishitoo mla nɛɛ baatsu nii beni asusuɔ he kɛji akɛ abaayafa shika yɛ nyɛmi ko ŋɔɔ lɛ. Shikafaa lɛ he shika fitemɔ ni aaabu he akɔntaa lɛ tsɔɔ gbɛ nɔ kɛ be ni wɔbaawo nyɔmɔ lɛ he akɔntaabuu.
Mɔ ni kɛ shika faa lɛ yɛ hegbɛ akɛ eeele gbɛ nɔ kɛ be ni abaawo nyɔmɔ lɛ. Kɛ wɔŋmɛ saji jogbaŋŋ lɛ, wɔbaanyɛ wɔha lɛ hetooi pɔtɛɛ. Ani wɔbu nɔ ni wɔbaafite yɛ nyɔmɔ lɛ woo mli yɛ be fioo ko sɛɛ lɛ he akɔntaa? Eji anɔkwale akɛ, eyɛ mlɛo akɛ wɔɔkɛɛ wɔnyɛmi lɛ akɛ: “Mawo bo nyɔmɔ oya nɔŋŋ yɛ be ni sa mli. Ole akɛ obaanyɛ ona hekɛnɔfɔɔ yɛ mimli.” Shi, ani esaaa akɛ wɔtsuɔ nakai saji lɛ ahe nii yɛ gbɛ kpakpa nɔ? Esa akɛ wɔtswa wɔfai shi kɛjɛ shishijee akɛ wɔɔwo nyɔmɔ lɛ, ejaakɛ nakai ji bɔ ni Yehowa biɔ yɛ wɔdɛŋ. Lala 37:21 kɛɔ akɛ: “Mɔ fɔŋ faa nii ni ewooo nyɔmɔ.”
Be mli ni wɔbuɔ gbɛ nɔ kɛ be ni wɔbaawo nyɔmɔ lɛ he akɔntaa lɛ, wɔkaiɔ wɔhe yɛ shiwoo ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli ni wɔfeɔ lɛ he. Enɛ baa shihilɛ ni eeenyɛ eba akɛ wɔɔmɔ nyɔmɔ ni he ehiaaa lɛ shi. Kɛ wɔbaanyɛ wɔkwa nyɔmɔ mli ni wɔɔbote lɛ, no lɛ sɛɛnamɔi yɛ he. Abɛi 22:7 bɔɔ kɔkɔ akɛ: “Nifalɔ lɛ, mɔ ni fa lɛ lɛ tsulɔ ji lɛ.” Kɛ mɔ ni faa lɛ kɛ nifalɔ lɛ ji mumɔŋ nyɛmimɛi po lɛ, shika ni afa lɛ baanyɛ asa amɛwekukpaa lɛ he, kɛ hoo lɛ, kɛyashi he ko. Béi ni teɔ shi yɛ shikafaa he lɛ efite toiŋjɔlɛ ni yɔɔ asafoi komɛi amli lɛ po.
Tsɔɔmɔ Nɔ Hewɔ ni Shika lɛ He Hiaa lɛ Mli
Mɔ ni kɛ shika faa lɛ yɛ hegbɛ akɛ eleɔ bɔ ni wɔkɛ shika ni wɔfaa lɛ baatsu nii wɔha diɛŋtsɛ. Yɛ shika ni wɔfaa nɛɛ sɛɛ lɛ, ani wɔmiifa shika kroko hu kɛmiijɛ mɛi krokomɛi adɛŋ? Kɛ nakai ni lɛ, esa akɛ wɔha enɛ afee faŋŋ, ejaakɛ ekɛ wɔnyɛmɔ ni wɔɔnyɛ wɔwo nyɔmɔ lɛ yɛ tsakpaa.
Titri lɛ, eji nɔ ni he miihia akɛ aaana srɔtofeemɔ ni yɔɔ shika ni afaa kɛha nitsumɔ kɛ shika ni afaa koni akɛtsu hiamɔ nii ko he nii lɛ he. Ŋmalɛ he sɔ̃ ko kaaa nyɛmi ko nɔ akɛ ekɛ shika afa kɛha jarayeli nitsumɔ ni aleee sɛɛ sane, shi ekolɛ ebaanu he akɛ esa akɛ eye ebua, kɛji nyɛmi ko ni jeee etɔ̃mɔ ni, ni ena akɛ enyɛɛɛ ewo hiamɔ nibii tamɔ niyenii, atadewoo, loo tsofafeemɔ he nibii he nyɔmɔ lɛ. Kɛ akɛ wiemɔ ni yɔɔ faŋŋ kɛ anɔkwayeli tsu nii yɛ saji nɛɛ amli lɛ ebaaye ebua koni etsĩ béi naa.—Efesobii 4:25.
Nyɛŋmaa Nyɛfɔa Shi
Gbeekpamɔ he saji ni aaaŋmala awo woji amli lɛ ji nifeemɔ ni he hiaa waa kɛji akɛ wɔɔkwa béi ni baate shi wɔsɛɛ lɛ. Ewaaa akɛ hiɛ aaakpa gbeekpamɔ lɛ he saji ni yɔɔ fitsofitso nɔ akɛ ja aŋmala afɔ̃ shi. Ehe miihia ni wɔŋma shika falɛ ni afa lɛ kɛ be ni abaawo lɛ afɔ̃ shi. Eji nɔ ni sa akɛ nifalɔ lɛ kɛ mɔ ni faa lɛ fɛɛ kɛ amɛwaonaagbɛi awo gbeekpamɔ lɛ shishi ni amɛteŋ mɔ fɛɛ mɔ ahiɛ wolo lɛ eko. Biblia lɛ tsɔɔ akɛ esa akɛ aŋmala shika he nitsumɔi awo wolo nɔ. Beni eshwɛ fioo ni Babilonbii lɛ aaakpata Yerusalem hiɛ lɛ, Yehowa kɛɛ Yeremia koni ehe shikpɔŋ yɛ ewekumɛi lɛ ateŋ mɔ kome dɛŋ. Wɔbaanyɛ wɔná bɔ ni nibii tee nɔ ha lɛ he susumɔ lɛ he sɛɛ.
Yeremia kɛɛ akɛ: “Mihe shikpɔŋ ni yɔɔ Anatot lɛ yɛ mitsɛkwɛ bi Hanamel dɛŋ, ni miŋmɛ shika ni naa shiɔ jwiɛtɛi shekeli nyɔŋma kɛ kpawo miha lɛ; ni miŋma nɔ wolo, ni misɔo naa, ni mitsɛ́ odasefoi baye odase, ni miŋmɛ shika lɛ yɛ ŋsɛni mli. Kɛkɛ ni mikɔ hemɔwolo ni asɔo naa ni ji enaayeli, kɛ ehe gbɛjianɔtoi lɛ kɛ nɔ ni naa kã lɛ, ni miŋɔ hemɔwolo lɛ miha Baruk, Maeseia bi Neria bi lɛ, yɛ mitsɛkwɛ bi Hanamel kɛ odasefoi ni eŋma amɛgbɛi yɛ hemɔwolo lɛ shishi lɛ kɛ Yudafoi fɛɛ ni yɔɔ bulɔi lɛ akpo lɛ nɔ lɛ ahiɛ.” (Yeremia 32:9-12) Eyɛ mli akɛ nɔkwɛmɔnɔ ni tsɔ hiɛ lɛ kɔɔ nihemɔ he fe shikafaa moŋ, shi etsɔɔ hiamɔ ni yɔɔ shika he nii ni aaatsu yɛ gbɛ ni yɔɔ faŋŋ, kɛ tɛ̃ɛ nɔ lɛ he lɛ mli.—Kwɛmɔ The Watchtower, May 1, 1973, baafai 287-288.
Kɛ tɔ̃tɔ̃mɔ te shi lɛ, esa akɛ Kristofoi abɔ mɔdɛŋ koni amɛsaa yɛ Yesu ŋaawoo ni aŋma yɛ Mateo 18:15-17 lɛ gbeekpamɔ naa. Shi onukpa ko ni ebɔ mɔdɛŋ koni ekɛ yelikɛbuamɔ aha yɛ saji ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ wie akɛ: “Yɛ sane lɛ eko fɛɛ eko mli lɛ, gbeekpamɔ he saji ni aŋma afɔ̃ shi lɛ eko bɛ. No hewɔ lɛ, shishinumɔ ni yɔɔ faŋŋ ko bɛ kui enyɔ lɛ ateŋ yɛ gbɛ nɔ ni abaawo nyɔmɔ lɛ aha. Miyɛ nɔmimaa akɛ, nɛkɛ saji ni aaaŋmala afɔ̃ shi lɛ ji suɔmɔ he okadi, shi jeee hekɛnɔfɔɔ ni abɛ.”
Shiiabɔ ni wɔba gbeekpamɔ lɛ, esa akɛ wɔbɔ mɔdɛŋ koni wɔye wɔwiemɔ nɔ. Yesu wo hewalɛ akɛ: “Shi nyɛhaa nyɛwiemɔ afea: Hɛɛ, hɛɛ! dabi, dabi! shi nɔ fɛɛ nɔ ni fe enɛɛmɛi lɛ ejɛ mɔ fɔŋ lɛŋ.” (Mateo 5:37; wɔma efã ko nɔ mi.) Kɛ naagba ko ni atsɔɔɔ hiɛ ale tsĩ wɔnaa kɛjɛ nyɔmɔ lɛ woo he yɛ be ni ato lɛ naa lɛ, esa akɛ wɔtsɔɔ shihilɛ lɛ mli oya nɔŋŋ wɔtsɔɔ mɔ ni kɛ shika lɛ fa wɔ lɛ. Ekolɛ, ebaaŋmɛ wɔ gbɛ koni wɔwo nyɔmɔ lɛ fiofio yɛ be kpalaŋŋ ko mli.
Ni kɛlɛ, shihilɛi ni esaaa etsĩii wɔnaa kɛjɛɛɛ wɔsɔ̃i ahe. Mɔ ni sheɔ Yehowa gbeyei lɛ feɔ nɔ fɛɛ nɔ ni eeenyɛ koni eye ewiemɔ nɔ. (Lala 15:4) Eyɛ mli akɛ ekolɛ, shihilɛ efeŋ tamɔ bɔ ni wɔkpa gbɛ lɛ moŋ, shi esa akɛ wɔsaa wɔhe akɛ wɔbaashã afɔlei bɔni afee ni wɔwo wɔnyɔji lɛ, ejaakɛ no ji wɔ-Kristofoi asɔ̃.
Kwɛmɔ Jogbaŋŋ yɛ Shika ni Okɛaafa He
Eji anɔkwale akɛ, jeee nifalɔ lɛ pɛ ji mɔ ni esa akɛ eŋmɛ saji jogbaŋŋ. Esa akɛ nyɛmi ni abi koni efa shika lɛ hu abu nɔ ni ebaafite lɛ he akɔntaa. Dani wɔkɛ shika aaafa lɛ, wɔbaafee mɛi ni le nii kɛ wɔɔŋɔ be ni wɔkɛsusu saji ahe jogbaŋŋ yɛ nilee mli. Biblia lɛ woɔ henɔkwɛmɔ he hewalɛ ni ekɛɔ akɛ: “Kaafee ohe mɛi ni taraa dɛŋ lɛ eko, loo mɛi ni damɔɔ nyɔji anaa lɛ!”—Abɛi 22:26.
Dani ooowo shi lɛ, susumɔ nɔ ni baanyɛ aba kɛji nyɛmi lɛ nyɛɛɛ awo nyɔmɔ lɛ he. Ani eeeha bo hu obote shika he naagbai amli? Eyɛ mli akɛ nyɛmi lɛ baanyɛ ahiɛ jwɛŋmɔ kpakpa moŋ, shi shihilɛi lɛ baanyɛ atsake loo ekolɛ tɔ̃mɔ baanyɛ aba ekɔntaabuu lɛ he. Yakobo 4:14 kaiɔ wɔ fɛɛ akɛ: “Nyɛleee wɔ́ sane. Ejaakɛ mɛni ji nyɛwala lɛ? Eji lamɔ ni pueɔ fioo ko, ni kɛ fee sɛɛ lɛ elaajeɔ.”—Okɛto Jajelɔ 9:11 he.
Yɛ nɔ ni kɔɔ jarayeli nitsumɔ mli shikafaa he titri lɛ, ebaafee nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ aaasusu nifalɔ lɛ jeŋba he. Ani ale lɛ akɛ mɔ ni yeɔ anɔkwa ni anyɛɔ akɛ he fɔɔ enɔ, loo eji mɔ ni he esako yɛ shika he saji ahe nitsumɔi amli? Ani eji mɔ ko ni sumɔɔ ni eya asafo lɛ mli koni eyafa shika yɛ mɛi srɔtoi adɛŋ? Eji nɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ aaaha nɛkɛ wiemɔi nɛɛ ahi jwɛŋmɔ mli akɛ: “Mɔ ni nako jwɛŋmɔ lɛ, eheɔ wiemɔ fɛɛ wiemɔ eyeɔ; shi hiɛtɛlɔ leɔ enanenaa kwɛmɔ.”—Abɛi 14:15.
Bei komɛi lɛ, ekolɛ shika ni afaa lɛ he baŋ sɛɛnamɔ kɛhaŋ nifalɔ lɛ hu. Ebaanyɛ ebatsɔ jatsu kɛha lɛ yɛ gbɛ ni waaa nɔ, ni ebaatsĩ emiishɛɛ naa. Ani wɔmiisumɔ koni nakai nyɛmi lɛ abatsɔ ‘wɔtsulɔ’? Ani shikafaa baanyɛ asa wɔ wekukpaa lɛ he, loo ni eeetee tsuiyeli loo naagba po shi kɛ enyɛɛɛ ewo nyɔmɔ lɛ?
Kɛji hiamɔ diɛŋtsɛ yɛ lɛ, ani wɔbaanyɛ wɔsusu kee ni wɔkɛaake lɛ lɛ moŋ he fe faa ni wɔkɛaafa lɛ lɛ he, eyɛ mli akɛ ekolɛ shika lɛ faaa? Ŋmalɛi lɛ woɔ wɔ hewalɛ koni wɔná musuŋtsɔlɛ kɛ́ wɔna akɛ ehia wɔnyɛmi lɛ. Lalatsɛ lɛ la akɛ: “Jalɔ naa mɔbɔ ni ehaa mɔ nɔ̃.” (Lala 37:21) Esa akɛ suɔmɔ atsirɛ wɔ koni wɔfee nɔ ni wɔbaanyɛ koni wɔkɛ yelikɛbuamɔ ni anyɛɔ atsuɔ he nii aha wɔnyɛmimɛi ni ehia amɛ lɛ.—Yakobo 2:15, 16.
Kwɛmɔ Onifeemɔi Jogbaŋŋ
Akɛni shikafaa baanyɛ afee naataamɔ jɛɛhe hewɔ lɛ, ekolɛ wɔbaabu nomɛi akɛ naagbee nihalamɔ moŋ fe nihalamɔ ni yɔɔ mlɛo. Taakɛ wɔtsɔ hiɛ wɔkadi lɛ, esa akɛ nifalɔ lɛ aye mɔ ni kɛ shika lɛ faa lɛ lɛ anɔkwa, koni amɛŋmala gbɛ nɔ kɛ be ni abaawo nyɔmɔ lɛ awo woji amli. Ni yɛ he ni nibii amli ewa diɛŋtsɛ lɛ, nikee baanyɛ afee tsabaa ni hi fe fɛɛ.
Michael kɛ shika ni Simon bi lɛ lɛ efaaa lɛ. Yɛ no najiaŋ lɛ, Michael kɛ shika fioo ko ha lɛ akɛ nikeenii. Simon hiɛ sɔ nakai yelikɛbuamɔ ni ha enyɛ ewo ebi lɛ tsofa lɛ he nyɔmɔ lɛ. Ni Michael ná miishɛɛ akɛ enyɛ ejie nyɛmimɛi asuɔmɔ ni eyɔɔ lɛ kpo yɛ gbɛ ni anyɛɔ atsuɔ he nii nɔ. (Abɛi 14:21; Bɔfoi lɛ Asaji 20:35) Michael kɛ Simon fɛɛ miikwɛ be yɛ Maŋtsɛyeli nɔyeli shishi lɛ gbɛ beni Kristo ‘baajie ohiafoi ni bolɔɔ lɛ, kɛ nɔnalɔ ni bɛ bualɔ lɛ’ ni mɔ ko mɔ ko ekɛŋ akɛ, “Migbɔjɔ” lɛ kɛjɛ jɛmɛ. (Lala 72:12; Yesaia 33:24) Dani nakai be lɛ aaashɛ lɛ, nyɛhaa wɔkwɛa wɔnifeemɔi jogbaŋŋ kɛji wɔɔnu he be ko akɛ sɔ̃ kã wɔnɔ akɛ wɔfa shika yɛ wɔnyɛmi ŋɔɔ lɛ.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Akɛ gbɛi ni atsake miitsu nii yɛ biɛ.
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 25]
Shikafaa gbeekpamɔ he saji ni aaaŋmala afɔ̃ shi lɛ ji suɔmɔ he okadi, shi jeee hekɛnɔfɔɔ ni abɛ