Tipɛŋfoi Anɔnyɛɛ Ani Obaanyɛ Oná He Sɛɛ?
Akɛ shwelɛ akɛ wɔsumɔ ni wɔtipɛŋfoi akpɛlɛ wɔnɔ lɛ fɔ́ wɔ fɛɛ. Mɔ ko mɔ ko sumɔɔɔ ni akpoo lɛ. No hewɔ lɛ, wɔtipɛŋfoi náa wɔ nɔ hewalɛ kɛyashiɔ he ko.
ATSƆƆ tipɛŋfonyo shishi akɛ, “mɔ ko ni kɛ mɔ kroko yeɔ egbɔ; . . . mɔ ko ni yɔɔ kuu kome too lɛ nɔŋŋ mli, titri lɛ, nɔ ni damɔ afi, klas, loo gbɛhe nɔ.” Tipɛŋfoi anɔnyɛɛ hu ji hewalɛ ni tipɛŋfoi kɛbaa wɔnɔ bɔni afee ni kɛji wɔle jio, wɔleee jio lɛ, wɔkɛ gbɛ̀i ni amɛtsɔɔ nɔ amɛsusuɔ nii ahe lɛ akpãa gbee. Bei pii lɛ, anáa tipɛŋfoi anɔnyɛɛ yɛ gbɛ gbonyo nɔ. Ni kɛlɛ, taakɛ wɔbaana lɛ, wɔbaanyɛ wɔná enɛ he sɛɛ.
Hewalɛ ni Enáa yɛ Mɛi ni Eye Afii Srɔtoi Fɛɛ Nɔ
Jeee oblahii kɛ oblayei pɛ náa tipɛŋfoi anɔnyɛɛ; esaa mɛi ni eye afii srɔtoi fɛɛ he. Hewalɛ ni enáa lɛ bafeɔ faŋŋ beni wɔbiɔ wɔhe sanebimɔi tamɔ: “Mɛi krokomɛi miifee, mɛni hewɔ mi lɛ minyɛŋ mafee lɛ?” “Mɛni hewɔ esa akɛ mafee mɔ ni yɔɔ srɔto daa?” “Mɛni mɛi krokomɛi baasusu loo amɛbaakɛɛ?” “Minanemɛi fɛɛ kɛ amɛhe ewo nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ mli ni amɛmiibote gbalashihilɛ mli, shi mi lɛ mifeee nakai. Ani nɔ ko etɔtɔ yɛ mihe?”
Yɛ be mli ni nɔnyɛɛ ni akɛkpɛlɛ nɔ ko nɔ lɛ saa mɛi ni eye afii srɔtoi fɛɛ ahe lɛ, ebafeɔ nɔ ni mli wa waa beni ayɔɔ oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ lɛ. The World Book Encyclopedia lɛ kɛɛ akɛ, “oblahii kɛ oblayei babaoo kɛ amɛhe woɔ tipɛŋfoi akui amli vii—ni ji akɛ, amɛnanemɛi kɛ mɛi ni amɛle lɛ akui amli. Nɛkɛ gbekɛbii ni eye afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa nɛɛ kwɛɔ amɛtipɛŋfoi akui lɛ kɛha nɔkpɛlɛmɔ moŋ fe amɛfɔlɔi, ni ekolɛ amɛbaatsake amɛjeŋba koni amɛná amɛnɔ kpɛlɛmɔ.” Ekɛfata he akɛ, gbekɛbii ni eye afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa lɛ “susuɔ akɛ amɛmiida jogbaŋŋ kɛji amɛtipɛŋfoi kpɛlɛ amɛnɔ ni amɛsumɔ amɛ.” Kɛha enɛ feemɔ lɛ, “amɛkɛ amɛhe woɔ saji ni amɛsusuɔ akɛ esaa le ni aaale amɛ lɛ he lɛ mli vii, tamɔ bɔ ni amɛsaa amɛhe amɛhaa, nyɛmɔ ni akɛnyiɛɔ hiɛ, kɛ omanye ni ayeɔ yɛ nyiɛmɔ ni tsɔɔ gbalashihilɛ hiɛ lɛ mli lɛ.”
Ekolɛ gbalashihilɛ mli hefatalɔi baana akɛ, tipɛŋfoi anɔnyɛɛ náa hewalɛ yɛ yiŋkpɛi ni amɛfeɔ yɛ nɔ̃ shia ni amɛbaahe loo amɛbaahai, nɔ̃ kar ni amɛbaakudɔ, kɛji akɛ esa akɛ amɛfɔ́ bii loo amɛkafɔ́, kɛ saji krokomɛi babaoo—nɔ ni akpɛlɛɔ nɔ yɛ amɛ akutso lɛ mli, yɛ amɛnanemɛi ateŋ loo yɛ wiemɔ kuu mli ni amɛjɛ lɛ mli. Wekui komɛi po kɛ amɛhe woɔ nyɔmɔ babaoo mli bɔni afee ni amɛkɛ akutsoŋbii kɛ tipɛŋfoi afee ekome yɛ ninámɔ mli. Hɛɛ, bei pii lɛ, otii ni wɔkɛmaa wɔhiɛ, wɔsusumɔi, kɛ wɔyiŋkpɛi jieɔ tipɛŋfoi anɔnyɛɛ mli hewalɛ ni yɔɔ nigii lɛ kpo. Yɛ hewalɛ ni eyɔɔ lɛ hewɔ lɛ, ani wɔbaanyɛ wɔkɛ tipɛŋfoi anɔnyɛɛ atsu nii yɛ gbɛ kpakpa nɔ, koni eye ebua wɔ kɛnyiɛ gbɛ ni wɔtao wɔnyiɛ nɔ lɛ nɔ? Hɛɛ, wɔbaanyɛ!
Tipɛŋfoi Anɔnyɛɛ Kpakpa ni Wɔkɛaatsu Nii Jogbaŋŋ
Datrɛfoi kɛ hewalɛnamɔ he nilelɔi krokomɛi le sɛɛnamɔ ni yɔɔ gbɔmɛi kpakpai kɛ nibii kpakpai krokomɛi ni náa mɔ nɔ hewalɛ kpakpa ní amɛkɛaaha helatsɛmɛi ni amɛkwɛɔ amɛ lɛ he. Shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ baanyɛ aha amɛná hewalɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ayeɔ abua mɛi ni naji loo niji efolɔ lɛ kɛtsɔ helatsamɔhe ni yeɔ buaa kɛ henumɔŋ yelikɛbuamɔ ni mɛi ni eyaje shihilɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ mli lɛ anɔkwɛmɔnɔ kpakpa kɛ amɛhewalɛwoo lɛ kɛhaa lɛ nɔ lɛ nɔ. Eyɛ faŋŋ akɛ, ni mɔ ko kɛ ehe aaawo shihilɛ kpakpa ko mli vii, ni nɔ ni fata he ji mɛi ni kpaa nɔ kpakpa gbɛ, mɛi ni feɔ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni sa kasemɔ lɛ ji gbɛ ni atsɔɔ nɔ akɛ tipɛŋfoi anɔnyɛɛ ni ja lɛ tsuɔ nii jogbaŋŋ.
Nɛkɛ shishitoo mla nɛɛ hu ji anɔkwale yɛ Kristofoi asafo lɛ mli, ejaakɛ tipɛŋfoi anɔnyɛɛ kpakpa ji yiŋtoo kome hewɔ ni Yehowa fã akɛ ewebii lɛ abua amɛhenaa kutuu daa lɛ. Nyɔŋmɔ woɔ wɔ hewalɛ koni ‘wɔkanya wɔhe kɛha suɔmɔ kɛ nitsumɔi kpakpai ni wɔwo wɔhe hewalɛ.’ (Hebribii 10:24, 25) Nakai hewalɛwoo lɛ he jaraa naakpa yɛ nɔnyɛɛi ni jeɔ mɔ nijiaŋ wui ni yeɔ mɔ awui babaoo ni yɔɔ je lɛŋ ŋmɛnɛ lɛ hewɔ. Yɛ nɛkɛ nɔnyɛɛi nɛɛ hewɔ lɛ, esa akɛ Kristofoi ‘atsu nii waa’ koni amɛhe awa yɛ mumɔŋ. (Luka 13:24) No hewɔ lɛ, sɛɛfimɔ ni suɔmɔ yɔɔ mli ni jɛɔ nanemɛi heyelilɔi adɛŋ he miihia wɔ, ni wɔhiɛ sɔɔ hu. Kɛfata he lɛ, ekolɛ esa akɛ mɛi amia amɛhiɛ yɛ ‘ŋmeei ko ni yɔɔ amɛheloo mli,’ ekolɛ hela ko loo gbɔmɔtsoŋ kpajee hewɔ. (2 Korintobii 12:7) Ekolɛ, mɛi krokomɛi miibɔ mɔdɛŋ koni amɛye sui fɔji loo haomɔ ko nɔ, loo ekolɛ ebaawa kɛha amɛ akɛ amɛaakpee shihilɛ mli hiamɔ nii anaa. No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔha mɛi ni kpɛtɛɔ Yehowa Nyɔŋmɔ he gbagbalii kɛ mɛi ni náa esɔɔmɔ he miishɛɛ lɛ bɔle wɔ lɛ, no lɛ nilelɔi ji wɔ. Nakai tipɛŋfoi lɛ baawo wɔ mumɔ nɔ, ni amɛbaaye amɛbua wɔ koni ‘wɔhiɛ mli kɛyashi naagbee.’—Mateo 24:13.
Belɛ, kɛ wɔhala tipɛŋfoi kpakpai lɛ, wɔbaanyɛ wɔkudɔ hewalɛ ni amɛnáa yɛ wɔnɔ lɛ. Kɛfata he lɛ, mumɔŋ niyenii kpakpai kɛ gbɛtsɔɔmɔi ni anyɛɔ atsuɔ he nii ni akɛhaa yɛ Kristofoi akpeei ashishi lɛ woɔ hewalɛ ni wɔnine shɛɔ nɔ kɛjɛɔ wɔtipɛŋfoi aŋɔɔ lɛ mli hewalɛ.
Eji anɔkwale akɛ, ní aaaya Kristofoi akpeei lɛ jeee nɔ ni yɔɔ mlɛo be fɛɛ be. Ekolɛ, mɛi komɛi náa sɛɛfimɔ fioo loo amɛnáaa eko kwraa kɛjɛɛɛ gbalashihilɛ mli hefatalɔi adɛŋ, ekolɛ mɛi krokomɛi hu yɛ bii ni esa akɛ amɛsaa amɛhe, ni ekolɛ, tsɔne hu baanyɛ afee mɛi krokomɛi anaagba. Shi susumɔ enɛ he: Kɛ́ ohaaa gbɛtsii nii nɛɛ atsĩ onaa lɛ, no lɛ, ekolɛ onɔkwɛmɔnɔ lɛ baanyɛ akanya mɛi krokomɛi ni kɛ shihilɛi ni tamɔ nakai nɔŋŋ kpeɔ lɛ. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, jeee akɛ bo kɛ mɛi krokomɛi ni tamɔ bo lɛ miifee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa kɛkɛ, shi moŋ tipɛŋfoi anɔnyɛɛ kpakpa he nɔkwɛmɔnɔ hu—ni anaaa nɔnyɛɛ he okadi ko kwraa.
Yɛ anɔkwale mli lɛ, bɔfo Paulo, mɔ ni ehe bahia ni ewuu eshi amanehului kɛ gbɛtsii nii babaoo lɛ wo Kristofoi hewalɛ koni amɛkase enɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ kɛ Kristofoi krokomɛi ni eda yɛ mumɔŋ lɛ. Ekɛɛ akɛ: “Anyɛmimɛi, nyɛfea minanemɛi kaselɔi, ni mɛi ni nyiɛɔ bɔ ni wɔtoɔ nyɛ okadi lɛ, nyɛkwɛa amɛ.” (Filipibii 3:17; 4:9) Mra be mli Kristofoi ni yɔɔ Tesalonika lɛ kase Paulo nɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ. Paulo ŋma yɛ amɛhe akɛ: “Ni nyɛ lɛ, nyɛtsɔmɔ wɔkɛ Nuntsɔ lɛ kaselɔi, akɛni nyɛkɛ Mumɔ krɔŋkrɔŋ mli miishɛɛ mɔ wiemɔ lɛ mli yɛ amanehulu babaoo mli lɛ; ni eha nyɛtsɔmɔ okadii nyɛha mɛi fɛɛ ni he ye yɛ Makedonia kɛ Akaia lɛ.” (1 Tesalonikabii 1:6, 7) Wɔjeŋba kpakpa kɛ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ baanyɛ aná hewalɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ yɛ mɛi ni wɔkɛbɔɔ lɛ anɔ.
Kwá Hewalɛi Fɔji
Kɛ wɔmiisumɔ ni wɔkwá tipɛŋfoi anɔnyɛɛ fɔŋ lɛ, esa akɛ wɔte shi wɔshi hewalɛ ní ‘mɛi ni nyiɛɔ yɛ heloonaa lɛ’ náa yɛ wɔnɔ lɛ. (Romabii 8:4, 5; 1 Yohane 2:15-17) Kɛ jeee nakai lɛ, tipɛŋfoi anɔnyɛɛ ni yeɔ mɔ awui lɛ baatsi wɔ kɛjɛ Yehowa kɛ eŋaawoo ni nilee yɔɔ mli lɛ he. Abɛi 13:20 kɛɔ akɛ: “Mɔ ni kɛ nilelɔi nyiɛɔ lɛ, eeetsɔ nilelɔ; shi mɔ ni kɛ kwashiai bɔɔ lɛ, eeená amane.” Ani obaanyɛ okai mɔ ko ni ná amane yɛ tipɛŋfoi anɔnyɛɛ gbonyo ní ná enɔ hewalɛ lɛ hewɔ? Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, agbala Kristofoi komɛi awo ninámɔi, jeŋba shara, loo tsofai fɔji kɛ nitsumɔ kɛ dãa ni wa ni anuɔ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ mli yɛ amɛtipɛŋfoi anɔnyɛɛi hewɔ.
Yɛ Kristofoi asafo lɛ mli po lɛ, wɔbaanyɛ wɔbaje tipɛŋfoi anɔnyɛɛ fɔŋ shishi kɛji akɛ wɔhala aŋkroaŋkroi ni he waaa yɛ mumɔŋ akɛ wɔnanemɛi ni wɔkɛbɔɔ gbagbalii lɛ. (1 Korintobii 15:33; 2 Tesalonikabii 3:14) Bei pii lɛ, gbɔmɛi ni tamɔ nɛkɛ sumɔɔɔ mumɔŋ nibii ahe wiemɔ; ni ekolɛ, amɛbaaye mɛi ni náa nakai sanegbai lɛ ahe miishɛɛ lɛ ahe fɛo po. Kɛ́ wɔhala mɛnɛɛmɛi akɛ wɔnanemɛi ni wɔkɛbɔɔ gbagbalii lɛ, ekolɛ tipɛŋfoi anɔnyɛɛ baanyɛ wɔnɔ kɛwo shihilɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ mli, ni ekolɛ, etsɛŋ ni wɔbaana akɛ wɔsusumɔi kɛ wɔsui miijie amɛnɔ lɛ kpo. Ekolɛ, wɔbaaba mɛi ni yeɔ anɔkwa yɛ amɛhemɔkɛyeli mli kɛ mɛi ni bɔɔ mɔdɛŋ koni amɛya amɛhiɛ yɛ mumɔŋ lɛ shi.—1 Timoteo 4:15.
Kwɛ bɔ ni nilee yɔɔ mli akɛ wɔkɛ mɛi ni bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛsa Yehowa hiɛ ni náa mumɔŋ saji ahe miishɛɛ lɛ abɔ naanyo! Naanyobɔi ni tamɔ nɛkɛ baaye abua wɔ koni wɔjie “nilee ni jɛ ŋwɛi lɛ” kpo. “Tsutsu lɛ ehe tse, no sɛɛ lɛ ehe jɔ, ehiɛ kã shi, eboɔ toi, eyi obɔ kɛ mɔbɔnalɛ kɛ yibii kpakpai, . . . efeee osato.” (Yakobo 3:17) Enɛ etsɔɔɔ akɛ mɛi ni susuɔ mumɔŋ nibii ahe lɛ nyɛŋ awie nɔ ko nɔ ko he fe mumɔŋ saji pɛ. Dabi, ejeee nakai! Bo lɛ, susumɔ saneyitsei srɔtoi ni yɔɔ miishɛɛ ni asusuɔ he yɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ woji lɛ amli tamɔ Awake! wolo tɛtrɛɛ lɛ he okwɛ. Saneyitsei kpakpai kɛha sanegbaa bɛ naagbee lɛɛlɛŋ, ni kɛ wɔná saji srɔtoi babaoo ahe miishɛɛ lɛ, wɔjieɔ wɔsuɔmɔ kɛha wala kɛ Yehowa ninenaa nitsumɔ lɛ kpo.
Taakɛ bɔ ni mɔ ni le tɛnɛs tswaa jogbaŋŋ lɛ yaa hiɛ yɛ ehesaai amli kɛtsɔ mɛi krokomɛi ni le tswaa jogbaŋŋ ni ekɛtswaa lɛ nɔ ji lɛ, nanemɛi kpakpai ni wɔkɛbɔɔ lɛ woɔ wɔnɔ yɛ jwɛŋmɔŋ, henumɔŋ, kɛ mumɔŋ. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, nanemɛi fɔji ni wɔkɛaabɔ lɛ baanyɛ aha wɔnyiɛ osatofeemɔ gbɛ nɔ kɛtsɔ hewalɛ ni amɛbaawo wɔ koni wɔnyiɛ jeŋbai enyɔ shihilɛ mli lɛ nɔ. Kwɛ bɔ ni ehi jogbaŋŋ akɛ wɔná henilee ni mlitse kɛ bulɛ!
Mɛi Komɛi ní Ená He Sɛɛ
Mɛi komɛi ena akɛ, Biblia mli tsɔɔmɔi ni aaakase kɛ ejeŋba kɛ mumɔŋ taomɔ nii lɛ jeee nɔ ko ni wa. Shi kɛlɛ, nɔ ni wa ji, ni akɛ nɛkɛ nibii nɛɛ aaatsu nii. Taakɛ nɔkwɛmɔnii ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ tsɔɔ lɛ, tipɛŋfoi anɔnyɛɛ kpakpa baanyɛ aye abua wɔ koni wɔsɔmɔ Yehowa kɛ susuma muu fɛɛ.
Odasefonyo ko ni kɛ eŋa yɔɔ be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli wie akɛ, etipɛŋfoi anɔkwɛmɔnii ná eshihilɛ mli otii anɔ hewalɛ. Beni edaa lɛ, ehe bahia ni ekpee nɔnyɛɛi fɔji komɛi anaa. Shi ehala mɛi ni wo lɛ hewalɛ koni ekɛ ehe awo sɔɔmɔ lɛ mli daa ni amɛyaa Kristofoi akpeei lɛ akɛ enanemɛi. Nanemɛi ni tamɔ nɛkɛ ni ekɛ ehe kpɛtɛ amɛ lɛ ye ebua lɛ kɛnyiɛ mumɔŋ dalɛ gbɛ lɛ nɔ.
Odasefonyo kroko ŋma akɛ: “Beni mikɛ miŋa bote gbalashihilɛ mli sɛɛ lɛ, wɔtee asafo ko ni gbalashihilɛ mli hefatalɔi ni kɛ wɔ ji tipɛŋfoi lɛ ji daa gbɛgbalɔi yɔɔ mli lɛ mli. Amɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ ye ebua ni eha wɔkɛ wɔhe wo be-fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli. Kɛkɛ ni wɔ hu wɔbɔi gbɛgbamɔ mumɔ lɛ tswaa kɛ shimaa yɛ asafo lɛ mli. No hewɔ lɛ, mɛi babaoo kɛ amɛhe wo gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ mli.”
Mɛi ni kɛ teokrase otii emamɔ amɛhiɛ ni wɔkɛaabɔ lɛ baanyɛ aha toiboo ni wɔɔfee wɔha Yehowa afee mlɛo. Enɛ hu ji sɛɛnamɔ kroko ni yɔɔ tipɛŋfoi anɔnyɛɛ kpakpa mli. Odasefonyo ko ni je be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ shishi beni eji oblanyo, ní sɛɛ mli lɛ ebatsɔ nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ lɛ miisɔmɔ yɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ nitsumɔhe nine lɛ ekome mli amrɔ nɛɛ. Eŋma akɛ: “Mi mra be mli kaimɔi kɛ nibii ni mináa amɛkaimɔi ahe miishɛɛ yɛ gbekɛbiiashi ji be-fɛɛ sɔɔlɔi ni baa wɔshia lɛ. Be fɛɛ be lɛ, niyenii lɛ fá bɔ ni gbɔ ko baaná eko eye. Kpokpaa nɔkwɛlɔ ko ke mi baagi kɛha shiɛmɔyaa beni miye afii nyɔŋma lɛ. Mibuɔ nakai baagi lɛ waa kɛbashi ŋmɛnɛ.”
Beni esusuɔ be ni eye afii nyɔŋma kɛ etɛ kɛyaa lɛ he lɛ, nɛkɛ Odasefonyo nɛɛ kɛfata he akɛ: “Oblahii babaoo ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ sumɔ ni amɛkɛ amɛhe awo asafoŋ nitsumɔi amli, ni amɛnɔkwɛmɔnɔ lɛ kanya wɔteŋ mɛi krokomɛi ni wɔsumɔ ni wɔfee nakai nɔŋŋ.”[6] Tipɛŋfoi kpakpai ye amɛbua oblanyo nɛɛ, ni taakɛ tso ni kwɛ̃ɔ ji lɛ, eda jogbaŋŋ ni ebatsɔ Kristofonyo nuu tamɔ tso. Fɔlɔi, ani nyɛfɔ̃ɔ nine nyɛtsɛɔ mɛi ni baanyɛ aná nyɛbii anɔ hewalɛ kpakpa lɛ kɛbaa nyɛshiai amli?—Maleaki 3:16.
Eji anɔkwale akɛ, jeee wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔhe awo be-fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli taakɛ aŋkroaŋkroi ni atsĩ amɛtã bianɛ nɛɛ ji lɛ. Shi wɔ fɛɛ wɔbaanyɛ wɔná suɔmɔ wɔha Yehowa ‘kɛ wɔtsui fɛɛ, wɔsusuma fɛɛ, kɛ wɔjwɛŋmɔ fɛɛ.’ (Mateo 22:37) Tipɛŋfoi ni wɔhalaa lɛ tsuɔ gbɛfaŋnɔ wulu he nii yɛ nakai suɔmɔ ni wɔɔná lɛ mli, ni kɛtsɔ no nɔ lɛ, wɔnáa naanɔ wala he gbɛkpamɔ.
Lalatsɛ lɛ kɛ gbɛ ni yɔɔ mlɛo shi emɔɔ shi kɛha anɔkwa omanyeyeli yɛ shihilɛ mli ha akɛ: “Ajɔɔ gbɔmɔ ni enyiɛɛɛ mɛi fɔji ajina mli, ni edamɔɔɔ eshafeelɔi agbɛ nɔ, ni etaaa hefɛoyelɔi ataramɔhe, shi moŋ Yehowa mla lɛ he emii shɛɔ yɛ, ni emla lɛ he nɔŋŋ ejwɛŋɔ shwane kɛ nyɔɔŋ! Etamɔ tso ni atɛo yɛ faai atoi, ni woɔ eyibii yɛ ebe lɛ mli, ni eyibai kpɔŋ; ni nɔ fɛɛ nɔ ni efeɔ lɛ shwereɔ.”—Lala 1:1-3.
Mɛɛ nɔmimaa ni yɔɔ naakpɛɛ nɛ! Eyɛ mli akɛ wɔyeee emuu ni wɔtɔ̃ɔ moŋ, shi kɛ wɔha Yehowa tsɔɔ wɔ gbɛ, ni wɔkɛ jwɛŋmɔ ni mli tse bote tipɛŋfoi anɔnyɛɛ nitoohe—‘wɔnyɛmimɛi ni yɔɔ je lɛ’ ni Nyɔŋmɔ kɛhaa lɛ mli lɛ, wɔbaaye omanye yɛ shihilɛ mli.—1 Petro 5:9.
[Caption on page 24]
Asafo lɛ kɛ tipɛŋfoi anɔnyɛɛ kpakpa henɔ ko haa
[Caption on page 25]
Fɔlɔi, nyɛwoa nyɛbii lɛ hewalɛ koni amɛkɛ tipɛŋfoi ni tswaa mɔ maa shi abɔ