Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w00 9/1 bf. 3-5
  • Ani Ole Bɔ ni Afeɔ ni Amɛɔ?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Ani Ole Bɔ ni Afeɔ ni Amɛɔ?
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2000
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Wɔshihilɛ Be ni Wɔfiteɔ
  • Ni Aaakase Bɔ ni Afeɔ Amɛɔ
  • Abaawo Tsuishitoo He Nyɔmɔ
  • Ná Miishɛɛ Beni Omɛɔ Yehowa
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2007
  • Ani Oyɛ He Miishɛɛ Akɛ Obaato Otsui Shi Omɛ?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2017
  • Ná Su ni Akɛmɛɔ!
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2000
  • Bɔ Ni Wɔbaafee Wɔná Miishɛɛ Be Ni Wɔmɛɔ Yehowa
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2024
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2000
w00 9/1 bf. 3-5

Ani Ole Bɔ ni Afeɔ ni Amɛɔ?

ANI obaanyɛ osusu bei abɔ ni gbɔmɛi fiteɔ daa afi kɛmɛɔ kɛkɛ lɛ he? Amɛyeɔ mɛi asɛɛ kɛmɛɔ yɛ shwapo mli aloo pɛtro hɔɔmɔhe. Amɛmɛɔ koni ahɔɔ niyenii aha amɛ yɛ niyelihe. Amɛmɛɔ koni datrɛfonyo aloo nyanyɔŋ he datrɛfonyo akwɛ amɛ. Amɛmɛɔ bɔɔs kɛ oketekei. Hɛɛ, gbɔmɛi kɛ amɛwala shihilɛ mli bei babaoo diɛŋtsɛ mɛɔ kɛha nibii ni baaba. Taakɛ akɔntaabuu ko tsɔɔ lɛ, Germanybii pɛ fiteɔ ŋmɛlɛtswai akpekpei toi akpei 4.7 yɛ afi mli kɛmɛɔ kɛkɛ yɛ tsɔji amli kɛji akɛ gbɛjegbɛi lɛ anɔ tsĩ kɛ tsɔji! Mɔ ko bu akɔntaa akɛ, nakai yibɔ lɛ ji mɛi aaafee 7,000 awala shihilɛ be falɛ.

Be ni afiteɔ kɛmɛɔ lɛ baanyɛ eje mɔ nijiaŋ wui? Bei nɛɛ amli lɛ, etamɔ nɔ ni be faaa bɔ ni sa ni akɛaafee nɔ fɛɛ nɔ, ni kɛji wɔsusu nibii krokomɛi ni esa akɛ wɔfee lɛ ahe lɛ, ebaanyɛ eha be ni afiteɔ kɛmɛɔ lɛ afee kaa diɛŋtsɛ. Woloŋmalɔ Alexander Rose kɛɛ be ko akɛ: “Shihilɛ mli naagbai lɛ ateŋ ekome ji be ni afiteɔ kɛmɛɔ.”

Amerika maŋsɔɔlɔ Benjamin Franklin yɔse akɛ be ni afiteɔ kɛmɛɔ lɛ jara baanyɛ awa. Nɔ ni fe afii 250 ni eho nɛɛ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Be ji shika.” No hewɔ ni nitsumɔhei bɔɔ mɔdɛŋ koni amɛkafite be kɛkɛ yɛ amɛnitsumɔi amli lɛ. Kɛ́ akɛ be fioo fee nibii pii lɛ, ekɛ sɛɛnamɔ babaoo baa. Nitsumɔhei ni ajɛɔ jɛmɛ ayeɔ abuaa maŋbii lɛ bɔɔ mɔdɛŋ koni amɛfee nɔ fɛɛ nɔ oya—niyenii hoomɔ oya, hei ni ajieɔ shika yɛ ni afiteee be kwraa, kɛ ekrokomɛi ni tamɔ nakai—ejaakɛ amɛle akɛ kɛ́ afiteee mɛi ni amɛkɛyeɔ jara lɛ abei lɛ, ehaa amɛnáa miishɛɛ.

Wɔshihilɛ Be ni Wɔfiteɔ

Amerika lalafolɔ, Ralph Waldo Emerson ni hi shi yɛ afii ohai nyɔŋma kɛ nɛɛhu lɛ mli lɛ gbigbili emli be ko akɛ: “Kwɛ adesa wala shihilɛ mli be falɛ sɔŋŋ ni afiteɔ kɛmɛɔ!” Nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ lɛ, niŋmalɔ Lance Morrow gbigbili emli yɛ nijiaŋwujee kɛ gbɔmɔtsoŋ nɔnyɛɛ ni baa yɛ be ni afiteɔ kɛmɛɔ lɛ hewɔ lɛ he. Shi ewie “fimɔ ni jɛɔ be ni afiteɔ kɛmɛɔ ni baa nigii” lɛ he. Mɛni ni? “Le ni aleɔ akɛ aju mɔ ko be, ni ji ewala shihilɛ mli fã kpotoo, nɔ ko ni he hiaa fe fɛɛ yɛ eshihilɛ mli, ni enaŋ dɔŋŋ.” Eyɛ dɔlɛ, shi eji anɔkwale. Be ni afiteɔ kɛmɛɔ lɛ ji nɔ ko ni ŋmɛɛɔ mɔ ni nine shɛŋ nɔ dɔŋŋ.

Yɛ anɔkwale mli lɛ, eji wala be bɛ kuku kulɛ, be ni afiteɔ kɛmɛɔ lɛ efeŋ naagba. Shi wala shihilɛ be yɛ kuku. Afii akpei abɔ ni eho nɛɛ lɛ, Biblia mli lalatsɛ lɛ wie akɛ: “Wɔfii amli gbii lɛ, afii nyɔŋmai kpawo ni, ni kɛ́ efá aahu lɛ, afii nyɔŋmai kpaanyɔ, ni amɛmli shwãa nii lɛ, tɔlɛ kɛ yakayakanii ni; ejaakɛ ehoɔ oyá, ni wɔfilikiɔ kɛyaa.” (Lala 90:10) He fɛɛ ni wɔyɔɔ jio, mɛi ni wɔji jio, wɔshihilɛ lɛ—gbii lɛ, ŋmɛlɛtswai, kɛ minitii ni kã wɔhiɛ kɛjɛ be mli ni afɔ wɔ lɛ—faaa. Ni kɛlɛ, wɔnyɛŋ wɔjo be ni he hiaa ni wɔfiteɔ yɛ nifeemɔi amli kɛ agbɛnɛ hu yɛ gbɔmɛi ahe lɛ naa foi.

Ni Aaakase Bɔ ni Afeɔ Amɛɔ

Wɔteŋ mɛi babaoo eta tsɔne ko ni kudɔlɔ lɛ kaa be fɛɛ be ni eho tsɔne fɛɛ tsɔne ni nyiɛ ehiɛ lɛ he lɛ mli dã. Bei babaoo lɛ, hiamɔ ko bako—sane ko bako ni ehe miihia waa ni tsɔne kudɔlɔ lɛ atsu he nii oya. Kɛlɛ, enyɛɛɛ eha tsɔne kudɔlɔ kroko akudɔ bɔ ni ebaanyiɛ eha. Tsuishitoo ni ebɛ lɛ tsɔɔ akɛ, ekaseko bɔ ni afeɔ amɛɔ. Ní akase? Hɛɛ, be ni afiteɔ kɛmɛɔ lɛ ji nikasemɔ ko ní esa akɛ akase. Akɛfɔɔɔ mɔ ko mɔ ko. Abifabii biɔ amrɔ nɔŋŋ ni akwɛ amɛ kɛji hɔmɔ miiye amɛ, aloo amɛbɛ miishɛɛ. Beni amɛdaa pɛ dani amɛleɔ akɛ, esa akɛ bei komɛi lɛ amɛmɛ kɛha nibii ni amɛtaoɔ akɛ afee aha amɛ. Lɛɛlɛŋ, akɛni be ni afiteɔ kɛmɛɔ ji nɔ ko ni bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ ebaaba mɔ shihilɛ mli hewɔ lɛ, mɛ ni mɔ ko mɛɔ lɛ tsɔɔ bɔ ni eda yɛ mumɔŋ.

Eji anɔkwale akɛ, hiamɔ shihilɛi komɛi baa ni anuɔ shishi akɛ, esaaa ni aŋmɛɔ tsui shi kɛfeɔ nii kwraa. Wu oblanyo ni kɛ gidigidifeemɔ wóɔ eŋa ni eshwɛ fioo ni ebaafɔ kɛyaa helatsamɔhe lɛ sane ja, enaŋ shishashaomɔ he tsui. Bɔfoi ni fã Lot koni eshi Sodom lɛ nyɛɛɛ amɛmɛ yɛ be mli ni Lot shashaoɔ shi lɛ. Hiɛkpatamɔ miiba, ni Lot kɛ eweku lɛ wala yɛ oshara mli. (1 Mose 19:15) Shi yɛ shihilɛi pii amli lɛ, wala eyajeko oshara mli yɛ be mli ni anyɛɔ gbɔmɛi anɔ koni amɛmɛ lɛ. Yɛ shihilɛi ni tamɔ enɛɛmɛi amli lɛ, ebaafee nɔ ni hi kɛji akɛ mɔ fɛɛ mɔ kase bɔ ni atoɔ tsui shi—kɛji akɛ ehe bahia ni afite be kɛmɛ yɛ mɔ ko ni tsuuu enii jogbaŋŋ loo ebɛ he miishɛɛ lɛ hewɔ. Kɛfata he lɛ, ewaŋ akɛ aaaŋmɛ tsui shi kɛji akɛ mɔ fɛɛ mɔ kase bɔ ni afeɔ akɛ be ni afiteɔ kɛmɛɔ lɛ tsuɔ nii ni ehe baa sɛɛnamɔ. Ŋaawoi komɛi ni haaa be ni afiteɔ kɛmɛɔ lɛ afee nɔ ni amia hiɛ yɛ mli kɛkɛ shi moŋ ehe baa sɛɛnamɔ lɛ yɛ akrabatsa ni yɔɔ baafa 5 lɛ mli.

Anyɛŋ aku hiɛ afɔ̃ henɔwomɔ su, ni ji henumɔ ni mɔ ko náa akɛ ehe hiaa tsɔ fe mɔ ni mɛɔ ni tsuishitoo ni abɛ baanyɛ ekɛba lɛ nɔ. Kɛ mɔ ko yɛ ni feɔ nakai lɛ, belɛ wiemɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ hesusumɔ he baaba sɛɛnamɔ aha lɛ: “Tsuishitoo mumɔ hi fe hewoo mumɔ.” (Jajelɔ 7:8) Hewoo aloo henɔwomɔ ji subaŋ ko ni ehiii kwraa, ni Biblia mli abɛi lɛ kɛɔ akɛ: “Yehowa miihi mɔ fɛɛ mɔ ni woɔ ehe yɛ etsui mli.” (Abɛi 16:5) No hewɔ lɛ, kɛ akase bɔ ni afeɔ atoɔ tsui shi—akase bɔ ni afeɔ amɛɔ lɛ—ekolɛ, no baabi koni wɔpɛi wɔmli jogbaŋŋ ni wɔkwɛ wekukpaa ni kã wɔ kɛ mɛi ni ebɔle wɔ lɛ jogbaŋŋ.

Abaawo Tsuishitoo He Nyɔmɔ

Bei pii lɛ, egbaaa wɔnaa akɛ wɔɔfite be kɛmɛ nɔ ko, kɛji akɛ wɔnuɔ he akɛ sɛɛnamɔ yɛ nii ni wɔbaana kɛjɛ mli lɛ he, ni ákɛ yɛ naagbee aahu lɛ wɔnine baashɛ nɔ kɛ̃ lɛ. Yɛ enɛ gbɛfaŋ lɛ, belɛ ehi akɛ wɔɔsusu nɔ hewɔ ni Nyɔŋmɔ tsuji anɔkwafoi fɛɛ mɛɔ shiwoo ni fe fɛɛ ni anaa yɛ Biblia lɛ mli lɛ mlibaa lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, akɛɔ wɔ yɛ lala ni ajɛ mumɔŋ aŋma lɛ mli akɛ: “Jalɔi lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ̃ ni amɛaahi nɔ daa.” Bɔfo Yohane ma nɛkɛ shiwoo nɛɛ nɔ mi beni ekɛɛ akɛ: “Mɔ ni feɔ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii lɛ hiɔ shi kɛyaa naanɔ.” (Lala 37:29; 1 Yohane 2:17) Eyɛ faŋŋ akɛ, kɛji wɔbaanyɛ wɔhi shi kɛya naanɔ lɛ, belɛ mɛ ni wɔɔmɛ lɛ gbaŋ wɔnaa babaoo tsɔ. Shi amrɔ nɛɛ lɛ wɔhiii shi kɛyaaa naanɔ. Ani nilee yɛ mli akɛ wɔɔwie naanɔ wala shihilɛ he po?

Dani obaaha hetoo lɛ, ŋɔɔ lɛ akɛ Nyɔŋmɔ bɔ wɔklɛŋklɛŋ fɔlɔi lɛ koni amɛhi shi kɛya naanɔ. Esha ni amɛfee lɛ ji nɔ ni ha nakai gbɛkpamɔ lɛ je amɛdɛŋ, kɛha amɛ diɛŋtsɛ kɛ amɛbii—ni wɔ hu wɔfata he. Shi kɛlɛ, yɛ amɛ eshafeemɔ lɛ sɛɛ nɔŋŋ lɛ, Nyɔŋmɔ tswa eyiŋtoo akɛ ebaatsake nɔ ni ejɛ toigbele lɛ mli eba lɛ he adafi. Ewo shi akɛ “seshi” ko baaba, ni Yesu Kristo bafee mɔ lɛ.—1 Mose 3:15; Romabii 5:18.

Ákɛ wɔbaaná shiwoi lɛ amlibaa he sɛɛ aloo wɔnaŋ lɛ ji aŋkroaŋkro yiŋkpɛɛ ni esa akɛ wɔfee. Nakai ni wɔɔfee lɛ baabi tsuishitoo. Bɔni afee ni Biblia lɛ aye abua wɔ koni wɔkase nɛkɛ tsuishitoo su nɛɛ, ewoɔ wɔ hewalɛ koni wɔsusu okwaafonyo nɔkwɛmɔnɔ lɛ he. Eduɔ ewui lɛ, ni no sɛɛ lɛ ebɛ nɔ ko nɔ ko ni ebaafee dɔŋŋ akɛ ja eto etsui shi ni emɛ kɛkɛ—ni efee nibii ni ebaanyɛ ni ekɛbu etsei lɛ ahe—aahu kɛyashi nikpamɔ be lɛ aaashɛ. Kɛkɛ lɛ awoɔ etsuishitoo lɛ he nyɔmɔ, ni enáa enitsumɔ lɛ mli nyɔmɔwoo. (Yakobo 5:7) Bɔfo Paulo tsĩ tsuishitoo he nɔkwɛmɔnɔ kroko hu tã. Ekai wɔ hii kɛ yei anɔkwafoi komɛi ni hi shi yɛ blema. Amɛmiikpa Nyɔŋmɔ yiŋtoi lɛ ahe nitsumɔ gbɛ, shi ehe bahia ni amɛmɛ Nyɔŋmɔ kɛha be ni eto lɛ. Paulo woɔ wɔ hewalɛ koni wɔkase mɛnɛɛmɛi ni ji ‘mɛi ní tsɔɔ hemɔkɛyeli kɛ tsuishitoo nɔ amɛnáa shiwoi lɛ.’—Hebribii 6:11, 12.

Hɛɛ, be ni afiteɔ kɛmɛɔ lɛ ji nifeemɔ ko ni anyɛŋ ajo naa foi yɛ shihilɛ mli. Shi esaaa akɛ ebafeɔ nɔ ni haa wɔnuɔ nɔnyɛɛ he daa gbi. Yɛ mɛi ni mɛɔ koni amɛna ni aatsu Nyɔŋmɔ shiwoi lɛ ahe nii lɛ agbɛfaŋ lɛ, ebaafee nɔ ni baaha amɛná miishɛɛ moŋ. Amɛbaanyɛ amɛkɛ nifeemɔi ni baaha amɛkɛ Nyɔŋmɔ teŋ wekukpaa lɛ afee nɔ ni yɔɔ gbagbalii aye be ni amɛfiteɔ kɛmɛɔ lɛ najiaŋ, ni amɛbaafee nii koni amɛkɛye hemɔkɛyeli ni amɛyɔɔ lɛ he odase. Ni kɛtsɔ sɔlemɔ, nikasemɔ kɛ niianɔjwɛŋmɔ nɔ lɛ, amɛbaanyɛ amɛná nɔmimaa babaoo akɛ, nibii fɛɛ ni Nyɔŋmɔ ewo shi yɛ he lɛ baaba mli yɛ amɛbe ni sa mli.

[Akrabatsa/Mfonirii ni yɔɔ baafa 5]

BA NƆNYƐƐ NI BE NI OFITEƆ KƐMƐƆ KƐBAA ONƆ LƐ SHI!

Too gbɛjianɔ kɛtsɔ hiɛ! Kɛji akɛ ole akɛ ehe baahia ni omɛ lɛ, saamɔ ohe koni okane nɔ ko, oŋma nɔ ko, olo nɔ ko, aloo okɛ ohe awo nifeemɔ ko ni sɛɛnamɔ yɔɔ mli lɛ mli.

Okɛ be lɛ atsu nii ni okɛsusu nibii ahe, nibii ni ewa waa akɛ aaafee yɛ wɔjeŋ ni nyiɛɔ oyayaayai nɛɛ mli.

Okɛ nikanemɔ woji ashwie tɛlifoŋ lɛ masɛi ni okane kɛji akɛ ehe bahia ni omɛ; obaanyɛ okane baafai babaoo yɛ minitii enumɔ, aloo nyɔŋma mli.

Kɛ odamɔ mɛi ateŋ ni oomɛ ni ebaahi lɛ, okɛ be lɛ atsu nii ni okɛ mɛi krokomɛi aje sanegbaa shishi, ni okɛ amɛ agba saji ni tswaa mɔ emaa shi.

Hiɛmɔ niŋmaa woji aloo nikanemɔ woji yɛ okar mli kɛha bei ni okpaaa gbɛ ni obaafite kɛmɛ lɛ.

Ŋa ohiŋmɛi, jɔɔmɔ ohe, aloo sɔlemɔ.

OMANYE NI AYEƆ KƐJƐƆ BE NI AFITEƆ KƐMƐƆ MLI LƐ BAA TITRI KƐJƐƆ SUBAŊ KƐ HIƐ NI ATSƆƆ ASUSUƆ NII AHE LƐ ANƆ.

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje