WALA SHIHILƐ HE SANE
Wɔ-Tsɔɔlɔ Kpele Lɛ Etsɔɔ Wɔ Nii Wɔwala Gbii Fɛɛ
ANI oyasɔmɔ yɛ he ko ni he fɛɛ he ni obaatsɔ lɛ, asraafoi hiɛ tui kɛdamɔ gbɛjegbɛi lɛ ahe amɛmiiwa mɛi, loo basabasafeelɔi miishã nibii yɛ gbɛ lɛ nɔ? Loo he ko ni kɔɔyɔɔ ni naa wa waa ekpãtã nibii ahiɛ, loo aawu ta, loo owala eyaje oshãra mli aahu akɛ, esa akɛ akɛ hɛlikɔpta abawó bo? Mi kɛ miŋa kɛ oshãrai nɛɛ kɛ ekrokomɛi ekpe yɛ wɔsɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. Fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔshwako wɔhe kwraa akɛ wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ wɔkɛ wɔhe baashã afɔle wɔhã Yehowa! Ni Yehowa hu eye ebua wɔ ni ejɔɔ wɔ. Wɔ-Tsɔɔlɔ Kpele lɛ etsɔɔ wɔ nii wɔwala gbii fɛɛ.—Hiob 36:22; Yes. 30:20.
NƆKWƐMƆNƆ KPAKPA NI MIFƆLƆI FEE
Yɛ 1957 lɛ, mifɔlɔi fã kɛjɛ Italy kɛtee Kindersley, yɛ Saskatchewan, yɛ Canada. No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, amɛkase anɔkwale lɛ, ni no batsɔ nɔ ko ni he hiaa waa yɛ wɔweku lɛ mli. Mikaiɔ po akɛ, yɛ migbekɛbiiashi lɛ, wɔkɛ be babaoo tsuɔ nii yɛ shiɛmɔ nitsumɔ mli. No hewɔ lɛ, bei pii lɛ, mikɛfeɔ shwɛmɔ akɛ, misɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi awalɔ be ni miye afii kpaanyɔ!
Mi kɛ miweku lɛ, yɛ aaafee 1966 mli
Eyɛ mli akɛ mifɔlɔi bɛ nɔ ko tsɔ moŋ, shi amɛkɛ nibii shã afɔle amɛhã Yehowa, ni enɛ bafee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa kɛhã wɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ 1963 lɛ, amɛhɔ̃ɔ amɛhewɔŋ nibii babaoo bɔ ni afee ni amɛná shika kɛya majimaji ateŋ kpee ni afee yɛ Pasadena, yɛ California, yɛ U.S.A. lɛ. Agbɛnɛ hu, yɛ 1972 lɛ, wɔfã gbɛ aaafee kilomitai 1,000 kɛjɛ he ni wɔyɔɔ lɛ kɛtee Trail, yɛ British Columbia, yɛ Canada, koni wɔyaye wɔbua mɛi pii ni yɔɔ jɛmɛ ni wieɔ Italian lɛ. Be ni wɔtee lɛ, mipapa tsu nii yɛ shwapo wulu ko mli, ni lɛ esaa jɛmɛ. Ená hegbɛi ni kulɛ ebaanyɛ ená shika pii, shi emɔɔɔ mli, ejaakɛ esumɔɔɔ ni nɔ ko gbalaa ejwɛŋmɔ kɛjeɔ Yehowa sɔɔmɔ lɛ nɔ.
Mihiɛ sɔɔ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni mifɔlɔi fee amɛhã mi kɛ minyɛmimɛi etɛ lɛ waa. Amɛnɔkwɛmɔnɔ lɛ ji nɔ klɛŋklɛŋ ni tsɔse mi yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli. Ehã mikase akɛ, kɛ́ mihã Maŋtsɛyeli lɛ he hia mi fe nɔ fɛɛ nɔ yɛ mishihilɛ mli lɛ, Yehowa baakwɛ mi, ni mihiɛ kpaaa enɛ nɔ kɔkɔɔkɔ.—Mat. 6:33.
BE NI WƆJE BE FƐƐ SƆƆMƆ LƐ SHISHI
Yɛ 1980 lɛ, mikɛ nyɛmi yoo ko ni he yɔɔ fɛo ni kɛ otii emamɔ ehiɛ yɛ asafo lɛ mli ni atsɛɔ lɛ Debbie lɛ bote gbalashihilɛ mli. No mli lɛ, wɔmiitao wɔkɛ wɔhe awo be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli. No hewɔ lɛ, be ni wɔbote gbalashihilɛ mli lɛ sɛɛ nyɔji etɛ lɛ, Debbie je gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ shishi. Be ni wɔná afi lɛ, wɔfã kɛtee asafo bibioo ko ni yelikɛbuamɔ he miihia amɛ waa lɛ mli, ni mi hu mibɔi gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ yɛ jɛmɛ.
Gbi ni wɔbote gbalashihilɛ mli lɛ, 1980
Be ni be shwie mli lɛ, wɔnijiaŋ je wui ni wɔkpɛ wɔyiŋ akɛ wɔbaashi. Shi wɔkɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ lɛ susu he dã. Ejɛ suɔmɔ mli ekɛ anɔkwale lɛ ma wɔhiɛ. Ekɛɛ wɔ akɛ: “Naagba lɛ eko jɛ nyɛ. Nyɛkɛ nyɛjwɛŋmɔ miima nibii ni eyaaa lɛ jogbaŋŋ lɛ pɛ anɔ. Shi kɛ́ nyɛkɛ nyɛhiɛ fɔ̃ shi lɛ, nyɛbaana nibii kpakpai komɛi.” Ŋaa ni ewo wɔ lɛ sa waa. (Lala 141:5) Wɔkɛtsu nii amrɔ nɔŋŋ, ni etsɛɛɛ kwraa ni wɔna nibii kpakpai pii. Wɔna akɛ mɛi pii yɛ asafo lɛ mli ni miitao amɛtsu babaoo yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli, ni gbekɛbii kɛ mɛi ni amɛfɔlɔi bɛ asafo lɛ mli lɛ po fata he. Enɛ hã wɔkase nɔ ko kpele. Wɔna akɛ, be fɛɛ be lɛ, esa akɛ wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama nibii kpakpai anɔ ni wɔya nɔ wɔmɛ kɛyashi Yehowa baatsu wɔnaagbai lɛ ahe nii. (Mika 7:7) Enɛ hã wɔná miishɛɛ ekoŋŋ, ni nibii bahi saŋŋ.
Mɛi ejwɛ tsɔɔ wɔ nii yɛ wɔklɛŋklɛŋ gbɛgbalɔi askul lɛ, ni amɛteŋ mɛi etɛ esɔmɔ akɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔi pɛŋ. Amɛkɛ mfonirii komɛi tsɔɔ wɔ ni amɛgba wɔ naagbai komɛi ni amɛkɛkpe kɛ jɔɔmɔi ni amɛná be ni amɛsɔmɔɔ akɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔi lɛ. Enɛ hã wɔná he miishɛɛ waa akɛ wɔ hu wɔbaasɔmɔ akɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔi. No hewɔ lɛ, wɔkɛma wɔhiɛ akɛ wɔbaatsɔmɔ maŋsɛɛ sɔɔlɔi.
Maŋtsɛyeli Asa ko yɛ British Columbia, 1983
Oti nɛɛ hewɔ lɛ, yɛ 1984 lɛ, wɔfã kɛtee Canada kpokpaa ni atsɛɔ lɛ Quebec lɛ fã ni awieɔ French yɛ lɛ, ni jɛmɛ kɛ British Columbia, ni ji he ni wɔjɛ lɛ, jekɛmɔ fe kilomitai 4,000. Naagba kome ni wɔkɛkpe ji, ehe bahia ni wɔkase wiemɔ kroko ni wɔkase bɔ ni jɛmɛ bii lɛ hiɔ shi amɛhãa. Naagba kroko ni wɔkɛkpe ji, bei pii lɛ, shika ni wɔhiɛ lɛ shɛɛɛ nɔ ko tsɔ. Enɛ hewɔ lɛ, wɔyayeɔ kpɛkpɛo yɛ atomo ŋmɔ ko mli, ni no ji nɔ ni wɔye be saŋŋ. Debbie kɛ atomo lɛ feɔ niyenii srɔtoisrɔtoi ni ŋɔɔ waa! Naagbai nɛɛ fɛɛ asɛɛ lɛ, wɔtee nɔ wɔsɔmɔ kɛ miishɛɛ. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, wɔna akɛ Yehowa miikwɛ wɔ.—Lala 64:10.
Gbi ko lɛ, atswa wɔ kɛjɛ Canada Betel ni afɔ̃ wɔ nine ni wɔbasɔmɔ yɛ jɛmɛ; no mli lɛ, wɔkpaaa enɛ gbɛ kwraa. Nɔ hewɔ lɛ ji, wɔŋma wolo kɛbi gbɛ koni ahã wɔya Gilead Skul lɛ eko. No hewɔ lɛ, eyɛ mli akɛ eŋɔɔ wɔnaa akɛ atsɛ wɔ Betel moŋ, shi edɔ wɔ akɛ atsɛko wɔ Gilead. Fɛɛ sɛɛ lɛ, wɔkpɛlɛ ninefɔɔ lɛ nɔ. Be ni wɔyashɛ jɛmɛ lɛ, wɔbi Nyɛminuu Kenneth Little, ni no mli lɛ eji Nitsumɔhe Nine Ajinafoi Akuu mli nyo lɛ akɛ, “Ni kɛ́ atsɛ wɔ Gilead lɛ, te wɔbaafee tɛŋŋ?” Ekɛɛ wɔ akɛ, “Kɛ́ be lɛ shɛ lɛ, wɔbaana naa.”
Otsi sɛɛ nɔŋŋ ni nakai be lɛ shɛ, ejaakɛ atsɛ mi kɛ Debbie Gilead Skul lɛ. No hewɔ lɛ, ehe bahia ni wɔkpɛ wɔyiŋ kɛ́ wɔbaaya aloo wɔyaaa. Nyɛminuu Little kɛɛ wɔ akɛ: “Ekɔɔɔ he eko nɔ ni nyɛbaakɔ lɛ, bei komɛi lɛ nyɛbaanu he akɛ nyɛle kulɛ nyɛkɔ ekroko lɛ. Eko bɛ ni hi fe eko; Yehowa baanyɛ ajɔɔ nyɛ yɛ eko fɛɛ eko ni nyɛbaakɔ lɛ mli.” Wɔkɔ Gilead, ni wɔbana akɛ nɔ ni Nyɛminuu Little wie lɛ ji anɔkwale. Bei pii lɛ, kɛ́ ewa kɛhã nyɛmimɛi komɛi akɛ amɛbaakpɛ amɛyiŋ yɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ fã ni amɛbaakɔ lɛ he lɛ, wɔ hu wɔkɛɔ amɛ nɔ ni Nyɛminuu Little kɛɛ wɔ lɛ nɔŋŋ.
BE NI WƆSƆMƆƆ AKƐ MAŊSƐƐ SƆƆLƆI
(Abɛku) Ulysses Glass
(Ninejurɔ) Jack Redford
Eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ wɔtee Gilead. Wɔji klas 83, ni wɔyi 24. Afee skul lɛ yɛ Brooklyn, yɛ New York, yɛ April 1987. Mɛi titri ni tsɔɔ wɔ nii ji, Nyɛminuu Ulysses Glass kɛ Nyɛminuu Jack Redford. Nyɔji enumɔ ho shwiaa, ni wɔgbe skul lɛ naa yɛ September 6, 1987. Ahã wɔkɛ Nyɛminuu John Goode kɛ eŋa Marie yasɔmɔ yɛ Haiti.
Be ni wɔtee Haiti lɛ, 1988
Kɛjɛ 1962, be ni ashwie naagbee maŋsɛɛ sɔɔlɔi ni yɔɔ Haiti lɛ, ahãko mɔ ko aya jɛmɛ dɔŋŋ. Be ni wɔgbe skul lɛ naa otsii etɛ sɛɛ ni wɔtee Haiti. Ahã wɔkɛ asafo bibioo ko ni shiɛlɔi 35 pɛ yɔɔ mli ni etse ehe banee yɛ gɔji lɛ ayiteŋ lɛ yasɔmɔ. No mli lɛ, wɔdarako tsɔ, ni wɔleee nibii pii, ni wɔ pɛ wɔyɔɔ shĩa ni ato ahã maŋsɛɛ sɔɔlɔi lɛ mli. Mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ miiye ohia futaa, ni amɛteŋ mɛi babaoo hu leee nikanemɔ. Be ni wɔyɔɔ jɛmɛ lɛ, maŋbii lɛ fee basabasa yɛ maŋkwramɔŋ saji ahewɔ, ni mɛi ka shii abɔ akɛ amɛbaafã maŋ hiɛnyiɛlɔ lɛ. Be ko hu lɛ, maŋbii lɛ amlifu waa ni amɛbɔi basabasafeemɔ. Kɔɔyɔɔ ni naa wa waa hu tswa yɛ jɛmɛ shii abɔ.
Nyɛmimɛi ni yɔɔ Haiti lɛ fi shi ni amɛkɛ miishɛɛ sɔmɔ Yehowa, ni wɔkase nibii pii yɛ amɛdɛŋ. Amɛteŋ mɛi pii náaa shihilɛ lɛ mlɛo kwraa, shi amɛsumɔɔ Yehowa kɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ. Nyɛmi yoo ko ni eda yɛ afii amli lɛ leee nikanemɔ, shi ekpe ŋmalɛi ekomekomei 150 ewo eyitsoŋ! Shihilɛi ni yaa nɔ yɛ jɛmɛ daa lɛ hã wɔna akɛ, esa akɛ wɔya nɔ wɔshiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ waa, ejaakɛ no pɛ ji adesai anaagbai lɛ anaa tsabaa. Mɛi ni wɔkɛkase Biblia lɛ be ni wɔtee jɛmɛ klɛŋklɛŋ lɛ ateŋ mɛi komɛi batsɔmɔ daa gbɛgbalɔi, gbɛgbalɔi krɛdɛi, kɛ asafoŋ onukpai, ni enɛ hã wɔná miishɛɛ waa.
Be ni wɔyɔɔ Haiti lɛ, mikɛ oblanyo ko ni atsɛɔ lɛ Trevor, ni eji Mormon (Latter-Days) sɔlemɔ lɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔ lɛ kpe, ni wɔgba Biblia lɛ mli sane shii abɔ. Afii komɛi asɛɛ lɛ, minine shɛ wolo ko nɔ kɛjɛ edɛŋ, ni mikpaaa enɛ gbɛ kwraa. Eŋma akɛ: “Abaabaptisi mi yɛ kpee ni nyiɛ sɛɛ lɛ shishi! Miitao maku misɛɛ kɛba Haiti ni mayasɔmɔ akɛ gbɛgbalɔ krɛdɛɛ yɛ he ni no mli lɛ misɔmɔɔ akɛ Mormon sɔlemɔ lɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔ yɛ lɛ.” Ni nakai pɛpɛɛpɛ efee. Ekɛ eŋa yasɔmɔ yɛ jɛmɛ afii babaoo.
WƆTEE YUROPA KƐ AFRIKA
Miitsu nii yɛ ɔfis ko mli yɛ Slovenia, 1994
Ebafee mlɛo akɛ abaashiɛ yɛ Yuropa hei komɛi, no hewɔ lɛ, ahã wɔyasɔmɔ yɛ jɛmɛ. Yɛ 1992 lɛ, wɔyashɛ Ljubljana, yɛ Slovenia. Jɛmɛ bɛŋkɛ he ni mifɔlɔi hi dani amɛshi kɛtee Italy lɛ. Yɛ nakai beiaŋ lɛ, aawu ta yɛ tsutsu Yugoslavia hei komɛi. No mli lɛ, nyɛmimɛi ni yɔɔ Vienna, yɛ Austria; Zagreb, yɛ Croatia; kɛ Belgrade, yɛ Serbia lɛ ni kwɛɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ yɛ jɛmɛ. Shi agbɛnɛ, aatao ni maji fɛɛ ni tsutsu ko lɛ amɛfeɔ Yugoslavia lɛ aná amɛ diɛŋtsɛ amɛnitsumɔhe nine.
Be ni wɔba biɛ hu lɛ, ehe bahia ni wɔkase wiemɔ kroko kɛ bɔ ni biɛ bii lɛ hiɔ shi amɛhãa. Maŋbii lɛ po kɛɔ akɛ, “Jezik je težek,” ni shishi ji, “Wɔwiemɔ lɛ kasemɔ wa.” Ni ekasemɔ wa lɛɛlɛŋ hu! Wɔnya nyɛmimɛi ni mɔ tsakemɔi ni asafo lɛ kɛbaa lɛ amli lɛ ahe waa, ni wɔna bɔ ni Yehowa jɔɔ amɛ ehã. Shi kome ekoŋŋ lɛ, wɔna akɛ Yehowa sumɔɔ ewebii lɛ, ni etsuɔ nibii ni eyaaa lɛ jogbaŋŋ lɛ ahe nii yɛ be ni sa mli. Nibii ni wɔkase dani wɔtee Slovenia lɛ ye ebua wɔ ni wɔnyɛ wɔdamɔ shihilɛi ni mli wawai ni wɔkɛkpe yɛ jɛmɛ lɛ anaa, ni be ni wɔshiɔ jɛmɛ lɛ, wɔkase nibii hei pii wɔfata he.
Ajie wɔ kɛtee hei krokomɛi hu. Yɛ afi 2000 lɛ, ahã wɔyasɔmɔ yɛ Côte d’Ivoire, yɛ Afrika Anaigbɛ. Ta te shi yɛ Côte d’Ivoire, ni no hewɔ lɛ, yɛ November 2002 lɛ, ahã wɔshi kɛtee Sierra Leone. Be ni wɔyashɛ jɛmɛ lɛ, kpaako afo ta ko ni awu yɛ jɛmɛ afii 11 sɔŋŋ lɛ sɛɛ. No mli lɛ, wɔkpaaa gbɛ kwraa akɛ wɔbaashi Côte d’Ivoire oya nakai. Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, nibii ni wɔkase yɛ shihilɛ mli lɛ ye ebua wɔ ni wɔmiishɛɛ etãaa.
Be ni wɔtee Sierra Leone lɛ, wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ma bɔ ni mɛi pii sumɔɔ ni amɛbo sane lɛ toi kɛ bɔ ni wɔnyɛmimɛi lɛ fi shi yɛ ta be lɛ mli lɛ nɔ. Wɔnyɛmimɛi lɛ bɛ nɔ ko tsɔ, shi amɛsumɔɔ ni amɛkɛ mɛi aja nibii ni amɛyɔɔ lɛ. Nyɛmi yoo ko ke Debbie atadei komɛi. Shi be ni Debbie kɛɛ ahi shi lɛ, nyɛmi yoo lɛ ekpɛlɛɛɛ, ni ewie akɛ: “Be ni awuɔ ta yɛ biɛ lɛ, nyɛmimɛi ni yɔɔ maji krokomɛi lɛ anɔ lɛ ye amɛbua wɔ. Bianɛ lɛ, eshɛ wɔnɔ ni wɔ hu wɔbaaye wɔbua mɛi.” Wɔtswa wɔfai shi akɛ wɔbaakase amɛ.
Sɛɛ mli lɛ, wɔku wɔsɛɛ kɛtee Côte d’Ivoire, shi ta lɛ te shi ekoŋŋ. No hewɔ lɛ, yɛ November 2004 lɛ, akɛ hɛlikɔpta wó wɔ kɛshi jɛmɛ. Nɔ pɛ ni minyɛ miwó ji baagi kome, ni Debbie hu wó ekome. Nakai gbi lɛ gbɛkɛ lɛ, akɛ wɔ tee he ko ni asraafoi ni jɛ France yɔɔ, ni shikpɔŋ wɔkãmɔ wɔwɔ. Enɔ jetsɛremɔ lɛ, akɛ wɔ tee Switzerland. Wɔyashɛ nitsumɔhe nine lɛ nyɔɔŋ teŋ. Be ni wɔyashɛ lɛ, Nitsumɔhe Nine Ajinafoi Akuu lɛ mli bii lɛ kɛ amɛŋamɛi kɛ Sɔɔmɔ Tsɔsemɔ Skul tsɔɔlɔi lɛ kɛ amɛŋamɛi lɛ here wɔ hiɛmɛɛ, amɛfuafua wɔ, ni amɛhã wɔ niyenii kɛ chocolate pii. Nɔ ni amɛfee lɛ ta wɔtsuiŋ waa.
Miihã abobalɔi komɛi wiemɔ yɛ Côte d’Ivoire, 2005
Sɛɛ mli lɛ, ahã wɔyasɔmɔ yɛ Ghana, shi etsɛɛɛ ni ajie wɔ kɛtee Côte d’Ivoire ekoŋŋ, ejaakɛ ta ni awuɔ yɛ jɛmɛ lɛ eba shi. Nɔ ko ni ye ebua wɔ waa yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli ji, suɔmɔ ni nyɛmimɛi lɛ jie lɛ kpo amɛtsɔɔ wɔ lɛ. Mikɛ Debbie kpɛ wɔyiŋ akɛ, eyɛ mli akɛ Yehowa webii jieɔ suɔmɔ kpo be fɛɛ be moŋ, shi wɔbuŋ enɛ akɛ nɔ ko fɛlɛfɛlɛ. Anɔkwa, Yehowa tsɔ nibii ni wɔtsɔ mli yɛ nakai be lɛ mli lɛ anɔ etsɔɔ wɔ nii waa.
AKƐ WƆ TEE ISRAEL NIIAŊ
Be ni wɔsɔmɔɔ yɛ Israel niiaŋ lɛ, 2007
Yɛ 2006 lɛ, nitsumɔhe yitso lɛ ŋma wɔ wolo akɛ wɔyasɔmɔ yɛ Israel niiaŋ. Wɔkɛ shihilɛi krokomɛi hu yakpe yɛ jɛmɛ, wɔkase wiemɔi srɔtoi, ni wɔkase bɔ ni amɛhiɔ shi amɛhãa. Maŋkwramɔŋ kui kɛ jamɔ kui ni yɔɔ jɛmɛ lɛ kɛ amɛhe tswaa waa, ni shihilɛ nɛɛ hu ni wɔyaje mli lɛ hã wɔkase nibii pii. Eyɛ mli akɛ nyɛmimɛi ni yɔɔ biɛ lɛ wieɔ wiemɔi srɔtoisrɔtoi moŋ, shi akɛni amɛ fɛɛ amɛkɛ asafo lɛ gbɛtsɔɔmɔi tsuɔ nii hewɔ lɛ, ekomefeemɔ yɛ amɛteŋ. Wɔbasumɔ nyɛmimɛi lɛ waa, ejaakɛ amɛteŋ mɛi babaoo awekumɛi, mɛi ni amɛkɛyaa skul, mɛi ni amɛkɛtsuɔ nii, kɛ amɛkutsoŋbii te shi amɛwo amɛ, shi amɛkɛ ekãa fi shi.
Wɔtee kpee krɛdɛɛ ni afee yɛ Tel Aviv, yɛ Israel, yɛ 2012 lɛ eko. Kpee nɛɛ bafee klɛŋklɛŋ be ni Yehowa webii ni yɔɔ jɛmɛ niiaŋ lɛ kpe kutuu nɛkɛ. Anɔkwa, kɛjɛ afi 33 Ŋ.B. Pentekoste Gbi lɛ nɔ kɛbashi nakai beiaŋ lɛ, Yehowa webii pii buako amɛhe naa yɛ jɛmɛ nɛkɛ pɛŋ. Wɔhiɛ kpaŋ kpee nɛɛ nɔ kɔkɔɔkɔ!
Be ni wɔyɔɔ Israel niiaŋ lɛ, atsu wɔ kɛtee maŋ ko ni atsĩ wɔnitsumɔ lɛ naa yɛ jɛmɛ lɛ nɔ. Wɔkɛ asafo lɛ woji lɛ eko tee, wɔshiɛ, ni wɔtee kpeei bibii. Eyɛ mli akɛ asraafoi hiɛ tui yɛ gbɛjegbɛi lɛ ahe yɛ he fɛɛ he moŋ, shi wɔkɛ hiɛshikamɔ tsu nii, ni no hewɔ lɛ, wɔkɛ wɔ diɛŋtsɛ wɔhe kɛ nyɛmimɛi fioo ni yɔɔ jɛmɛ lɛ wooo oshãra mli be ni wɔkɛ amɛ shãraa lɛ.
WƆKU WƆSƐƐ KƐTEE AFRIKA
Miisaa mihe kɛhã wiemɔ ko, Congo, 2014
Yɛ 2013 lɛ, ahã wɔle akɛ wɔbaayasɔmɔ yɛ nitsumɔhe nine ni yɔɔ Kinshasa, yɛ Congo lɛ. Esoro nitsumɔ nɛɛ kwraa yɛ nɔ ni no mli lɛ wɔtsuɔ be ni wɔyɔɔ Israel niiaŋ lɛ. Congo yɛ fɛo waa, shi maŋbii lɛ ateŋ mɛi pii miiye ohia futaa, ni awuɔ ta yɛ jɛmɛ waa. Wɔyasusu akɛ, akɛni wɔhi Afrika pɛŋ hewɔ lɛ, wɔle jɛmɛ shihilɛ, ni no hewɔ lɛ, wɔbɛ naagba. Shi asomoaŋ, nibii pii yɛ ni wɔleee. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, no mli lɛ wɔleee akɛ hei pii yɛ maŋ nɛɛ mli ni tsɔne nyɛɛɛ aya. Shi wɔna nibii kpakpai pii ni wɔbaanyɛ wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama nɔ; eko ji, bɔ ni nyɛmimɛi lɛ fiɔ shi ni amɛyaa nɔ amɛkɛ miishɛɛ sɔmɔɔ Yehowa yɛ ohia ni amɛyeɔ lɛ fɛɛ sɛɛ, bɔ ni amɛsumɔɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ, kɛ bɔ ni amɛfeɔ nɔ fɛɛ nɔ ni amɛbaanyɛ koni amɛnyɛ amɛya asafoŋ kpeei kɛ Kristofoi akpeei krokomɛi. Wɔna faŋŋ akɛ, Yehowa yelikɛbuamɔ kɛ edromɔ pɛ naa shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yaa nɔ eshwereɔ yɛ maŋ nɛɛ nɔ. Wɔkase nibii pii ni he hiaa waa be ni wɔyɔɔ Congo lɛ, ni wɔbaná nanemɛi pii ni bɛŋkɛ wɔ tamɔ wɔwekumɛi.
Wɔnyiɛ shiɛmɔ nɔ yɛ South Africa, 2023
Yɛ 2017 naagbeegbɛ lɛ, ajie wɔ kɛtee South Africa nitsumɔhe nine lɛ. Enɛ ji nitsumɔhe nine ni da fe fɛɛ ni wɔyasɔmɔ yɛ pɛŋ, ni nitsumɔi ni ahã wɔ yɛ jɛmɛ lɛ hu, wɔtsuko eko dã. Shi kome ekoŋŋ lɛ, ehe bahia ni wɔkase nibii pii, shi nibii ni wɔkase be ko ni eho lɛ ye ebua wɔ. Nyɛmimɛi babaoo yɛ biɛ ni kɛ afii pii esɔmɔ Yehowa, ni wɔsumɔɔ amɛ waa. Agbɛnɛ hu, kɛ́ okwɛ Betel weku lɛ, obaana akɛ amɛjɛ maji srɔtoi anɔ kɛ wekui srɔtoi amli, ni mɛidiji yɛ mli, ni blɔfomɛi hu yɛ mli. Shi amɛ fɛɛ amɛfee ekome kɛmiitsu nii, ni enɛ yɛ fɛo waa. Onaa faŋŋ akɛ, Yehowa webii ni yɔɔ biɛ lɛ miibɔ mɔdɛŋ ni amɛwo gbɔmɔ hee lɛ ni amɛkɛ Biblia mli shishitoo mlai atsu nii, ni enɛ hewɔ lɛ, Yehowa ejɔɔ amɛ kɛ toiŋjɔlɛ babaoo.
Mi kɛ Debbie etsu nitsumɔi srɔtoisrɔtoi yɛ Yehowa asafo lɛ mli. Wɔkase bɔ ni akɛ mɛi srɔtoi hiɔ shi ahãa, ni wɔkase wiemɔi hei hu. Bei komɛi lɛ, wɔnáaa shihilɛ lɛ mlɛo. Shi be fɛɛ be lɛ, Yehowa tsɔɔ esafo lɛ kɛ wɔnyɛmimɛi lɛ anɔ ehãa wɔnaa akɛ esumɔɔ wɔ waa. (Lala 144:2) Wɔle akɛ, nibii ni Yehowa etsɔɔ wɔ yɛ be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ ehã wɔmiisɔmɔ lɛ jogbaŋŋ.
Mihiɛ sɔɔ bɔ ni mifɔlɔi tsɔse mi amɛhã lɛ, bɔ ni miŋa Debbie yeɔ ebuaa mi lɛ, kɛ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni nyɛmimɛi ni yɔɔ je lɛŋ hei srɔtoi efee amɛhã wɔ lɛ. Wɔleee bɔ ni wɔshihilɛ baaji wɔsɛɛ, shi wɔtswa wɔfai shi akɛ, wɔbaaya nɔ wɔŋmɛ gbɛ ni wɔ-Tsɔɔlɔ Kpele lɛ atsɔɔ wɔ nii.