Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • re yitso 3 bf. 15-17
  • Nii ni Sa akɛ Aba Mli Oya

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Nii ni Sa akɛ Aba Mli Oya
  • Kpojiemɔ—Enaagbee Kwraa lɛ Ebɛŋkɛ!
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Adafitswaa Gbɛ ni Atsɔ nɔ Akɛha
  • Nyɛfea Kpojiemɔ Wolo Lɛ Kanelɔi Ni Yɔɔ Miishɛɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1999
  • Kpojiemɔ kɛ Bo
    Kpojiemɔ—Enaagbee Kwraa lɛ Ebɛŋkɛ!
  • Bo Nɔ Ni Mumɔ Lɛ Kɛɔ Asafoi Lɛ Toi
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1989
  • Kpojiemɔ Kooloi Lɛ​—Mɛni Hewɔ Esa Akɛ Okane Amɛhe Sane?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1986
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Kpojiemɔ—Enaagbee Kwraa lɛ Ebɛŋkɛ!
re yitso 3 bf. 15-17

Yitso 3

Nii ni Sa akɛ Aba Mli Oya

1. Te ooofee tɛŋŋ ojo Nyɔŋmɔ fɔbuu kojomɔ ni baa je nɛɛ nɔ lɛ naa foi?

ESA akɛ ofee mɔ ni susuɔ nibii ni yaa nɔ yɛ je lɛ mli ŋmɛnɛ lɛ he waa. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ je nɛɛ nyɛŋ ajo Nyɔŋmɔ fɔbuu kojomɔ naa foi. Shi bo lɛ, obaanyɛ ojo naa foi. Obaanyɛ ofee enɛ kɛtsɔ ‘jeŋ’ ni abu lɛ fɔ aha hiɛkpatamɔ nɛɛ ‘fa’ ko ni ofeŋ lɛ nɔ. Enɛ etsɔɔɔ akɛ oooŋɔ osɔfoi mɔ kome shihilɛ gbɛ ni yɔɔ keketee lɛ eko. No tsɔɔ akɛ yɛ be mli ni onaa shihilɛ kpakpa ni shishinumɔ yɔɔ mli ni hi lɛ mli ŋɔɔmɔ lɛ, oootsi ohe kɛaajɛ maŋkwramɔ ni ekpɔtɔ nɛɛ, kɛaajɛ jarayeli hiɛjoomɔ, kɛ agbɛnɛ kɛaajɛ jamɔ ni gbeɔ Nyɔŋmɔ gbɛi lɛ he guɔ kɛ agbɛnɛ kɛaajɛ yiwalɛ kɛ jeŋba shara su ni yɔɔ lɛ he. Yɛ nakai beaŋ nɔŋŋ lɛ, esa akɛ odi Nyɔŋmɔ jeŋba he tɛi ni nɔ kwɔlɔ lɛ asɛɛ ni otao akɛ ooofee esuɔmɔnaa nii. (Yohane 17:14-16; Zefania 2:2, 3; Kpojiemɔ 21:8) Biblia mli wolo ni ji Kpojiemɔ tsɔɔ bɔ ni ehe hiaa kɛha bo akɛ okɛ enɛɛmɛi aaatsu nii koni ofee tsakemɔi ni he hiaa lɛ yɛ oshihilɛ gbɛ lɛ mli.

2. Mɛɛ gbɛ nɔ bɔfo Yohane tsɔɔ ekpaa Kpojiemɔ gbalɛ ni yɔɔ nyam lɛ hiɛ yɛ, ni namɛi ji mɛi ni Nyɔŋmɔ kɛ shɛɛ saji ni he hiaa waa nɛɛ ha?

2 Bɔfo Yohane kpaa nɛkɛ gbalɛ ni yɔɔ nyam nɛɛ hiɛ kɛ nɛkɛ wiemɔi nɛɛ: “Yesu Kristo kpojiemɔ ni Nyɔŋmɔ ŋɔ ha lɛ, ni ekɛtsɔɔ etsuji nii ni sa akɛ aba mli oya.” (Kpojiemɔ 1:1a) No hewɔ lɛ Yesu Kristo ni atee lɛ shi lɛ ji mɔ ni nine shɛ shɛɛ saji ni jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli nɛɛ nɔ. Akɛ mɔ ni fataaa Triniti teemɔŋ sane ko he lɛ, aatsɔɔ yɛ biɛ akɛ Yesu baa ehe shi ehaa e-Tsɛ lɛ. Nakai nɔŋŋ hu “tsuji” ni feɔ Kristofoi asafo lɛ baa amɛhe shi amɛhaa Yesu Kristo, no hewɔ lɛ ‘amɛnyiɛɔ esɛɛ kɛyaa he fɛɛ he ni eyaa.’ (Kpojiemɔ 14:4; Efesobii 5:24) Shi ŋmɛnɛ, namɛi ji Nyɔŋmɔ “tsuji” lɛ diɛŋtsɛ, ni Kpojiemɔ he baa sɛɛnamɔ kɛhaa amɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

3. (a) Namɛi ji “tsuji” ni baa amɛhe shi amɛhaa Yesu Kristo lɛ? (b) Mɛɛ nitsumɔ “tsuji” anɔkwafoi lɛ tsuɔ yɛ ŋwɛibɔfoi agbɛtsɔɔmɔ shishi?

3 Bɔfo Yohane ni ŋma Kpojiemɔ wolo lɛ efɔ shi lɛ tsɔɔ akɛ lɛ diɛŋtsɛ lɛ eji tsulɔ. Lɛ ji bɔfoi lɛ ateŋ naagbee mɔ ni yɔɔ wala mli kɛ “tsuji” akuu ni akɛ mumɔ efɔ amɛ mu ni ahala amɛ ni naa wala ni gbele bɛ mli yɛ ŋwɛi lɛ ateŋ mɔ kome. Ŋmɛnɛ, amɛteŋ mɛi akpei fioo ko pɛ eshwɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lolo. Nyɔŋmɔ yɛ tsuji krokomɛi hu, hii, yei kɛ gbekɛbii ni feɔ asafo babaoo ko ni amrɔ nɛɛ amɛyibɔ shɛɔ akpekpei amli. Mɛnɛɛmɛi hu kɛ “tsuji” ni afɔ amɛ mu lɛ efee ekome kɛmiina naanɔ sanekpakpa kɛha adesai fɛɛ lɛ jajemɔ mli gbɛfaŋnɔ. Oo, kwɛ bɔ ni nɛkɛ “tsuji” nɛɛ fɛɛ kɛ amɛhe haa koni amɛye amɛbua shikpɔŋ lɛ nɔ heshibalɔi lɛ koni amɛnine ashɛ yiwalaheremɔ nɔ! (Mateo 24:14; Kpojiemɔ 7:9, 14; 14:6) Kpojiemɔ tsɔɔ nɔ ni esa akɛ ofee koni sanekpakpa ni kɛ miishɛɛ baa lɛ he aba sɛɛnamɔ aha bo.

4. (a) Akɛni nɔ ni fa fe afii 1,900 eho momo yɛ be mli ni Yohane ŋma Kpojiemɔ lɛ hewɔ lɛ, te eeefee tɛŋŋ ewie “nii ni sa akɛ aba mli oya” lɛ he lɛ? (b) Mɛni odaseyelii lɛ tsɔɔ agbɛnɛ yɛ nibii ni agba afɔ shi lɛ ahe?

4 Te aaafee tɛŋŋ ni Yohane aaanyɛ akɛɛ akɛ akɛ “nii ni sa akɛ aba mli oya” baatsɔɔ nɛkɛ “tsuji” nɛɛ? Ani jeee nɔ ni fa fe afii 1,900 nɛ ni ajaje nakai wiemɔi lɛ? Yɛ Yehowa, ni ehiɛ lɛ afii akpe tamɔ “nyɛ kpaakpa nyɛ” lɛ susumɔ naa lɛ, afii 1,900 lɛ ji be kuku kɛ akɛto yinɔi babaoo ni ekɛbɔ nii koni ekɛsaa shikpɔŋ nɛɛ eha adesai ni baahi nɔ lɛ he lɛ. (Lala 90:4) Bɔfo Paulo ŋma yɛ lɛ diɛŋtsɛ ‘egbɛkwɛmɔ kɛ nɔhiɛkamɔ’ he, ejaakɛ ŋwanejee ko bɛ he akɛ etamɔ nɔ ni enyɔmɔwoo lɛ ebɛŋkɛ lɛ diɛŋtsɛ. (Filipibii 1:20) Shi, ŋmɛnɛ, odaseyelii babaoo yɛ ni tsɔɔ akɛ nibii fɛɛ ni agba afɔ shi lɛ baaba mli yɛ ebe naa pɛpɛɛpɛ. Be ko bako yɛ adesa yinɔsane mli ni oshara eba adesai ayiwalaheremɔ he nɛkɛ. Nyɔŋmɔ pɛ ji mɔ ni yɔɔ tsabaa lɛ!—Yesaia 45:21.

Adafitswaa Gbɛ ni Atsɔ nɔ Akɛha

5. Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ akɛ Kpojiemɔ lɛ ha bɔfo Yohane kɛ agbɛnɛ kɛha asafoi lɛ?

5 Kpojiemɔ 1:1b, 2 (New World Translation) yaa nɔ akɛ: “Ni [Yesu] ekɛtsu ebɔfo lɛ ni ekɛ [Kpojiemɔ] abatsɔɔ etsulɔ Yohane, mɔ ni ye Nyɔŋmɔ wiemɔ lɛ kɛ Yesu Kristo odase lɛ he odase, yɛ nibii fɛɛ ni ena lɛ hewɔ lɛ yɛ okadii amli.” No hewɔ lɛ Yohane nine shɛ niŋmaa ni jɛ mumɔŋ lɛ nɔ kɛtsɔ tsulɔ ko ni ji ŋwɛibɔfo nɔ. Eŋma yɛ wolo mli, ni ekɛyaha asafoi ni yɔɔ ebe mli lɛ. Yɛ miishɛɛ mli lɛ, Nyɔŋmɔ ebaa yi koni akɛwo etsuji ni efee ekome ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ ŋmɛnɛ lɛ asafoi aaafee 100,000 lɛ hewalɛ.

6. Mɛɛ gbɛ nɔ Yesu tsɔ eha ayoo adafitswaa gbɛ ni ekɛbaatsu nii ni ekɛ mumɔŋ niyenii aha ‘etsuji’ ŋmɛnɛ lɛ yɛ?

6 Nyɔŋmɔ yɛ adafitswaa gbɛ ni ebaatsɔ nɔ ni ekɛ Kpojiemɔ lɛ aha yɛ Yohane gbii lɛ amli, ni Yohane ji nakai gbɛ lɛ fa ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ. Nakai nɔŋŋ hu, Nyɔŋmɔ yɛ adafitswaa gbɛ ni etsɔɔ nɔ ekɛ mumɔŋ niyenii haa ‘etsuji’ ŋmɛnɛ. Yɛ Yesu gbalɛ kpeteŋkpele ni kɔɔ nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee lɛ he lɛ, eha ayoo shikpɔŋ nɔ adafitswaa gbɛ nɛɛ akɛ “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ, mɔ ni enuŋtsɔ ŋɔ lɛ eto ewebii anɔ, koni eha amɛ amɛŋmaa yɛ be ni sa nɔ.” (Mateo 24:3, 45-47) Ekɛ nɛkɛ Yohane kuu nɛɛ tsuɔ nii ni ekɛjieɔ gbalɛ lɛ shishinumɔ lɛ kpo.

7. (a) Te esa akɛ okadii ni ana yɛ Kpojiemɔ lɛ asa wɔhe aha tɛŋŋ? (b) Bei enyiɛ nɛ ni Yohane kuu lɛ mlibii lɛ ekomɛi ená ninaai ni yɔɔ Kpojiemɔ lɛ mlibaa lɛ mli gbɛfaŋnɔ?

7 Bɔfo Yohane ŋma akɛ Yesu kɛ Kpojiemɔ lɛ ha yɛ “okadii” loo nɔkwɛmɔ nii amli. Enɛɛmɛi amlipɛimɔ kanyaa mɔ waa ni eyɛ miishɛɛ hu. Amɛtsɔɔ nifeemɔi ni hewalɛ yɔɔ mli ni sa akɛ akanya wɔ hu ni wɔkɛ ekaa kɛ mɔdɛŋbɔɔ aha mɛi krokomɛi ale gbalɛ lɛ kɛ eshishinumɔ. Kpojiemɔ kɛ ninaai sɔrɔtoi abɔ ni kanyaa mɔ haa wɔ, ni Yohane ná eko fɛɛ eko mli gbɛfaŋnɔ, ekolɛ akɛ mɔ ni kɛ ehe woɔ mli waa loo mɔ ni kwɛɔ nɔ ni yaa nɔ lɛ. Yohane kuu lɛ mlibii, ni amɛteŋ mɛi komɛi kɛ afii nyɔŋmai abɔ ená ninaai nɛɛ amlibaa mli gbɛfaŋnɔ lɛ yɛ miishɛɛ akɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ ejie amɛshishinumɔ lɛ kpo bɔni afee ni amɛnyɛ amɛtsɔɔ mli amɛha mɛi krokomɛi.

8. (a) Mɛni yɔɔ faŋŋ yɛ Kpojiemɔ ninaai lɛ eko fɛɛ eko he? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ Daniel gbalɛ lɛ yeɔ ebuaa wɔ koni wɔnu nɔ ni Kpojiemɔ mli kooloi lɛ ji lɛ shishi?

8 Akɛ ninaai ni yɔɔ Kpojiemɔ nɛɛ haaa yɛ be ni amɛba mli lɛ naa. Eko fɛɛ eko yɛ lɛ diɛŋtsɛ ebe ni ekɛbaaba mli. Ninaai lɛ pii amli wiemɔi lɛ haa wɔnuɔ gbalɛi komɛi ni atsɔ hiɛ akɛha ni haa wɔyooɔ amɛshishitsɔɔmɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Daniel gbalɛ lɛ tsɔɔ kooloi ejwɛ komɛi ni he yɔɔ gbeyei, ni etsɔɔ mli akɛ enɛɛmɛi damɔ shi kɛha shikpɔŋ nɔ hewalɛi ni yeɔ nɔ. No hewɔ lɛ, eyeɔ ebuaa wɔ ni wɔnuɔ shishi akɛ kooloi ni yɔɔ Kpojiemɔ lɛ damɔ shi kɛha maŋkwramɔŋ hewalɛi, ni nɔ ni yɔɔ bianɛ lɛ fata he.—Daniel 7:1-8, 17; Kpojiemɔ 13:2, 11-13; 17:3.

9. (a) Mɛɛ su Yohane kuu lɛ ejie lɛ kpo tamɔ Yohane nɔŋŋ? (b) Yohane tsɔɔ wɔ gbɛ ni wɔɔtsɔ nɔ wɔna miishɛɛ lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

9 Yohane ye anɔkwale yɛ shɛɛ sane ni Nyɔŋmɔ tsɔ Yesu Kristo nɔ ekɛha lɛ ni ekɛye odase lɛ mli. Etsɔɔ “nibii fɛɛ ni ena” lɛ mli fitsofitso. Yohane kuu lɛ etee nɔ amɛkɛ anɔkwayeli etao gbɛtsɔɔmɔ kɛtsɔ Nyɔŋmɔ kɛ Yesu Kristo dɛŋ bɔni afee ni amɛnu gbalɛ lɛ shishi jogbaŋŋ ni amɛha Nyɔŋmɔ webii lɛ ale emli saji otii ni he hiaa lɛ. Kɛha asafo ni afɔ amɛ mu lɛ (kɛ agbɛnɛ asafo babaoo ni jɛ majimaji ateŋ ni Nyɔŋmɔ baabaa amɛyi kɛtsɔ amanehulu kpeteŋkpele lɛ mli lɛ) asɛɛnamɔ hewɔ lɛ, Yohane ŋma akɛ: “Miishɛɛ ji mɔ ni kaneɔ lɛ kɛ mɛi ni nuɔ gbalɛ wiemɔi nɛɛ, kɛ mɛi ni yeɔ nibii ni aŋmala yɛ mli lɛ anɔ lɛ, ejaakɛ be ni ato lɛ eshɛ eta.”—Kpojiemɔ 1:3, New World Translation.

10. Mɛni esa akɛ wɔfee yɛ Kpojiemɔ lɛ he ni wɔna miishɛɛ?

10 Kɛ okane Kpojiemɔ, ni titri lɛ hu kɛ oye wiemɔi ni aŋma yɛ mli lɛ anɔ lɛ, ehe baaba sɛɛnamɔ babaoo aha bo. Yohane tsɔɔ mli yɛ ewoji ni eŋmala lɛ ekome mli: “Enɛ ji Nyɔŋmɔ suɔmɔ lɛ, akɛ wɔye ekitai lɛ anɔ; ni ekitai lɛ waaa, ejaakɛ nɔ fɛɛ nɔ ni ajɛ Nyɔŋmɔ mli afɔ lɛ lɛ, eyeɔ je lɛ nɔ kunim; ni wɔ hemɔkɛyeli lɛ ji nɔ ni wɔkɛyeɔ je lɛ nɔ kunim.” (1 Yohane 5:3, 4) Kɛ ona hemɔkɛyeli ni tamɔ nɛkɛ lɛ, obaana miishɛɛ babaoo diɛŋtsɛ!

11. (a) Mɛni hewɔ ni ehe hiaa akɛ wɔɔye gbalɛ lɛ mli wiemɔi lɛ anɔ lɛ? (b) Mɛɛ be bɛŋkɛɔ wɔ kɛ foi yɛ gbɛ ni yɔɔ gbeyei nɔ lɛ?

11 Ehe miihia waa ni wɔye gbalɛ lɛ mli wiemɔi lɛ anɔ, “ejaakɛ be ni ato lɛ eshɛ eta.” Be ni ato kɛha mɛni? Koni Kpojiemɔ mli gbalɛi ni Nyɔŋmɔ kojomɔi fata he lɛ aba mli. Be eshɛ ni Nyɔŋmɔ kɛ Yesu Kristo kɛ naagbee fɔbuu kojomɔ baaba Satan jeŋ gbɛjianɔtoo lɛ nɔ. Beni Yesu yɔɔ shikpɔŋ nɛɛ nɔ lɛ, ejaje akɛ Tsɛ lɛ pɛ le “no gbi lɛ kɛ no ŋmɛlɛtswaa lɛ.” Yɛ be mli ni ekwɛɔ haomɔ be ni baafa yɛ shikpɔŋ nɔ yɛ wɔbe nɛɛ mli lɛ, Yesu kɛɛ hu akɛ: “Yinɔ nɛɛ hoŋ, ja nii nɛɛ fɛɛ eba mli da.” No hewɔ lɛ be ni ato ni Nyɔŋmɔ kɛbaatsu eyiŋtoo he nii lɛ miibɛŋkɛ yɛ gbɛ ni yɔɔ gbeyei nɔ. (Marko 13:8, 30-32) Taakɛ Habakuk 2:3 jaje lɛ: “Shi ninaa lɛ yɛ ha be ni ato lɛ kɛ̃, ni eeye oyai ni eshɛ enaagbee, ni emaleŋ; kɛ eshashao shi hu ji, mɛɛ lɛ kɛ̃; ejaakɛ ebaaba lɛlɛŋ, ekpeŋ sɛɛ!” Wɔ yiwalaheremɔ kɛmiitsɔ amanehulu kpeteŋkpele lɛ mli lɛ damɔ Nyɔŋmɔ gbalɛ Wiemɔ lɛ mli wiemɔi lɛ atoiboo nɔ.—Mateo 24:20-22.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 15]

Bɔni afee ni wɔnu Kpojiemɔ wolo lɛ shishi lɛ ehe miihia ni

● Wɔnine ashɛ Yehowa mumɔ lɛ yelikɛbuamɔ nɔ

● Wɔyoo be mli ni Nuŋtsɔ lɛ gbi lɛ je shishi

● Wɔyoo tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ lɛ ŋmɛnɛ

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje