-
Sanebimɔi Ni Jɛ Kanelɔi AdɛŋBuu-Mɔɔ—1999 | April 15
-
-
Sanebimɔi Ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ
Áhe Yehowa Odasefoi komɛi awo nitsumɔ ni kɔɔ jamɔŋ tsũmaa loo jamɔŋ nibii komɛi ahe nitsumɔ mli. Mɛɛ jwɛŋmɔ Ŋmalɛ lɛ hiɛ yɛ nitsumɔ ni tamɔ nɛkɛ he?
Kristofoi ni taoɔ akɛ amɛkɛ 1 Timoteo 5:8 ni maa bɔ ni ehe hiaa ni mɔ ko kɛ heloonaa nibii aha eshiabii lɛ nɔ mi lɛ atsu nii yɛ anɔkwayeli mli lɛ baanyɛ amɛkɛ sane nɛɛ akpe. Eyɛ faŋŋ akɛ esa akɛ Kristofoi kɛ nakai ŋaawoo lɛ atsu nii moŋ, shi ehaaa amɛ hegbɛ ni amɛkɛkpɛlɛ heloonaa nitsumɔ fɛɛ nitsumɔ kɛ ekrokomɛi srɔtoi fɛɛ nɔ, ní ekɔɔɔ he eko bɔ ni nitsumɔ lɛ yɔɔ ha. Kristofoi ahiɛ sɔɔ bɔ ni ehe hiaa akɛ amɛaasusu nibii krokomɛi ni kɔɔ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nifeemɔ he lɛ he waa. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, bɔ ni nuu shweɔ akɛ eeekwɛ eweku lɛ haaa lɛ hegbɛ koni eku nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ jeŋba shara loo gbɔmɔgbee he lɛ mli. (Okɛto 1 Mose 39:4-9; Yesaia 2:4; Yohane 17:14, 16 he.) Ehe miihia hu ni Kristofoi afee nii yɛ famɔ ni akɛha akɛ aje Babilon Kpeteŋkpele, jeŋ apasa jamɔ maŋtsɛyeli lɛ mli lɛ kɛ gbeekpamɔ naa.—Kpojiemɔ 18:4, 5.
Nyɔŋmɔ tsuji kɛ nitsumɔ mli shihilɛi babaoo kpeɔ yɛ jeŋ fɛɛ. Ebaafee nɔ ni jwɛŋmɔ bɛ mli kɛ nɔ ni wɔbɛ hegbɛ akɛ wɔɔbɔ mɔdɛŋ ni wɔto shihilɛi lɛ fɛɛ naa wɔshwie shi ni wɔfee mlai ni wɔtsɔɔ mli fitsofitso. (2 Korintobii 1:24) Shi kɛlɛ, nyɛhaa wɔtsĩa nibii komɛi ni esa akɛ Kristofoi asusu he yɛ be mli ni amɛkpɛɔ amɛyiŋ yɛ nitsumɔ ni amɛbaatsu lɛ he lɛ atã. Atsɔɔ nibii nɛɛ amli kuku yɛ July 15, 1982 The Watchtower lɛ mli, yɛ sane ni tsɔɔ henilee ni Nyɔŋmɔ kɛha lɛ he sɛɛ ni wɔɔná lɛ mli. Akrabatsa ko tée sanebimɔi enyɔ komɛi ni he hiaa waa ashi, kɛkɛ ni etsɔɔ shihilɛi krokomɛi hu ni yeɔ ebuaa.
Klɛŋklɛŋ sanebimɔ ni he hiaa waa lɛ ji enɛ: Ani abuɔ heloonaa nitsumɔ lɛ diɛŋtsɛ fɔ́ yɛ Biblia lɛ mli? Beni The Watchtower lɛ wieɔ enɛ he lɛ, etsɔɔ mli akɛ Biblia lɛ buɔ juu, lá ni akɛtsuɔ nii yɛ gbɛ fɔŋ nɔ, kɛ wɔŋjamɔ fɔ́. Esa akɛ Kristofonyo akwa heloonaa nitsumɔ ni haa nitsumɔi ni Nyɔŋmɔ ekpɛlɛɛɛ nɔ lɛ yaa hiɛ yɛ gbɛ ni yɔɔ tɛ̃ɛ nɔ, tamɔ nɔ ni atsĩ tã amrɔ nɛɛ.
Sanebimɔ ni ji enyɔ lɛ ji: Ani nii nɛɛ tsumɔ baaha mɔ lɛ afee mɔ ni fataa he yɛ nifeemɔ ni abu lɛ fɔ́ ko mli? Eyɛ faŋŋ akɛ, mɔ ko ni áhe lɛ awo he ni ashwɛɔ asɔ yɛ yɛ teemɔŋ, musufitemɔ helatsamɔhe ko, loo shia ni yei ajwamaŋi kɛ amɛhe yeɔ jara yɛ mli lɛ baaha mɔ lɛ afee mɔ ni fataa he yɛ nifeemɔ ni teɔ shi ewoɔ ŋmalɛ lɛ mli. Kɛ nitsumɔ ni etsuɔ daa yɛ jɛmɛ lɛ ji tsũi lɛ amli bɛɛmɔ kɛkɛ loo tɛlifoŋ tswaa nɔheremɔ po lɛ, ebaafee mɔ ni fataa he yɛ nifeemɔ ko ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ buɔ lɛ fɔ́ lɛ mli.
Kristofoi babaoo ni kɛ nitsumɔ he yiŋkpɛi kpe lɛ ena akɛ nakai sanebimɔi lɛ amlipɛimɔ kɛkɛ yeɔ ebuaa amɛ koni amɛkpɛ amɛyiŋ.
Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ nakai sanebimɔi enyɔ lɛ mli lɛ, mɔ ko baanyɛ ana nɔ hewɔ ni anɔkwa jálɔ ko efeŋ apasa jamɔŋ gbɛjianɔtoo ko mli nitsulɔ diɛŋtsɛ, ní eeetsu nii eha sɔlemɔ ko loo yɛ sɔlemɔtsu ko mli. Kpojiemɔ 18:4 tsɔɔ famɔ nɛɛ akɛ: “Nyɛjea emli, mimaŋ, koni nyɛkɛ lɛ akafee ekome yɛ ehe eshai lɛ amli.” Mɔ ko baanyɛ ekɛ ehe awo Babilon Kpeteŋkpele lɛ nitsumɔi kɛ eshai amli kɛ́ eji mɔ ni tsuɔ nii daa ehaa jamɔ ko ni tsɔɔ apasa jamɔ he nii lɛ. Kɛ nitsulɔ lɛ ji abɔɔ mli nitsulɔ, nitsumɔhe lɛ mli falefalefeelɔ, nisaalɔ, aloo shika he akɔntaabulɔ lɛ, nitsumɔ ni etsuɔ lɛ baafee nɔ ni haa jamɔ ni teɔ shi woɔ anɔkwa jamɔ lɛ yaa hiɛ. Kɛfata he lɛ, gbɔmɛi ni aaana nitsulɔ nɛɛ ni tsuɔ nii koni sɔlemɔtsu lɛ he afee fɛo, esaa emli kɛ ehe nibii, loo etsuɔ sɔlemɔ lɛ jamɔŋ yiŋtoi ahe nii lɛ aaasusu yɛ gbɛ ko nɔ akɛ mɔ lɛ ji jamɔ lɛ mlinyo.
Ni kɛlɛ, mɔ ni ji nitsulɔ ni tsuuu nii daa ehaaa sɔlemɔ ko loo jamɔŋ gbɛjianɔtoo hu? Ekolɛ atsɛ lɛ koni ebasaa nɔ ko ni fite trukaa kɛkɛ yɛ nu paipi ko ni ehe egbu yɛ niiasɛɛyaahe ni yɔɔ sɔlemɔtsu lɛ mli lɛ. Ani efeŋ nɔ ni esoro no yɛ nitsumɔ ko ni eeeye naa lɛ he, tamɔ ŋtayaai ni akɛwoɔ sɔlemɔtsu lɛ loo sɔlemɔtsu lɛ yiteŋ ni akɛ nibii haa nɔ?
Shikome ekoŋŋ lɛ, abaanyɛ asusu shihilɛi srɔtoi babaoo diɛŋtsɛ he. No hewɔ lɛ, nyɛhaa wɔtĩa shihilɛi srɔtoi enumɔ ni fata he, ni The Watchtower lɛ tsɔɔ mli lɛ mli:
1. Ani nitsumɔ lɛ ji nitsumɔ kɛkɛ ni he hiaa adesa ni no diɛŋtsɛ eteee shi ewooo Ŋmalɛ lɛ? Ŋɔɔ mɔ ni yajaraa woji ni aŋmala akɛ nɔkwɛmɔnɔ. Ebaafee nɔ ni wa akɛ aaakɛɛ akɛ woji ni eyajaraa lɛ tsɔɔ akɛ eeha nifeemɔ ko ni abu lɛ fɔ́ lɛ miiya hiɛ, kɛ́ nitsumɔhe ko ni ekɛ amɛwoji yahaa amɛ yɛ akutso lɛ mli lɛ ji sɔlemɔtsu ko loo musufitemɔ helatsamɔhe ko. Nyɔŋmɔ ji mɔ ni haa hulu la kpɛɔ kɛtsɔɔ tsũi fɛɛ ni sɔlemɔtsu loo helatsamɔhe ni tamɔ nɛkɛ fata he lɛ asamfɛji amli. (Bɔfoi lɛ Asaji 14:16, 17) Ekolɛ Kristofonyo ni ji mɔ ni yajaraa woji ni aŋmala lɛ baamu sane naa akɛ gbi fɛɛ gbi lɛ, eetsu nitsumɔ ko ni he hiaa adesai lɛ eeha mɛi fɛɛ. Ebaanyɛ efee tamɔ Kristofonyo ko ni tsuɔ nɔ ko ni eba trukaa he nii—paipi saalɔ ni atsɛ lɛ koni ebaha nu ni hoɔ babaoo yɛ sɔlemɔtsu ko mli lɛ akpá loo helatsɛmɛi atsɔne mli nitsulɔ ni atsɛ lɛ koni ebatsa mɔ ko ni nɔ̃ enyɔ enɔ beni afeɔ sɔlemɔ yɛ sɔlemɔtsu mli lɛ. Ebaanyɛ esusu enɛ he akɛ eji nitsumɔ ni etsuɔ ehaa mɔ fɛɛ mɔ akɛ mɔ ni kɛ yelikɛbuamɔ haa adesai lɛ fã ko kɛkɛ.
2. Mɔ lɛ yɛ hegbɛ yɛ nɔ ni afeɔ lɛ nɔ kɛyashiɔ nɛgbɛ? Eeefee nɔ ni wa kɛha Kristofonyo ni ji shwapo nɔkwɛlɔ ko akɛ eeekpɛlɛ koni ashɛ amagai, mumɔi atsɛmɔ sɛbɛi, zigaretii, aloo looi ni lá yɔɔ mli lɛ kɛba koni abahɔɔ. Ákɛ nɔtsɛ lɛ, lɛ eyɔɔ hewalɛ yɛ nɔ fɛɛ nɔ nɔ. Ekolɛ mɛi baawo lɛ hewalɛ koni ehɔɔ zigaretii loo amagai koni ená sɛɛ yɛ shika gbɛfaŋ, shi ebaafee enii yɛ e-Ŋmalɛ naa hemɔkɛyelii lɛ kɛ gbeekpamɔ naa. Yɛ gbɛ kroko nɔ lɛ, ekolɛ akɛ nitsumɔ baawo Kristofonyo nitsulɔ ni yɔɔ niyenii shwapo wulu ko mli lɛ dɛŋ koni ekɛ tsɔne ni buɔ nihemɔ shika he akɔntaa lɛ atsu nii, esha shikpɔŋ, loo eŋmala nibii ni ahɔɔ lɛ ewo wolo mli. Jeee lɛ eyɔɔ hewalɛ yɛ nibii ni ashɛɔ ni ahɔɔ lɛ nɔ, kɛ́ enɛɛmɛi ateŋ fioo ejaaa po, tamɔ zigaretii loo nibii ni akɛtsuɔ jamɔŋ hejɔɔmɔ gbii ahe nii.a (Okɛto Luka 7:8; 17:7, 8 he.) Enɛ kɔɔ sane oti ni baanyiɛ sɛɛ lɛ he.
3. Mɔ lɛ kɛ ehe woɔ mli kɛyashiɔ nɛgbɛ? Nyɛhaa wɔkua wɔ sɛɛ kɛyaa shwapo ni wɔkɛfee nɔkwɛmɔnɔ lɛ nɔ ekoŋŋ. Ekolɛ nitsulɔ ni akɛ nitsumɔ ewo edɛŋ koni ekɛ tsɔne ni buɔ nihemɔ shika he akɔntaa lɛ atsu nii loo akɛ nitsumɔ ewo edɛŋ koni ekɛ nibii awo jara yɛ shwapo lɛ mli lɛ kɛ zigaretii loo jamɔŋ nibii komɛi woɔ jara yɛ bei komɛi amli pɛ; no ji nitsumɔ muu lɛ fɛɛ mli nɔ ko bibioo pɛ. Shi kɛlɛ, kwɛ bɔ ni esoro no yɛ nitsulɔ ni yɔɔ nakai shwapo lɛ nɔŋŋ mli ni tsuɔ nii yɛ tawa hɔɔmɔ okpɔlɔ sɛɛ! Nitsumɔ ni etsuɔ gbi fɛɛ gbi lɛ gbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa nɔ ko ni teɔ shi ewoɔ Kristofoi ahemɔkɛyelii anɔ. (2 Korintobii 7:1) Enɛ tsɔɔ nɔ hewɔ ni esa akɛ apɛi he ni akɛ he woɔ mli kɛyashɛɔ loo akɛtsuɔ nii kɛyashɛɔ lɛ mli akwɛ yɛ be mli ni akpɛɔ yiŋ yɛ nitsumɔ he sanebimɔi ahe lɛ.
4. Nɛgbɛ ji he ni ajɛɔ awoɔ nyɔmɔ loo he ni atsuɔ nitsumɔ lɛ yɛ? Susumɔ shihilɛi enyɔ he. Bɔni afee ni musufitemɔ helatsamɔhe ko asa maŋbii ahiɛ babaoo lɛ, ekpɛ yiŋ akɛ ebaawo nuu ko nyɔmɔ koni efee akutso lɛ mli gbɛjegbɛi anɔ falefale. Enine shɛɔ enyɔmɔwoo nɔ kɛjɛɔ musufitemɔ helatsamɔhe lɛ, shi etsuuu nii yɛ jɛmɛ, ni mɔ ko kwraa enaaa lɛ yɛ helatsamɔhe lɛ gbi muu lɛ fɛɛ. Shi moŋ, amɛnaa lɛ ni eetsu maŋ nitsumɔ ni no diɛŋtsɛ lɛ eteee shi ewooo Ŋmalɛi lɛ, ekɔɔɔ he eko mɔ ni woɔ lɛ nyɔmɔ. Agbɛnɛ ha wɔkɛto enɛ he wɔkwɛ. Yɛ maŋ ko ni mla kpɛlɛɔ yei ajwamaŋi ni kɛ amɛhe yeɔ jara lɛ anitsumɔ nɔ lɛ, maŋ helatsamɔhe lɛ woɔ helatsɛmɛi akwɛlɔ ko nyɔmɔ koni etsu nii yɛ tsũi ni yei ajwamaŋi yɔɔ mli lɛ mli, ni ekwɛɔ gbɔmɔtsoŋ naagbai bɔni afee ni helai ni jɛɔ bɔlɛnamɔ mli kɛbaa lɛ akagbɛ eshwã babaoo. Eyɛ mli akɛ maŋ helatsamɔ nitsumɔhe lɛ woɔ lɛ nyɔmɔ moŋ, shi nii ni etsuɔ lɛ yaa nɔ yɛ yei ajwamaŋi ni kɛ amɛhe yeɔ jara lɛ ashiai amli titri, ni ekɛhaa jeŋba shara nifeemɔ feɔ nɔ ni oshara bɛ he tsɔ̃ ní akpɛlɛɔ nɔ babaoo. Nɔkwɛmɔ nii nɛɛ tsɔɔ nɔ hewɔ ni he ni ajɛɔ awoɔ mɔ nyɔmɔ kɛ he ni nitsumɔ lɛ yɔɔ lɛ ji nibii komɛi ni esa akɛ asusu he lɛ.
5. Mɛɛ hewalɛ nitsumɔ nɛɛ tsumɔ náa yɛ mɔ nɔ; ani ebaagba mɔ diɛŋtsɛ henilee naa loo etɔ̃tɔ̃ mɛi krokomɛi anane? Esa akɛ asusu henilee he, wɔ diɛŋtsɛ wɔnɔ̃ kɛ mɛi krokomɛi hu anɔ̃. Kɛ etamɔ nɔ ni Kristofoi babaoo kpɛlɛɔ nitsumɔ ko (ni he ni eyɔɔ kɛ he ni ajɛɔ awoɔ nyɔmɔ lɛ fata he) nɔ po lɛ, ekolɛ mɔ aŋkro ko baanu he akɛ ebaagba lɛ diɛŋtsɛ ehenilee naa. Bɔfo Paulo ni fee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ kɛɛ akɛ: “Wɔhiɛ kã nɔ akɛ wɔyɛ henilee kpakpa, ni wɔmiitao akɛ wɔba wɔjeŋ fɛfɛo yɛ nii fɛɛ mli.” (Hebribii 13:18) Esa akɛ wɔkwa nitsumɔ ni baagba wɔjwɛŋmɔ naa; ni kɛlɛ, esaaa akɛ wɔ hu wɔfeɔ kpɛŋŋ yɛ mɛi ni esoro amɛ henileei lɛ ahewɔ. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, ekolɛ Kristofonyo ko enaŋ nɔ ni teɔ shi ewoɔ Biblia lɛ yɛ nitsumɔ ko mli, shi eyɔseɔ akɛ ebaagba mɛi babaoo ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ kɛ akutso lɛ mli lɛ ajwɛŋmɔ naa waa. Paulo tsɔɔ nɔ ni ja ni esa akɛ afee yɛ ewiemɔi nɛɛ amli: “Wɔtooo mɔ ko mɔ ko pampi yɛ nɔ ko nɔ ko mli, koni akagbe sɔɔmɔ lɛ he guɔ; shi moŋ, nɔ fɛɛ nɔ mli lɛ wɔkɛ wɔhe tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ sɔɔlɔi.”—2 Korintobii 6:3, 4.
Agbɛnɛ nyɛhaa ni wɔyaa sanebimɔ lɛ diɛŋtsɛ ni tsɔɔ nitsumɔ ni aaatsu yɛ sɔlemɔtsu ko he lɛ nɔ ekoŋŋ, tamɔ samfɛji heei ni akɛwoɔ mli, shikpɔŋ lɛ nɔ falefalefeemɔ, loo flɔnɔɔ lɛ mli nɔ ko saamɔ. Te abaanyɛ akɛ shihilɛi ni yɔɔ yiteŋgbɛ lɛ atsu he nii aha tɛŋŋ?
Kaimɔ nɔ ni kɔɔ hegbɛ ni ayɔɔ yɛ mli lɛ he lɛ. Ani Kristofonyo lɛ ji nɔtsɛ loo nitsumɔ nɔkwɛlɔ ni baanyɛ akpɛ yiŋ kɛ́ abaatsu nitsumɔ ni tamɔ nɛkɛ yɛ sɔlemɔtsu ko he? Ani Kristofonyo ni yɔɔ nakai nifeemɔ hegbɛ lɛ baasumɔ ni ekɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ afee ekome kɛtsɔ nitsumɔ ko ni ekɛ mɔ ko aaaye naa koni ekɛye ebua koni jamɔ ko aha apasa jamɔ aya hiɛ? Ani no efeŋ tamɔ yiŋ ni mɔ ko aaakpɛ akɛ eeehɔɔ zigaretii loo amagai yɛ lɛ diɛŋtsɛ eshwapo mli?—2 Korintobii 6:14-16.
Kɛ Kristofonyo lɛ ji nitsulɔ ni bɛ hegbɛ akɛ etsɔɔ nii ni esa akɛ atsu lɛ, belɛ esa akɛ asusu shihilɛi krokomɛi ahe, tamɔ he ni nitsumɔ lɛ yɔɔ kɛ he ni ekɛ ehe woɔ mli kɛyashɛɔ. Ani akɛɔ nitsulɔ lɛ kɛkɛ koni ekɛ sɛii heei ayaha loo ekɛba yɛ be pɔtɛɛ ko mli loo koni ekɛ nitsumɔ ni he hiaa adesa aha, tamɔ lagbelɔ ni gbeɔ la yɛ sɔlemɔtsu ko mli koni ekagbɛ eshwã? Gbɔmɛi babaoo baana enɛ akɛ esoro no yɛ nitsumɔ ko mli nitsulɔ ni kɛ be kakadaŋŋ pɛnteɔ sɔlemɔtsu lɛ he loo etsuɔ abɔɔ mli nii daa koni eha efee fɛo lɛ he. Sharamɔ ni yaa nɔ daa loo yɛ be kakadaŋŋ mli ni tamɔ nɛkɛ lɛ baaha bɔ ni eeenyɛ eba akɛ gbɔmɛi babaoo baabu Kristofonyo lɛ akɛ eji jamɔ ko ni ekɛɔ akɛ ekpɛlɛɛɛ nɔ lɛ mlinyo lɛ aya hiɛ, ni ebaanyɛ efee nɔ ni baatɔ̃tɔ̃ amɛ nane.—Mateo 13:41; 18:6, 7.
Wɔjie saji babaoo ni ehe miihia ni asusu he ni kɔɔ nitsumɔ he lɛ akpo. Akɛ enɛɛmɛi ha yɛ sane pɔtɛɛ ko ni abi ni kɔɔ apasa jamɔ ko he lɛ shihilɛ naa. Ni kɛlɛ, abaanyɛ asusu he nakai nɔŋŋ koni akɛkɔ nitsumɔi srɔtoi krokomɛi ahe. Yɛ eko fɛɛ eko mli lɛ, esa akɛ akɛ sɔlemɔ apɛi saji amli, koni asusu shihilɛ pɔtɛɛ lɛ he—kɛ ekolɛ nɔ ni yɔɔ srɔto kwraa lɛ—diɛŋtsɛ he. Shihilɛi ni akɛha yɛ yiteŋgbɛ lɛ eye ebua anɔkwa Kristofoi babaoo momo ni amɛfee yiŋkpɛi ni ja ni tsɔɔ bɔ ni amɛshweɔ koni amɛnyiɛ trɔmɔɔ yɛ gbɛ ni ja nɔ yɛ Yehowa hiɛ.—Abɛi 3:5, 6; Yesaia 2:3; Hebribii 12:12-14.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Ehe bahia ni Kristofoi komɛi ni tsuɔ nii yɛ helatsamɔhei lɛ asusu shihilɛ ni tsɔɔ hegbɛ ni ayɔɔ nɛɛ he. Ekolɛ tsofafeelɔ ko baaná hegbɛ koni eshɛ tsofai eha helatsɛ ko loo ni akɛbaafee helatsɛ ko tsofa. Kɛ egbaaa helatsɛ ko naa tete po lɛ, te ebaafee tɛŋŋ ni Kristofonyo datrɛfonyo ko ni yɔɔ hegbɛ lɛ kɛ famɔ baaha koni aha mɔ ko lá loo afite musu, yɛ be mli ni ele nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ yɛ saji nɛɛ ahe? Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, ekolɛ helatsɛmɛi akwɛlɔ ko ni ahe lɛ awo helatsamɔhe lɛ bɛ hegbɛ ni tamɔ nakai. Yɛ be mli ni etsuɔ daa gbi nitsumɔ lɛ, ekolɛ datrɛfonyo lɛ kɛ famɔ baaha lɛ koni ekwɛ mɔ ko lá mli yɛ yiŋtoo ko hewɔ loo ekwɛ helatsɛ ko ni ba kɛha musufitemɔ lɛ. Yɛ nɔkwɛmɔnɔ ni aŋma yɛ 2 Maŋtsɛmɛi 5:17-19 kɛ gbeekpamɔ naa lɛ, ekolɛ ebaamu sane naa akɛ akɛni jeee lɛ ji mɔ ni yɔɔ hegbɛ ni fãa koni agbala lá awo mɔ lɛ mli loo koni afite mɔ ko musu lɛ, ebaanyɛ etsu nitsumɔi ni he hiaa helatsɛ ko. Shi kɛlɛ, ehe baahia koni ekɛ ehenilee atsu nii lolo, bɔni afee ni ‘ekɛ henilee kpakpa aba ejeŋ yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ.’—Bɔfoi lɛ Asaji 23:1.
-
-
Ani Okaiɔ?Buu-Mɔɔ—1999 | April 15
-
-
Ani Okaiɔ?
Ani ohiɛ esɔ Buu-Mɔɔ srɔtoi ni je kpo nyɛsɛɛ nɛɛ akanemɔ he? Ojogbaŋŋ, kwɛmɔ akɛ obaanyɛ oha sanebimɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahetoo lo:
◻ Mɛni Paulo wiemɔ ni ji “bɔfoi yɛ Kristo najiaŋ” lɛ ji nɔ ni sa kɛha Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ? (2 Korintobii 5:20) Yɛ blema bei amli lɛ, atsuɔ bɔfoi yɛ basabasafeemɔ bei amli titri, koni akɛkwɛ akɛ ani abaanyɛ atsĩ tawuu naa lo. (Luka 14:31, 32) Akɛni adesai esha je lɛ etsi ehe kɛjɛ Nyɔŋmɔ he hewɔ lɛ, eetsu ebɔfoi ni afɔ amɛ mu lɛ koni amɛyagba gbɔmɛi nɔ ni edamɔɔ nɔ etaoɔ kpatamɔ, ni ewoɔ amɛ hewalɛ koni amɛtao amɛkɛ Nyɔŋmɔ teŋ toiŋjɔlɛ.—12/15, baafa 17, 18Ga edition.
◻ Mɛɛ nibii ejwɛ waje Abraham hemɔkɛyeli?
Klɛŋklɛŋ lɛ, ejie hemɔkɛyeli ni eyɔɔ yɛ Yehowa mli lɛ kpo kɛtsɔ toiboo ni efeɔ kɛ́ Nyɔŋmɔ wie lɛ nɔ (Hebribii 11:8); nɔ ni ji enyɔ, ehemɔkɛyeli lɛ kɛ ehiɛnɔkamɔ lɛ yɛ tsakpaa ni bɛŋkɛ kpaakpa (Romabii 4:18); nɔ ni ji etɛ, Abraham kɛ Yehowa wie be fɛɛ be; ni nɔ ni ji ejwɛ, Yehowa kɛ yelikɛbuamɔ haa Abraham kɛ́ enyiɛ ŋwɛi gbɛtsɔɔmɔ sɛɛ. Nakai nibii lɛ nɔŋŋ baanyɛ awaje wɔhemɔkɛyeli ŋmɛnɛ.—1/1, baafai 17, 18.
◻ Mɛni ji nɔ ni wiemɔ ni ji “Okɛ wɔ akaya kaa mli” lɛ tsɔɔ? (Mateo 6:13)
Wɔmiibi ni Nyɔŋmɔ akaŋmɛ wɔ gbɛ ni wɔnine nyɛ shi kɛ aaka wɔ koni wɔkafee toiboo wɔha lɛ. Yehowa baanyɛ ekudɔ wɔ ni wɔkaŋmɛɛ wɔhe wɔha koni Satan, “mɔ fɔŋ” lɛ, nine akashɛ wɔnɔ. (1 Korintobii 10:13)—1/15, baafa 14.
◻ Mɛni esa akɛ mɔ afee ni enine ashɛ Nyɔŋmɔ dɛŋ eshaifaa nɔ?
Esa akɛ heshwamɔ kɛ “yibii ni sa tsuitsakemɔ” afata esha ni wɔjajeɔ wɔtsɔɔ Nyɔŋmɔ lɛ he. (Luka 3:8) Tsuitsakemɔ mumɔ kɛ bɔ ni ashweɔ ni ajaje tɔmɔ lɛ hu baatsirɛ wɔ koni wɔtao mumɔŋ yelikɛbuamɔ kɛjɛ Kristofoi onukpai lɛ adɛŋ. (Yakobo 5:13-15)—1/15, baafa 19.
◻ Mɛni hewɔ esa akɛ wɔbɔ mɔdɛŋ ni wɔba wɔhe shi?
Mɔ ni baa ehe shi lɛ he jɔ ni eyɛ tsuishitoo, ni ebuuu ehe babaoo. Heshibaa kɛ anɔkwa nanemɛi ni sumɔɔ bo baa. Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, ekɛ Yehowa jɔɔmɔ baa. (Abɛi 22:4)—2/1, baafa 7.
◻ Mɛɛ srɔtofeemɔ ni sa kadimɔ yɔɔ Yesu gbele lɛ kɛ Adam nɔ̃ lɛ teŋ?
Adam gbele lɛ sa, ejaakɛ ejɛ esuɔmɔ mli egbo e-Bɔlɔ lɛ nɔ toi. (1 Mose 2:16, 17) Nɔ ni tamɔɔɔ enɛ lɛ, Yesu gbele lɛ esaaa kwraa, ejaakɛ “efeee esha.” (1 Petro 2:22) No hewɔ lɛ, beni Yesu gbo lɛ, eyɛ nɔ ko ni jara wa waa ni eshafeelɔ Adam bɛ yɛ egbele mli—hegbɛ ni akɛaaná adesa wala ni yeɔ emuu. No hewɔ lɛ, Yesu gbele lɛ hiɛ afɔleshaa jara yɛ kpɔmɔ ni ekɛhaa adesai lɛ hewɔ.—2/15, baafai 15, 16.
◻ Mɛni maŋ ni yɔɔ Ezekiel gbalɛ ninaa lɛ mli lɛ fee he mfoniri?
Akɛni maŋ lɛ kã kwasafo shikpɔŋ (ní bɛ krɔŋkrɔŋ) lɛ teŋ hewɔ lɛ, esa akɛ efee nɔ ko ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ. Enɛ hewɔ lɛ, etamɔ nɔ ni maŋ lɛ feɔ shikpɔŋ nɔkwɛmɔ gbɛjianɔtoo ní mɛi fɛɛ ni baafee jalɛ shikpɔŋ lɛ nɔ bii lɛ baaná he sɛɛ lɛ he mfoniri.—3/1, baafa 18.
◻ Mɛni hewɔ Yesu fɔ́ ekaselɔi lɛ anaji ahe beni ayeɔ Hehoo lɛ yɛ afi 33 Ŋ.B. lɛ?
Yesu etooo naji ahefɔmɔ he kusum ko shishi. Shi moŋ, eeye eebua ebɔfoi lɛ ni amɛná jwɛŋmɔ hee ko—nɔ ni ji heshibaa nɔ̃ kɛ suɔmɔ mli ni amɛaajɛ amɛtsu nitsumɔi ni baa shi kɛha amɛnyɛmimɛi lɛ.—3/1, baafa 30.
◻ Yɛ be mli ni wɔtsɔɔ mɛi krokomɛi anii lɛ, mɛni ji nɔ ni he hiaa kwraa fe adebɔɔ naa nyɛmɔi?
No ji hesaai ni wɔyɔɔ kɛ nɔ̃ mumɔŋ sui ni wɔná ni nikaselɔi baanyɛ akase. (Luka 6:40; 2 Petro 3:11)—3/15, baafai 11, 12.
◻ Te mɛi ni wieɔ yɛ mɛi ahiɛ lɛ baafee tɛŋŋ aya hiɛ yɛ Ŋmalɛi lɛ ni amɛkaneɔ lɛ mli?
Kɛtsɔ ekasemɔ nɔ. Hɛɛ, kɛtsɔ emli kanemɔ shii abɔ aahu kɛyashi amɛnaa aaatse yɛ mli lɛ nɔ. Kɛ́ nyɛyɛ Biblia he kasɛt yɛ nyɛ wiemɔ mli lɛ, no lɛ nilee yɛ mli akɛ ooobo jwɛŋmɔ ni nikanelɔ lɛ kɛtsuɔ nii, kɛ egbee tsakemɔ lɛ toi, ni okadi bɔ ni etsɛɔ gbɛi kɛ wiemɔi ni afɔɔɔ namɔ lɛ ehaa.—3/15, baafa 20.
◻ Kɛ gbɔmɔ gbo lɛ, yɛ mɛɛ gbɛ nɔ ‘mumɔ lɛ kuɔ esɛɛ kɛyaa Nyɔŋmɔ ŋɔɔ’? (Jajelɔ 12:7)
Akɛni mumɔ lɛ ji wala hewalɛ lɛ hewɔ lɛ, ‘ekuɔ esɛɛ kɛyaa anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ ŋɔɔ’ kɛ shishinumɔ akɛ, kɛ́ wɔsɛɛ be shihilɛ he hiɛnɔkamɔ ko yɛ kɛha nakai mɔ lɛ, edamɔ Nyɔŋmɔ pɛ nɔ agbɛnɛ. Nyɔŋmɔ pɛ baanyɛ ekɛ mumɔ lɛ, loo wala hewalɛ lɛ aku sɛɛ aba ekoŋŋ koni gbɔmɔ lɛ aba wala mli ekoŋŋ. (Lala 104:30)—4/1, baafa 17.
-