Komité santral la ka akéyi 2 nouvo frè
5 ÒKTÒB 2024, adan lasanblé jénéral ka fèt chak lanné, yo fè an anons èspésial : yo anonsé ki frè Jody Jedele épi frè Jacob Rumph té nonmen adan Komité santral sé Témwen Jéova-a. Sa ka fè an patjé lanné sé 2 frè-tala ka sèvi Jéova épi fidélité.
Jody Jedele épi madanm-li, Damaris.
Frè Jedele wè jou Misouri, Lézétazini, i lévé adan lavérité. Fanmi’y té ka viv adan an réjion éti pa té ni anlo Témwen Jéova. Sé konsa i konnèt anlo frè èk sè ki té ka sòti diféran koté adan péyi-a, pou yo préché bon nouvèl-la, la i té ka rété. Lanmou sé frè é sè-tala épi linité-yo matjé’y anpil. I pran batenm lè i té jenn gason, 15 òktòb 1983. I té enmen laprédikasion é, an sèptanm 1989, lè i fini lisé-a, i pran sèvis pionié pèwmanan.
Souvan lè yo té jenn, lé paran-yo té ka mennen yo, li épi sè’y-la, vizité Bétèl-la. Gras a sé vizit-tala, yo tou lé dé té ni lòbjèktif sèvi Bétèl, é yo atenn lòbjèktif-tala. Frè Jedele antré Bétèl Wòlkil sèptanm 1990. I koumansé adan sèvis-la pou antritni sé batiman-an, apré i antré adan sèvis médikal la.
A lépòk-tala, sé sanblé-a an lang panyòl té ka gwosi anpil, kifè té ni bizwen plis frè. Alò, frè Jedele rijwenn an sanblé panyòl é i koumansé aprann lang-tala. Tibren plita, i jwenn Damaris, an pionié ki té adan siwkonskripsion’y. Yo mayé, épi Damaris antré Bétèl osi.
An 2005, yo pati kité Bétèl-la pou yo té otjipé di paran-yo, é yo vini pionié pèwmanan. Frè Jedele té fòwmatè ba Lékòl pou sèvis pionié-a, i té manm an komité liannaj épi lopital, é osi manm an komité konstriksion réjionnal.
An 2013, yo envité frè épi sè Jedele viré adan Bétèl-la pou travay asou pwojé konstriksion Wawik. Apré sa, yo sèvi Patèsòn épi Wòlkil. Frè Jedele travay adan sèvis lokal dévlòpman-konstriksion é adan sèvis mondial enfòwmasion an rapò épi lopital. Yo nonmen’y asistan Komité pou sèvis-la an maws 2023. Lè i ka sonjé diféran travay i fè adan lòwganizasion Jéova, i ka di : « Lè’w ka risivwè an mision, délè ou pé santi sé twòp ba’w. Men sé la fòk pa nou bliyé apiyé anlè Jéova, pas sé li ka fè nou divini sa ki fo pou volonté’y. »
Jacob Rumph épi madanm-li, Inga.
Frè Rumph wè jou Kalifòwni, Lézétazini. Lè i té timanmay, manman’y té inaktif men i fè tousa i té pé pou ansénié’y sé vérité Labib-la. Chak lanné i té ka alé wè gran-manman’y, an sè ki té fidèl. Sé gran-manman’y ki endé’y enmen lavérité. Kifè, lè i té ni 13 an, i mandé an létid Labib. 27 sèptanm 1992, i pran batenm alòs i té jenn-jan toujou. É sa ki bèl, sé ki manman’y viré koumansé préché épi alé réyinion. Anplis, dòt moun adan fanmiy-li pwogrésé épi yo pran batenm.
Lè i té jenn, frè Rumph konstaté manniè sé pionié-a té ni tjè-kontan. Sé poutji, sèptanm 1995, apré i fini lékòl-li, i vini pionié pèwmanan. An 2000, i alé Lékwatè pou sèvi éti i té ni bizwen plis pwoklamatè. Sé la i fè konésans Inga, an pionié Kanada, épi yo mayé. Apré mariyaj-yo, yo ay viv adan an vil Lékwatè éti té ni an ti gwoup pwoklamatè. É jòdi-a, adan vil-tala i ni an sanblé ka bien pwogrésé.
Tibren plita, yo nonmen frè épi sè Rumph pionié èspésial, épi apré yo sèvi adan siwkonskripsion-an. An 2011, yo envité yo suiv 132ièm klas Lékòl Galaad. Aprézavwè yo risivwè diplòm-yo, yo sèvi diféran koté adan monn-lan. Pa ègzanp, yo té bétélit, misionnè épi adan sèvis siwkonskripsion-an. Anplis di sa, frè Rumph té fòwmatè ba Lékòl pou évanjélizatè Wayòm-lan.
Palakòz pandémi Covid-19 la, frè épi sè Rumph viré Lézétazini. Yo envité yo Bétèl Wòlkil. Sé la frè Rumph risivwè an fòwmasion adan biwo pou sèvis-la. Apré sa, yo vréyé yo filial Lékwatè, éti frè Rumph té adan Komité filial-la. An 2023, yo viré kriyé yo Wawik. Apré, an janvié 2024, yo nonmen frè Rumph asistan Komité pou sèvis-la. Lè i ka viré sonjé sé diféran koté-a i sèvi, i ka di : « Lè yo ka vréyé’w sèvi an koté, sa ka rann sèvis-ou a bèl, sé pa koté-a, men sé sé moun-lan ka sèvi épi’w. »
Annou ‘kontinié enmen’ frè ka travay rèd konsa. Travay-yo ni anlo valè ba nou (Fil. 2:29).