LISTWA SÈVITÈ JÉOVA
Magré man té timid, man vini misionnè
LÈ MAN té timanmay, man té timid é man té pè moun. Men Jéova endé mwen aprann enmen lézòt épi i endé mwen vini an misionnè. Koumanniè i fè sa ? Pou koumansé, i itilizé papa-mwen, ki ba mwen an patjé bon konsèy. Apré sa, i sèvi an jenn sè ki ba mwen an bèl lègzanp. É pou fini, i sèvi mari-mwen ki endé mwen épi jantiyès épi pasians. Kité mwen ba zòt an ti kamo asou lavi-mwen :
Man wè jou lavil Vièn, Lotrich, an 1951, adan an fanmi katolik. Man té timid, men man té ka kwè an Bondié é man té ka prédié souvan. Lè man té ni névan, papa-mwen koumansé étidié Labib épi sé Témwen Jéova-a, é manman-mwen koumansé étidié yonn-dé tan apré.
Épi sè-mwen, Elisabeth (agòch).
Nou pa tadé koumansé alé an réyinion épi sanblé Dobling-lan, lavil Vièn. Nou té ka fè anlo bagay an fanmi. Nou té ka li épi étidié Bib-la, nou té ka alé an réyinion, épi nou té enmen ba tan-nou épi lénèrji-nou dépi té ni an ti travay pou fè pandan sé lasanblé-a. Dépi man toupiti, papa-mwen endé mwen enmen Jéova anpil. I té ka prédié toulong pou sè-mwen épi mwen vini pionié. Men an tan-tala, sé pa sa man té lé.
MAN KA VINI PIONIÉ PÈWMANAN
Man pran batenm an 1965, lè man té ni katòzan. Men, sa té rèd ba mwen préché ba moun man pa té konnèt. Anplis, man toujou té ka pansé ki sé lézòt jenn-lan té méyè ki mwen, é man té lé fè yo enmen mwen. Kidonk, titak tan apré batenm-mwen, man koumansé frékanté jenn ki pa té ka sèvi Jéova. Man té enmen pasé tan épi yo, men lèspri-mwen pa té trantjil, pas man té sav man pa té pou pasé tousa tan épi moun ki pa té enmen Jéova. Magré sa, man pa té ni kouraj chanjé. Kisa ki endé mwen ?
Dorothée aprann mwen anlo bagay (agòch).
A moman-tala, Dorothée, an jenn ki té ni sèzan, asèpté lavérité épi i vini pwoklamatris. Sa té ka siwpwann mwen wè manniè i té enmen préché kay an kay. Man té gran pasé’y, men man pa té ka djè préché. Man té ka di kòmwen : « Manman-mwen épi papa-mwen Témwen Jéova. Dorothée, li, pa ni fanmi adan lavérité. É anplis di sa, i ka otjipé di manman’y ki malad. Poutan, i ka pasé an patjé tan ka préché ! » Lègzanp Dorothée ba mwen anvi fè plis ba Jéova. Tou lé dé, nou koumansé préché ansanm souvan. Apré, nou pran sèvis pionié òksiliè, épi nou vini pionié pèwmanan. Balan Dorothée té ni adan laprédikasion, détenn anlè mwen. Sé gras a li man koumansé prèmié létid Labib-mwen. Anmizi-anmizi, sa vini pli fasil ba mwen préché kay an kay, adan lari ouben dòt koté.
Man té pionié dépi yonn-dé mwa, lè an frè Lotrich yo té ka kriyé Heinz rivé adan lasanblé-nou an. I té touvé lavérité lè i té Kanada, lè i té alé wè frè’y la ki té Témwen. Yo té vréyé’y konm pionié èspésial adan lasanblé-nou an. Lamenm, tjè-mwen koumansé bat ba’y. Men i té lé vini misionnè, é mwen menm, sé pa té òbjèktif-mwen. Kidonk man séré santiman man té ni ba’y. Men plita, nou koumansé frékanté, nou mayé, kidonk nou té pionié ansanm Lotrich.
LANVI VINI MISIONNÈ KA GRANDI AN TJÈ-MWEN
Souvan, Heinz té ka palé mwen di lanvi i té ni vini misionnè an jou. Menmsi i pa té ka fè présion anlè mwen, i té ka ankourajé mwen travay lòbjèktif-tala épi kèsion, kontèl : « Davwè nou pa ni timanmay, ès nou pé pa fè plis ba Jéova ? » Men pas man té timid, man té pè vini misionnè. Sa vré, man té pionié, men sé pa pou sa man té ka santi kòmwen kapab vini misionnè an jou. Heinz pran pasians épi mwen, épi i endé mwen kontinié fè lanvi-tala grandi an tjè-mwen. I endé mwen osi katjilé asou manniè man pé endé lézòt, olié man rété anlè sa ka fè mwen pè. É sé konsèy-tala ba mwen an bèl pal.
Heinz ka dirijé Tou di Gad-la adan an ti sanblé sèrb épi kwoat, pa koté Salzbourg, Lotrich (1974).
Anmizi-anmizi, lanvi vini misionnè grandi an tjè-mwen. Kidonk nou ranpli an dimann pou fè Lékòl Galaad. Men frè-a ki té rèsponsab filial-la an tan-tala di mwen fòk man té vini tibren pli fò an anglé. Apré twazan nou bat rèd pou aprann anglé, sa siwpwann nou risivwè an mision adan an sanblé ki té ka préché ba sèrb épi kwoat, pa koté Salzbourg, an Otrich. Nou préché ba moun ki té ka palé sèrb épi kwoat pandan 7 lanné. Adan sé lanné-tala, nou pasé 1 lanné adan sèvis siwkonskripsion-an. Menmsi lang-tala rèd menm, nou rivé trapé bon létid Labib.
Apré sa, an 1979, sé frè-a ki té ka dirijé filial-la mandé nou alé Labilgari pou an ti périòd. Konm travay prédikasion-an té entèwdi laba-a, yo mandé nou fè wòl alé an vakans. Yo di nou pa préché, men séré adan sak-nou piblikasion yo té rann toupiti pou yo pa touvé yo. Nou té pou mennen sé piblikasion-tala ba 5 sè ki té ka viv Sofia, kapital Labilgari. Sé pa ti pè man té pè, men Jéova endé mwen. Man té ka wè kouraj sé 5 sè-a épi lajwa yo té ni, menmsi lapolis té pé mété yo lajòl a nenpòt ki moman. Lègzanp-yo ba mwen kouraj pou fè tousa lòwganizasion Jéova té lé man fè.
Antrètan, nou rifè an dimann pou fè Lékòl Galaad, é fwa-tala, yo asèpté nou. Nou té ka pansé ki nou té ké fè’y Lézétazini, an anglé. Men, an novanm 1981, lòwganizasion ouvè Lékòl Galaad Lalmay. Kifè, nou té pé suiv Lékòl-la an alman, é sa té pli fasil ba mwen. Men koté yo té ké vréyé nou ?
MISIONNÈ ADAN AN PÉYI ÉTI NI ANPIL LADJÈ
Yo vréyé nou sèvi Kénia ! Men Bétèl Kénia mandé nou ès nou té ké dakò alé sèvi pito Ouganda, an péyi ki té jiskont a koté. Dis lanné avan, an jénéral yo té ka kriyé Idi Amin Dada té pran kontwòl péyi Ouganda. Lè i té ka gouvèné, i tjwé milié moun. Anplis, milion moun wè bon mizè anba’y. Épi, an 1979, yonn-dé opozan fòsé Idi Amin Dada kité péyi-a. Man pa bizwen di zòt ki man té tibren èstrésé sav ki man té pou ay viv adan an péyi éti ladjè té ka fè siwawa. Men Galaad, yo té aprann nou mété konfians-nou adan Jéova. Kidonk nou asèpté alé Ouganda.
Sitiyasion-an Ouganda té difisil menm. Gouvènman-an pa té pé ba dlo, élèktrisité épi dòt bagay ki té nésésè. Téléfòn pa té ka fonksionnen non pli. Yonn té ka tiré kout fizi anlè lòt, sé moun-lan té ka vòlè, èspésialman pandan lannuit. Kidonk, dépi nwè té fèt, tout moun té ka antré kay-yo séré. Yo té ka prédié épi yo té ka èspéré ki pèsonn pa té ké rantré kay-yo vòlè ouben tjwé yo. Magré sé difikilté-tala, sé frè èk sè-a té ni an lafwa ki djòk !
Nou ka préparé an manjé lakay fanmi Waiswa.
An 1982, Heinz épi mwen nou rivé Kanmpala, kapital Ouganda. Sé 5 prèmié mwa-a, nou rété kay Sam épi Christina Waiswa. Yo té ni 5 yich, é 4 moun fanmi-yo té ka abité épi yo osi. Souvan, sé an sèl ripa yo té ka manjé chak jou. Men yo té toujou paré ba nou adan sa yo té ni, menmsi sé pa té anpil ! Viv épi yo aprann nou an patjé lison itil pou lavi-nou adan sèvis misionnè-a. Nou aprann ékonomizé dlo. Pa ègzanp, nou aprann benyen épi tibren dlo. Apré sa, nou té ka sèvi dlo-tala pou mété’y adan watè-a. An 1983, nou touvé an kay adan an kartié ki té pli trantjil, toujou adan kapital-la, Kanmpala.
Nou té enmen préché anpil. Man ka sonjé, nou distribié pasé 4 000 jounal adan an mwa sèlman ! Men pli bèl la, sé té sé moun-lan. Yo té ni rèspé ba Bondié é yo té ka pran plézi palé di Labib. Nou chak la, Heinz épi mwen, nou té ni ant 10 épi 15 létid Labib. Sé étidian-nou an aprann nou anpil bagay osi. Sa té ka brennen tjè-nou di wè manniè yo té pozitif. Pa ègzanp, chak simenn, yo té ka alé réyinion épi viré kay-yo a pié, san janmen plenn kòyo. Nou té ka wè yo té kontan, pas dan-yo té ka fè sik !
An 1985 épi an 1986, 2 zòt ladjè pété Ouganda. Nou té ka wè timanmay épi gwo fizi an lanmen-yo. Yo té ka itilizé sé timanmay-tala pou sèvi sòlda, pou kontwolé moun ki té ka pasé asou sé wout-la. Pandan périòd-tala, alòs ki nou té ka chèché moun adan téritwè-nou ki té lé étidié Labib, nou té ka prédié anpil pou sav ki manniè pou aji épi rété kam. É Jéova réponn lapriyè-nou ! Souvantman, lapè-a té ka pran lavòl lè nou té ka jwenn moun ki té lé étidié Labib épi nou.
Heinz, mwen, épi Tatiana (an mitan).
Nou té enmen préché osi ba étranjé. Pa ègzanp, nou étidié Labib épi Mourat épi Dilbar Ibatoulline, ki té ka sòti Tatarstan, an réjion ki té an mitan Larisi. Mourat té dòktè. Li épi madanm-li asèpté lavérité, é jik jòdi, yo ka sèvi Jéova épi fidélité. Apré sa, man jwenn Tatiana Vileïskaa, sé té an ikrénièn ki té lé suisidé kòy. Apré batenm-li, i viré Likrèn, épi plita, i partisipé adan tradiksion piblikasion-nou.
NOU MISIONNÈ ADAN AN LÒT PÉYI
An 1991, nou té an vakans Lotrich, lè Bétèl péyi-tala kontakté nou pou ba nou an lòt mision. Yo té ka vréyé nou Labilgari. Pandan an patjé lanné, travay prédikasion-an té entèwdi adan pliziè péyi Léwòp. Men sa té chanjé, é yo té ba sé Témwen Jéova-a dwa préché adan sé péyi-tala. É Labilgari té adan. Kon man té ja di pli wo a, té ni an tan, yo té vréyé nou la pou fè rantré piblikasion anba-fèy, alòs ki nou pa té ni dwa préché la a moman-tala. Men kou-tala, yo té ka vréyé nou la pou préché.
Yo mandé nou désann Labilgari dirèk. Kidonk, nou pa janmen viré Ouganda pou ranjé zafè-nou, é nou pa di zanmi-nou adié. Nou rivé Bétèl Lalmay, é yo ba nou an loto pou désann Labilgari. Yo vréyé nou adan an ti gwoup 20 pwoklamatè, lavil Sofia.
Men la, nou té ké jwenn pwoblèm nou pa té jen konnèt avan. Pou koumansé, lè nou rivé Labilgari, nou pa té ka palé lang péyi-a. An lòt bagay ankò, sèl piblikasion ki té ka ègzisté an lang-tala, sé té sé liv-la La vérité qui conduit à la vie éternelle épi Recueil d’histoires bibliques. Pou fini, sa té rèd ba nou touvé moun ki té lé étidié Labib. Magré tout sé bwa-koré tala, ti gwoup pwoklamatè-a té ka préché épi balan. Men malérèzman, sa pa té ka fè Légliz òwtodòks plézi, é sé la nou koumansé trapé bon bab.
An 1994, gouvènman-an désidé ki sé Témwen Jéova-a pa té an rèlijion ankò. É anlo moun Labilgari té ka pansé nou té an rèlijion ki té danjéré. Yo koumansé fèmen sé frè-a lajòl. Adan jounal épi latélé, sé moun-lan té ka di anlo mansonj anlè nou ; yo té ka di sé Témwen Jéova-a té ka kité timanmay-yo mò, pas yo pa té lé yo pran san, é ki yonn té ka ankourajé lòt suisidé kòyo. Anpil moun té anrajé menm. Yo té ka kriyé anlè nou dépi yo té ka wè nou préché, é yo té ka jik vréyé bagay anlè nou. Sa pa té posib fè piblikasion rantré an péyi-a, é sa té difisil touvé sal pou lwé pou réyini kònou. An jou, lapolis débatjé anlè nou épi tjwé an lasanblé ki té ka alé. Heinz épi mwen, nou pa té abitié wè lahenn konsa. Mi diférans épi téritwè-a nou té ni Ouganda, éti sé moun-lan té ka pran plézi kouté nou, épi yo té janti osi ! Kisa ki endé nou tjenbé épi pa dékourajé ?
Nou té ni tjè-kontan gras a frè èk sè-nou. Yo menm té kontan pas yo té touvé lavérité, é yo té ka aprésié pal-la nou té ka ba yo. Nou té ka rété pwòch yonn di lòt, é an lanmen té ka lavé lòt. Épi sa nou viv, nou aprann kisiswa mision-an yo ka ba nou, nou pé ni tjè-kontan si nou ka kontinié enmen lézòt.
Bétèl Labilgari, an 2007.
Apré tousa, an lè, sitiyasion-an vini pli dous. Lanné 1998, yo viré-ba nou dwa préché an péyi-a, é nou tradui an patjé piblikasion adan lang-lan yo ka palé Labilgari. Apré sa, an 2004, yo ouvè an nouvo Bétèl. Jòdi-a, i ni 57 lasanblé Labilgari, ki ni 2 953 pwoklamatè. Lanné pasé, 6 475 moun vini Mémoriyal. I ni an tan, té ni 5 sè lavil Sofia, é jòdi-a ni 9 lasanblé ! Nou wè ‘an ponyen moun vini 1 000 moun’ ! (Iza. 60:22).
NOU KA TRAPÉ PWOBLÈM SANTÉ
Man trapé bon pwoblèm santé. Lanné apré lanné, man trapé pliziè kansè, é man jis trapé yonn an tèt. Man risivwè an gwo trètman ki fè timè-a vini pli piti, é dèyè sa, man alé Lend, éti an dòktè opéré mwen pandan douzèdtan ; é i rivé tiré an gwo mòso adan timè-a. Apré, pou rifè kòmwen, man rété pozé Bétèl Lend, épi nou viré Bétèl Labilgari.
Adan menm balan-an, yo touvé kay Heinz an maladi ki ra. I pa té ka rivé maché, palé, é i pa té ka rivé kontwolé mouvman bra’y épi janm-li ankò. Pli maladi-a té ka vansé, sé plis fòk man té otjipé di’y. Délè, sé té twòp ba mwen, é man té ka mandé kòmwen si man té kèy pé toujou otjipé di’y. Men an jenn frè té ka envité’y toulong préché épi’y. Jenn frè-tala pa té entjèt pou sa moun té pé pansé lè Heinz pa té pé palé ouben pa té pé kontwolé mouvman bra’y épi janm-li. Lè délè man pa té rété fòs pou otjipé di Heinz, man té pé apiyé anlè ti frè-tala. Heinz épi mwen, nou chwazi pa fè yich adan sistèm-tala, men sé konsi Jéova té ba nou an gason ! (Mak 10:29, 30).
Ti mari-mwen man si enmen, li osi trapé an kansè. É malérèzman, lanmò chayé’y an 2015. Mari-mwen ka mantjé mwen anpil. Dépi man té entjèt, i té toujou la ba mwen. Sé pa ti rèd sa rèd, pas i pa la ankò. Man ka sonjé’y souvan, sé konsi i té la épi mwen ! (Lik 20:38). Souvan, man ka pansé sé bèl ti pawòl-la i té ka di mwen, épi tout bon konsèy i té ka ba mwen. Man ka di Jéova an bèl mèsi, pas i pèwmèt nou sèvi’y ansanm-ansanm pandan tout sé lanné-tala.
MAN KA DI JÉOVA MÈSI PAS I PA LADJÉ MWEN
Sa klè, Jéova ba mwen fòs-la adan tout léprèv man jwenn. Magré man té timid, i endé mwen osi vini an misionnè ki enmen lézòt (2 Tim. 1:7). Gras a li, ti sè-mwen an épi mwen, nou adan sèvis a plen tan-an. Jòdi-a, li épi mari’y, yo adan sèvis siwkonskripsion-an ; é yo ka vizité sanblé sèrb Léwòp. Sa papa-mwen té mandé Jéova adan lapriyè’y lè nou té timanmay, Jéova réyalizé’y !
Chak fwa man ka étidié Labib, sa ka endé mwen ni an tjè kam, épi man ka santi lapé-a Jéova ka ba. Man aprann osi prédié « épi plis fòs ankò » lè man anba an léprèv, kon Jézi té ka fè (Lik 22:44). Pou réponn lapriyè-mwen, Jéova ka sèvi frè é sè-mwen adan lasanblé-a, lasanblé Nadèjda, lavil Sofia. Yo ka ba mwen anpil lanmou épi yo janti épi mwen. Yo ka envité mwen toulong, é souvan, yo ka fè mwen sav yo enmen mwen. Sa ka mété anpil jwa an tjè-mwen.
Souvan, man ka imajinen larézirèksion. Man ka imajinen lé paran-mwen douvan kay-nou an, lè yo té jenn, jou mariyaj-yo. Man ka wè sè-mwen ka préparé an bon ti manjé. É man ka wè Heinz doubout bò chouval-li. Kanta mwen, man la, ka pran plézi gadé yo. Sé zimaj-tala ki an tèt-mwen ka jété déwò tout vié lidé man pé ni. É sa ka ba mwen anvi di Jéova an bèl mèsi pou tousa i fè ba mwen.
Lè man ka viré-sonjé lavi-mwen, épi man ka katjilé asou sa Jéova ka pwonmèt pou dèmen, sa ka lévé an tjè-mwen sé menm santiman-an ki David, lè i di : « Ki divini mwen, si man pa té asiré wè bonté Jéova ba tousa ki ka viv asou latè ? Mété lèspwa’w adan Jéova ; pran kouraj épi pran tjè. Wi, mété lèspwa’w adan Jéova » (Sòm 27:13, 14).
a Ou ké touvé listwa lavi Tatiana Vileïska adan Réveillez-vous ! 22 désanm 2000, p. 20-24.