Ès ou paré pou latè vin ta-w ?
SÈTEN ni on biten noutout ja anvi vwè an 2 zyé an nou. Sé pwomès-la Jézi fè la : « Tchè-kontan pou moun karaktè a yo dous, pas latè sé ké ta yo » (Mat. 5:5). Pou sé krétyen wen la, latè sé ké ta yo lèwvwè yo ké vin wa, é lè yo ké an syèl-la ka gouvèné ansanm èvè Jézi (Rév. 5:10 ; 20:6). Men jòdijou, sa lamajorité a sé krétyen-la ka atann, sé viv asi latè pou touttan, lèwvwè toutmoun ké pawfé, lèwvwè ké ni lapé, é lèwvwè toutmoun ké ni tchè-kontan. Pou bèl èspérans-lasa réyalizé poudèbon, yo ké ni plizyè travay pou yo fè. An-nou palé dè 3 adan yo : dominé asi latè, ba sé résisité-la tousa yo bizwen, é anségné moun ki ké résisité. Pou chak sé travay-lasa, an-nou vwè osi kijan ou pé montré dépi konnyéla kè ou paré pou pawtisipé adan chak sé travay-lasa.
PARÉ POU DOMINÉ ASI LATÈ
Lè Jéova mandé Adan é Èv « ranpli latè, é dominé asi-y », i fè-yo konprann an menm balan-la kè tout latè té ké vin on paradi (Jén. 1:28). Sé moun-la ki ké viv asi latè pou touttan ké ni menm travay-lasa pou yo fè. Men yo, sa yo ké ni a fè, a pa enki pran on ti mòso paradi é fè-y vin pli gran. Konm Jadendédèn-la pa la ankò, rantré yo ké rantré adan nouvo mond-la, fò-yo ké pòté bon mannèv pou fè dé koté ki adan on vyé léta toubònman jòdijou, wouvin bèl. A pa tibwen travay ki ké ni !
Sa ka fè-nou sonjé tout travay-la sé Izraélit-la té ni a fè la lèwvwè yo kité Babilòn pou rantré an péyi a yo. Pannan 70 lanné, près pa té ni ponmoun ki té ka rété la. Men Izayi té ja anonsé kè Jéova té ké béni-yo, é kè sa té’é pèwmèt-yo woumèt péyi-la annòd. Mi sa pwofési-lasa té ka di : « I ké fè dézè a-y vin kon Jadendédèn-la, é i ké fè dézè-la ki an plèn a-y la vin menmjan ki jaden a Jéova » (Iz. 51:3). É sé vré, sé Izraélit-la rivé about a travay-lasa. Menmjan-la, grasa bénédisyon a Jéova, sé moun-la ki ké viv asi latè pou touttan ké rivé fè latè vin on paradi. Dépi konnyéla, ni mwayen ou montré ou anvi pawtisipé adan travay-lasa.
Pa ègzanp, fè tousa ou pé pou kaz a-w é alantou a kaz a-w rété pwòp é byen ranjé, menmsi moun ki ka rété owa a-w pa ka fè éfò-lasa. Lèwvwè yo ka nétwayé sal di Wayòm la oben sal dasanblé la, oben lèwvwè yo ka fè travo adan yo, ou pé pawtisipé osi. Siwvwè sitiyasyon a-w ka pèwmèt, lè yo ka mandé volontè pou pòté sèkou adan sèktè a-w, ou pé enskri-w pou pawtisipé. Konsa, pé ké ni pon dout asi lèfètkè ou paré pou ba frè é sè a-w on pal, sianka yo bizwen. Mandé-w : « Ès ni mwayen an vin pli filé adan sèwten domenn pou an pé sa vin pli itil an men a Jéova si dèmen an ka fè pawti a moun ki ké viv si latè pou touttan ? »
PARÉ POU BA SÉ RÉSISITÉ-LA TOUSA YO BIZWEN
Prèmyé biten Jézi di apré i té résisité fi a Jayi, sé té dè ba timoun-la manjé (Mawk 5:42, 43). Timoun-lasa té ni 12 an. Pou ba-y sa i té bizwen, sé té ti afè. Men pran tan réfléchi asi balan travay ki ké ni lèwvwè Jézi ké réyalizé pwomès-la i fè la, lè i di kè « touséla ki adan sé tonm-la ké tann vwa a-y é yo ké sòti » (Jan 5:28, 29). Sé vré Labib pa’a ban-nou tèlman détay asi sa, men nou ka tou konprann kè sé résisité-la ké bizwen on bèl pal pou ni on dèkwa pou yo manjé, on koté pou yo rété é lenj pou mèt si yo. Ès ni mwayen ou montré dépi konnyéla, kè sa ou anvi, sé bay on pal ? Mi déotwa kèsyon pou édé-w réfléchi asi sa :
Ka ki montré kè, dépi konnyéla, ou paré pou latè vin ta-w ?
Lèwvwè yo ka anonsé kè rèsponsab a siwkonskripsyon-la kay vizité lasanblé lokal a-w, ès ou k’ay mandé pou yo enskri-w pou i manjé ansanm èvè-w ? Lè yo ka mandé on sèwvitè èspésyal aplentan kité Bétèl-la é kè i ka rètouné an téritwa-la, oben lè on rèsponsab a siwkonskripsyon ka arété aktivité a-y, ès ni mwayen ou édé-yo pou yo touvé on koté pou yo rété ? Siwvwè la ou ka rété la, yo kay fè on lasanblé réjyonal oben on lasanblé èspésyal, ès ou pé bay on pal, ki sé avan, ki sé apré lasanblé-la, oben pasé tibwen tan ka akéyi frè é sè ki sòti adan ondòt péyi ?
PARÉ POU PÉ SA ANSÉGNÉ SÉ RÉSISITÉ-LA
Dapré sa nou ka li an Akt 24:15, tin milya é milya moun ki ké résisité. Men ni bon enpé adan yo ki pa té ni lokazyon aprann konnèt Jéova avan yo té mò. Lèwvwè yo ké résisité, yo ké ni posibilité-lasaa. Sa vé di kè yo ké bizwen moun anségné-yo, é sé sèwvitè fidèl a Bondyé ki ké jouwé wòl-lasa (Iz. 11:9). Charlotte sé on sè ki ni lokazyon préché an Éwòp, an Amérik di Sid é an Afrik. Sé sa i ka atann. Mi sa i ka di èvè onlo chalè : « An ja présé anségné moun ki ké résisité. Lè an ka li sèwten awtik asi on moun ki viv an tan lontan, pli souvan ki rarman an ka di-mwen konsa : “Mésyé... Si i té aprann konnèt Jéova, a pa on vi konsa i té’é ni !” A pa ti présé an présé fè sé résisité-la dékouvè sa ki té ka manké-yo. »
Menm sèwvitè fidèl a Jéova ki viv avan Jézi vin si tè ké ni onpakèt biten pou yo aprann. Imajiné jan nou ké kontan é ki bèl privilèj nou ké ni, lèwvwè nou ké èspliké Danyèl kijan sé pwofési-la i maké la é kè i pa menm té ka konprann la réyalizé (Dan. 12:8). É lèwvwè nou ké ni a èspliké Rit é Noémi kè sé adan pitit-a-pitit a yo kè Mési-la sòti, mésyé, sa ké bèl ! Anplisdisa, nou pé’é ni tout sé présyon-la mond méchan lasa ka mèt asi nou, ni tout sé biten-la i ka mèt douvan nou la pou distrè-nou. A moman-lasa, a pa ti kontan nou ké kontan pawtisipé adan travay a ansègnman-lasa ki ké fèt toupatou si latè !
Kijan ou pé montré dépi aprézan, kè ou ja présé pawtisipé adan travay-lasa ? Ou pé fè onlo éfò pou vin pi filé adan mannyè ou ka anségné, é dépi konnyéla ou pé pawtisipé adan prédikasyon-la ki ka fèt toupatou si latè (Mat. 24:14). Pétèt kè konnyéla, laj-la ou ni la ka anpéché-w fè sèwten biten oben pétèt kè ou ka jwenn dòt difikilté ki ka frenné-w, men sé éfò-la ou ka fè la pou préché pé montré jan ou paré pou pé sa anségné moun ki ké résisité.
Alò, ès ou ja présé vwè jou-la latè ké vin ta-w ? Ès tchè a-w ja kontan lè ou ka sonjé kijan ou ké fè latè vin on paradi, kijan ou ké ba sé résisité-la tousa yo bizwen, é kijan ou ké anségné moun ki ké résisité ? Sé kèsyon-lasa enpòwtan toubònman. Alò, montré kè ou paré. Pou sa, pawtisipé dépi konnyéla adan dé aktivité ki ka sanm séla ou ké ni la lè latè ké ta-w.
a Gadé awtik-la « Yo ka édé onlo moun fè sa ki jis » adan niméwo a sèptanm 2022 a Tou dè Gad la.