NOTAS
1 JEHOVÁ
Tumpa jee jaeko Jehová, jókuae oipota jei: “Jae oyapo opaete mbae jae jei vae”. Jehová Tumpa Imbaepuere yae jare jae oyapo opaete mbaembae. Jae güɨnoi mbaepuere oyapo vaerä oipotagüe mbae oipota vae.
Ñee Hebreope, Tumpa jee oyekuatía irundɨ kuatía. Karaiñeepe jaeko YHWH ani JHVH. Arakaete tembikuatía reta Hebreope oyekuatía Tumpa jee 7.000 vece seri. Opaete ɨvɨ rupi kia reta oiporu Jehová jee oyoavɨ ñee retape jare iñeepe oyeendu rami.
2 BIBLIA “TUMPA KO OMOMBEU”
Biblia jaeko Tumpa Iñee, ërei oyókuai kuimbae reta oikuatía vaerä. Kuaeko metei empresa iya rami jei isecretariope oikuatía vaerä metei carta jaeko empresa iya iyemongeta reta. Tumpa oiporu iespíritu santo omborɨ vaerä Biblia oikuatía vae reta oikuatía vaerä Tumpa iyemongeta reta. Tumpa iespíritu omborɨ, ámope omboyekuaa reta rupi ani ombopaɨu oyekuatía vaerä.
3 YEMBOARAKUAA RETA
Kuaeko jae Biblia yandemboe vae omoësaka añete vae regua. Metei yemboarakuaa jaeko: “Jeko kavimbae reta ndive ñañemoïru yave, güɨrokomegua yandereko kavi”, kuae yandemboe kia reta ndive yaguata vae yayapota jae reta rami, ikavi vae ani ikaviä vae (1 Corintios 15:33). Jare yemboarakuaa jei: “Metei ñavo oyapogüe, jókuae ko oarɨvota”, kuae yandemboe yayapo vae rupi jökorai ñanoitavi (Gálatas 6:7).
4 PROFECÍA RETA
Jaeko mensaje Tumpagüi ou vae. Ipuereko omoësaka Tumpa oipota vae, kërai yaiko kavi vaerä, iporookuai reta jare oyapota vae. Jaeramiñovi jaeko mensaje mbae oasata kuri vae. Oime jeta profecía Bibliape oyeapoma.
5 PROFECÍA RETA MESÍAS REGUA
Jesús rupi oyeapoma opaete profecía reta oyekuatía Bibliape Mesías regua. Emae recuadro “Profecía reta Mesías regua”.
▸ Yemboe 2, párr. 17, nota.
6 JEHOVÁ OIPOTA VAE ƗVƗ PEGUARÄ
Jehová oyapo ɨvɨ jare omopöra kavi oiko vaerä kia reta oaɨu vae. Jae oipota iyɨpɨ güive vae mbaetɨko oipoepɨ. Ɨmaäma oata Tumpa omokañɨ vaerä ikavimbae vae jare omeeta jembiokuai retape tekove opambae vae.
7 SATANÁS AÑA GUASUKO
Satanás jaeko ángel omboɨpɨ oñemopüa Tumpa kotɨ vae. Satanás oipota jei “oñemopüa vae”, echa oñemopüa oñeraro vaerä Jehová kotɨ. Jaeramiñovi oñeenɨi Aña guasu oipota jei “iyapu vae”. Jökorai oñeenɨi, echa iyapu Tumpare jare ombotavɨ kia reta.
8 ÁNGEL RETA
Jehová oyapo ángel reta ndei oyapo ɨvɨ mbove. Oyapo ángel reta oiko vaerä arape. Oime cien millón oasaye ángel reta (Daniel 7:10). Metei ñavo güɨnoi jee reta jare jeko kavi reta oyoavɨ vae, jare ángel jupi vae reta mbaetɨ oipota kia reta omboete. Güɨnoi oyoavɨ jenda reta jare oñemee chupe reta oyoavɨ mbaravɨkɨ reta. Amogüe oyeokuai Jehová jenda róvai, ïru reta omoërakua iñee, oyangareko jare oikuaauka vaerä Tumpa jembiokuai reta ɨvɨpe, ïru reta oyapo Jehová iñee oyeapo vaerä jare omborɨ oñemoërakua vaerä iñee (Salmo 34:7; Apocalipsis 14:6; 22:8, 9). Ñeraro guasu Armagedónpe ángel reta omoïruta Jesús oñeraro vaerä (Apocalipsis 16:14, 16; 19:14, 15).
▸ Yemboe 3, párr. 5; yemboe 10, párr. 1
9 MBAEYOA
Oipotagüe mbae ñamosiente ani yayemongeta ani yayapo vae Jehová oipotaä vae, mbaeyoako. Mbaeyoa yandembosɨrɨ Tumpagüi, jáeramo jae omee yandeve mborookuai reta jare yemboarakuaa reta yandemborɨ agüɨye vaerä yandeyoa yaipota rupi. Iyɨpɨ güive Jehová oyapo opaete mbaembae ikavi yae vae, ërei Adán jare Eva iñeereenduä Jehovápe, iyoa reta jare mbaetɨma yogüɨreko jupi rupi. Indechi jare omano reta, echa yandeko jae Adán iñemuña reta jaeramiñovi yandendechi jare ñamano.
▸ Yemboe 3, párr. 7; yemboe 5, párr. 3
10 ARMAGEDÓN
Jaeko Tumpa iñeraro guasu omokañɨta Satanás igobierno jare opaete mbae ikavimbae vae.
▸ Yemboe 3, párr. 13; yemboe 8, párr. 18
11 TUMPA IREINO
Tumpa iReino jaeko metei gobierno Jehová oñono arape vae. Kuae Reinope Jesucristo jaeko Mburuvicha. Jehová oiporuta iReino omokañɨ vaerä opaete mbae ikavimbae vae. Tumpa iReino omogobiernata ɨvɨre.
12 JESUCRISTO
Tenondete Tumpa oyapo Jesús ndei ïru mbaembae oyapo mbove. Jehová ombou Jesús ɨvɨpe omano vaerä opaete kia retare. Jaɨkue rupi oyuka retama Jesús yave, Jehová omoingoveye. Añave Jesús omogobiernama oï arape Mburuvicha rami Tumpa iReinope.
13 PROFECÍA 70 SEMANA REGUA
Biblia omoërakua kërai yave oyekuaata Mesías, kuae oasata opama yave metei tiempo oyembojee 69 semana, omboɨpɨko año 455 a.C. jare opama año 29 d.C.
¿Këraipa yaikuaa opama año 29 d.C.? 69 semana omboɨpɨ año 455 a.C. Nehemías oväe yave Jerusalénpe jare omboɨpɨ omopüaye jókuae tëta guasu (Daniel 9:25; Nehemías 2:1, 5-8). Yae rami docena ñanemaendúa número 12 re, jökoraiñovi yae yave semana ñanemaendúa número 7 re. Kuae semana profecía regua mbaetɨko semana siete día regua, jaeko semana siete año regua, regla profética jei rami: “Metei ara vae jae ko metei año” (Números 14:34; Ezequiel 4:6). Kuae oipota jei semana ñavo güɨnoi siete año jare 69 semana jaeko 483 año (69 x 7). Yaipapa yave 483 año 455 a.C. güive, ñaväe año 29 d.C. ¡Jókuae añopetei Jesús oyembobautisa jare jókuae ara güive oikoma Mesías rami! (Lucas 3:1, 2, 21, 22).
Jókuae profecía omoërakuavi ïru semanare jaeko siete año. Jókuae tiempo rupi, año 33 d.C., kia reta oyukata Mesías. Jare año 36 d.C. omboɨpɨ reta oñemoërakua ñee ikavi vae Tumpa iReino regua opaete tëta guasu retape, mbaetɨko Judío retapeño (Daniel 9:24-27).
14 OPOROMBOE VAE TRINIDAD REGUA MBAETƗKO AÑETETE
Biblia omboe Jehová Tumpa yandeApoa jare tenondete oyapo Jesús ndei ïru mbaembae oyapo mbove (Proverbios 8:22; Colosenses 1:16). Jesús mbaetɨko Tumpa imbaepuere yae ete vae. Mbaetɨko jei jaeko Tumpa rami. Echa jae jei: “CheRu jaeko tenondegua che güi vae” (Juan 14:28 NM; 1 Corintios 15:28). Ërei amogüe religión reta omboe Trinidad regua jare jei reta: Tu, Taɨ jare espíritu santo jaeko mboapɨ persona metei peño vae. Ñee trinidad mbaetɨko ñaväe Bibliape. Trinidad mbaetɨko añetete.
Espíritu santo mbaetɨko metei persona, jaeko Tumpa imbaepuere, imbaepuere oyekuaambae vae oiporu oyapo vaerä jae oipota vae. Echa, cristiano tenondegua reta, “tɨnɨe Espíritu Santo pe”, jare Jehová jei: “Ambouta cheEspíritu opaete vae reta pe” (Hechos 2:1-4, 17).
▸ Yemboe 4, párr. 12; yemboe 15, párr. 17
15 KURUSU
Cristiano añetete vae reta mbaetɨ oiporu kurusu omboete vaerä Tumpa. ¿Maerapa?
Jeta tiempo rupi religión raanga oiporu kurusu. Arakaete cristianombae reta oiporu kurusu aguasa oyapo reta vaerä omboete itumpa raanga yave jare omboete vaerä opaete mbaembae oime ɨvɨpe vae. 300 año rupi Jesús omano güire cristiano reta mbaetɨ oiporu kurusu omboete vaerä Tumpa. Jeta tiempo oasa yave, mburuvicha guasu Constantino Romaɨgua oyapouka religión cristiana oiporu vaerä kurusu. Kurusu rupi oipota oyembotenonde religión cristiana. Ërei kurusu mbaetɨ etei yandemborɨ yayemboe vaerä Jesucristore. Metei ñeerɨru católico jei: “Kurusu oiporu reta ndei Jesús ou ɨvɨpe mbove jare oiporuvi cristianombae reta” (New Catholic Encyclopedia).
Jesús mbaetɨko omano kurusure. Ñee reta oyeporu oyekuatía vaerä “kurusu”, Griegope oipota jei “metei poste sɨmbi vae”, ani “metei ɨvɨra”. Metei ñeerɨru omoësaka: Griegope tembikuatía nuevo testamentope “mbaetɨ mbae ave jei mókoi madera” (The Companion Bible). Jesús omano metei ɨvɨra sɨmbi vaere.
Jehová oipotaä yaiporu tumpa raanga reta iä yamboete vaerä (Éxodo 20:4, 5; 1 Corintios 10:14).
16 ÑANEMAENDÚA CRISTO IMANORE
Jesús oyókuai jemimboe reta imaendúa vaerä imanore. Kuae oyeapo año ñavo 14 de Nisánpe, jókuae ara Israel iñemuña reta oyapose Pascua. Jókuae pɨ̈tu ñanemaendúa yave Cristo imano, mbɨyape jare vino oyemboasa opaetepe, kuaeko ombojaanga Jesús jete jare jugüɨ. Jesús ndive omogobiernata arape vae jou reta mbɨyape jare vino. Ërei kia reta oiko aveita ɨvɨpe vae, oyemboatɨvi imaendúa vaerä Cristo imanore, ërei mbaetɨ jou reta mbɨyape jare vino.
17 ALMA
Ñee alma Ingléspe oiporu jeta traducciones Bibliape. Alma oipota jei: metei kia, metei mɨmba, ani kia jekove ani mɨmba jekove (1 Pedro 3:20; Génesis 1:20, 24; Éxodo 4:19; Juan 10:11). Ërei jeta kia reta ipɨayemongeta alma yandepuereä yaecha jare oiko yanderete rapɨpe jare ñamano yave jekuaeño oiko ïkotɨa rupi vae. Ërei, ¿mbaepa yandemboe Biblia?
Adán iñeereenduä Tumpape yave, Tumpa jei Adánpe: “Ɨvɨkúi ko nde, jare ɨvɨkuirä ko reo yeta” (Génesis 3:19). Kuae oipota jei Adán ojoyeta ɨvɨkuirä mbaetɨ eteima güɨnoi tekove ɨvɨkúi rami oyeapogüegui. Biblia jei kia omano yave, mbaetɨma mbae ipuere oyapo, mbaetɨma ipɨ̈túe, mbaetɨma ipɨayemongeta, mbaetɨma omotareɨ, mbaetɨma oaɨu, mbaetɨma yandemborɨ ani mbaetɨ maräi yandeapo (Eclesiastés 9:5, 6, 10). Kia omano yave, “ojo ye ɨvɨkuirä, jare jókuae ara voi opa iyemongeta reta” (Salmo 146:4). Biblia yandemboe kia reta jare mɨmba reta oyovakeño omano yave (Eclesiastés 3:19, 20). Añeteteko, Biblia mbaetɨ yandemboe kia reta güɨnoi jetepe mbae yaechambae vae jekuaeño oikove omano yave. Kia omano yave mbaetɨ oiko ïkotɨape.
▸ Yemboe 6, párr. 5; yemboe 15, párr. 17
18 ESPÍRITU
Ñee reta Hebreope jare Griegope oyekuatía vaerä “espíritu” ipuereko jeta mbae oipota jei. Ërei jekuaeño jaeko mbae oyekuaambae vae kia reta peguarä, ɨvɨtu rami ani kia reta ipɨ̈túe vae rami ani mɨmba ipɨ̈túe vae rami. Jaenungavi ipuereko ángel reta jare espíritu santo, espíritu santo jaeko Tumpa imbaepuere. Biblia mbaetɨko yandemboe kia omano yave jekuaeño oiko ïkotɨa (1 Reyes 18:45; Salmo 104:29; Mateo 8:16; Lucas 11:13).
▸ Yemboe 6, párr. 5; yemboe 15, párr. 17
19 GEHENA
Biblia tenondete oyeporu ñee Gehena Griegope kuae oipota jei kañɨtei pochɨ vae reta peguarä. Biblia Guaranípe ñee Gehena oyekuatía “tata guasu oiporarauka avei kia reta”. Ërei kuae mbaetɨko añetete. Gehena jee metei ɨvɨtɨ päu ipe vae köi Jerusaléngüi opɨta, jokope ɨtɨ oapɨ reta jare opa omboai. Jesús iara rupi mbaetɨ oyekuaa mɨmba ani kia reta oiporarauka ani oapɨ jekove reve jokope. Jáeramo Gehena mbaetɨko oipota jei kiape kia reta omano vae oiporara avei ñogüɨnoi täta jendɨ vaepe. Jesús imiari yave Gehena regua jae oipotako jei jeko pɨ̈chɨi okañɨteita mbaetɨ güɨnoi esperanza oikoveye vaerä (Mateo 5:22; 10:28).
20 YERURE JESÚS OMBOE VAE
Kuae yerure Jesús oiporu vae omboe jemimboe retape oyerure vaerä. Jesús yandemboe kërai yayerure vaerä:
“Toyemboeteuka nderee”
Yayerure Jehová oitɨo vaerä jee opaete apu retagüi. Jökorai opaete ara pegua reta jare ɨvɨ pegua reta omboetetako Tumpa jee.
“Tou ndeporookuaía [ndeReino]”
Yayerure Tumpa igobierno opa omokañɨ vaerä Satanás ndive oï vae, omogobierna vaerä ɨvɨre jare oyeapo vaerä ɨvɨ metei paraíso.
“Nderemimbota [...] toyeapo vi kuae ɨvɨ pe”
Yayerureko oyeapo vaerä Tumpa oipota vae ɨvɨ peguarä: iñeereendu vae reta oiko vaerä sɨmbi rupi iyoambae reve jare oiko avei paraísope, Jehová oipota rami iyɨpɨ güive.
21 YANDEREEPƗ VAE
Jehová omee Taɨ yandereepɨ vaerä mbaeyoa jare manogüi. Yandereepɨ vaerä ñamonecesita ïru tekove sɨmbi Adán kuimbae tenondegua omokañɨ vae jare ñañeñono kaviye vaerä Jehová róvai. Jehová ombou Taɨ ɨvɨpe omano vaerä opaete iyoa vae retare. Jesús imano rupi, opaete kia reta ipuere güɨnoi tekove opambae vae oiko vaerä sɨmbi rupi iyoambae reve.
▸ Yemboe 8, párr. 21; yemboe 9, párr. 13
22 ¿MAERAPA IKAVIETE AÑO 1914?
Daniel omoërakua vae capítulo 4 pe yandemboe Tumpa iReino omboɨpɨ omogobierna 1914 pe.
Profecía. Jehová ombopaɨu mburuvicha guasu Nabucodonosor oasata vaere. Ipaɨupe, oecha metei ɨvɨra tuicha yae oyasɨa vae. Oechavi ɨvɨra iyɨpɨgüere oñapɨti jierope jare jiero iyu vaepe agüɨyema okuakuaa vaerä, toiko jökorai “chiu año” ani ñee tenondete oyekuatía vae jei chiu tiempo. Jaɨkue rupi jókuae ɨvɨra okuakuaaye (Daniel 4:1, 10-16).
Profecía oipota jei vae yandeveguarä. Ɨvɨra ombojaanga Tumpa igobierno. Jeta año rupi, Jehová oiporu mburuvicha guasu reta Jerusaléngüi omogobierna vaerä tëta Israel (1 Crónicas 29:23). Ërei jókuae mburuvicha reta mbaetɨ oyapo reta jupi vae, jare igobierno opa iyapɨ. Jerusalén oyemboai año 607 a.C. Jökorai omboɨpɨ “chiu” tiempo (2 Reyes 25:1, 8-10; Ezequiel 21:25-27). Jesús jei yave “judiombae vae reta omboaita Jerusalén, jae reta iara opa regua”, imiariko “chiu” tiempo regua (Lucas 21:24). Jökorai “chiu” tiempo mbaetɨko iyapɨ Jesús oiko yave ɨvɨpe. Jehová jei oñonota metei Mburuvicha guasu “chiu” tiempo iyapɨ yave. Jesús Mburuvicha pɨau igobiernope güeruta jeta bendición Tumpa jembiokuai retare opaete ɨvɨ rupi jekuae avei pegua (Lucas 1:30-33).
¿Mbovɨpa kuae “chiu” tiempo? “Chiu” tiempo jaeko 2.520 año. Yaipapa yave 2.520 año, año 607 a.C. güive, ñaväe año 1914 pe. Jókuae añopetei Jehová oñono Jesús Mburuvicharä iReino arape.
¿Këraipa yaikuaa “chiu” tiempo jaeko 2.520 año? Biblia jei mboapɨ año y medio ani tiempo jaeko 1.260 día (Apocalipsis 12:6, 14). Jáeramo mókoi vece oyepapa jókuae número jaeko “chiu” tiempo: 2.520 día. Regla profética jei rami “metei año oyepapata metei ara”, jáeramo 2.520 día jaeko 2.520 año (Números 14:34; Ezequiel 4:6).
23 MIGUEL ÁNGEL RETA JUVICHA
Biblia imiari meteiño ángel reta juvicha, jare jee Miguel (Daniel 12:1; Judas 9).
Miguel omoäka Tumpa iángel reta jupi vae. Apocalipsis 12:7 jei: “Miguel jare iaraɨgua [ángel] reta ndive täta oñeraro [...]. Mbaeporou jare iaraɨgua” reta ndive. Jaenungavi tembikuatía Apocalipsis jei, Jesús omoäka Tumpa iejército, jáeramo Miguel jaevi Jesús jee (Apocalipsis 19:14-16).
24 ARA TAƗKUEGUA RETA
Kuae oipota jei jókuae ara rupi oyekuaata ɨvɨpe jeta mbae oporomopɨakañɨ vae, ndei Tumpa iReino omboai mbove Satanás imundo. Profecía Bibliape oiporu ñee reta oyovake seri imiari vaerä jókuae ara retare, kuae rami, “kañɨtei” jare “Kuimbaerä ayeapo vae ayu ye yave” (Mateo 24:3, 27, 37). “Ara taɨkuegua reta” omboɨpɨ Tumpa oñono yave iReino arape 1914 pe, jare opata Satanás imundo opa oyemboai yave ñeraro Armagedónpe (2 Timoteo 3:1; 2 Pedro 3:3).
25 OMANOGÜE RETA OIKOVEYETA
Biblia imiari chau oikoveye vae retare. Tumpa omee mbaepuere Elías, Eliseo, Jesús, Pedro, jare Pablo, omoingoveye vaerä kia reta. Jehová jei omoingoveyeta “jupi vae reta” jare “jupimbae vae reta” oikoye vaerä ɨvɨpe (Hechos 24:15). Biblia jei amogüe reta oikoveye oiko vaerä arape. Kuae reta jaeko cristiano reta Tumpa oiparavo vae oiko vaerä arape Jesús ndive (Juan 5:28; 11:25; Filipenses 3:11; Apocalipsis 20:5, 6).
26 AÑA IMBAE
Kia reta oeka yave ipaye vae reta jare imbaekuaa vae reta imiari vaerä espíritu reta ndive, kuae jaeko Aña imbae. Kuae ikaviä yaeko. Kia oyapo aña jembiapo vae, güɨrovia kia omano yave jekuaeño oiko ïkotɨa rupi jare oyeapo metei espíritu imbaepuere vae. Ërei kuae iyapuko. Aña reta oipota oyapouka kia reta iñeereenduä vaerä Tumpape. Aña reta ombotavɨ vaerä oiporu: oyemboe vae yasɨtata reta oikuaa vaerä oasata vae, mbaekuaa rupi maratuta kuri vae, moroäɨvo, imbaekuaa vae, suertere güɨrovia vae, ichoropa jare mɨakañɨ iyapoa vae. Jeta ñeerɨru reta, tupapire imiari oasata vaere, película reta, carteles jaenungavi música reta, kuae reta oechauka ikaviecha oyekuaa aña reta, maratuta vae jare mɨakañɨ iyapoa vae. Oyapo reta omano vae peguarä, oyeavi oï aña reta ndive. Kia reta oyapo jeta mbae omano vae peguarä oyeako oï aña imbae reta ndive. Amogüe retako oime tëogüe yave jókuae pɨ̈tu mbaetɨ oke reta, omboyau omano vae, omonde reta temimonde jüu vae, oyapo misa, oyapo novena, omano reta iarape oñono metei mesa omano vae peguarä jare jeta ïru mbaembaeye. Oiporu vaerä aña reta imbaepuere, jeta kia reta oiporu coca, singaro jare alcohol (Gálatas 5:20; Apocalipsis 21:8).
▸ Yemboe 10, párr. 10; yemboe 16, párr. 4
27 JEHOVÁÑO IPUERE OMOGOBIERNA OPAETERE
Jehová Tumpa imbaepuere yae jare opaete mbaembae iyapoa (Apocalipsis 15:3). Jáeramo opaete mbaembae iya jare güɨnoi mbaepuere omogobierna vaerä oyapo vaere (Salmo 24:1; Isaías 40:21-23; Apocalipsis 4:11). Jae oñono ley opaete mbaembae oyapo vaere. Jehová jaenungavi ipuere oñono kia omogobierna vaerä. Yaaɨu yave Jehová jare ñaneñeereendu chupe yaechaukako yaiparavo yanderuvicharä (1 Crónicas 29:11).
28 KUÑA IMEMBƗ OKUA VAE
Amogüe kuña reta ipurúa yave ojo oekɨuka vaerä imembɨ iyeugüi. Amogüe kuña reta imembɨ okua vaerä oitɨkua ñana jare jou oyuka vaerä imembɨ jɨepe. Ërei Jehová omotareɨ jókuae. Tumpa peguarä, kuña ipurúa rupive, omboɨpɨ metei tekove. Jáeramo ikaviä yaeko oyuka michia ndei oa mbove.
29 KIA OÑONOUKA YAVE ÏRU TUGÜƗ JETEPE
Jókuaeko metei tratamiento médico oime kia omoinge tugüɨ kia jetepe, ani omoingevi tugüɨ omboyao yao vae: plasma, glóbulos rojos, glóbulos blancos jare plaquetas. Ipuereko oñonouka ïru jugüɨ ani jae jugüɨño oñovatu chugüi vae.
30 YEMBOSƗMBƗ
Bibliape, ñee yembosɨmbi mbaetɨko oyeporu ombocastiga vaeräño. Yandembosɨmbi yave, yandemboe, yandemboarakuaa jare ñaneñono kavi. Jehová yandembosɨmbi yave mbaetɨko oyapo iyarasɨ reve ani yaiporara vaerä (Proverbios 4:1, 2). Yembosɨmbi Jehová omee vae ikavi yaeko ipuereko kia oaɨu jókuae yembosɨmbi (Proverbios 12:1). Jehová omboe jare ombosɨmbi jembiokuai reta oaɨu ramo. Jei chupe reta këraitako oporombosɨmbi iyemongeta ikaviä vae jare jókuae omboe ipɨayemongeta vaerä jare oyapo vaerä Tumpa oipota rami. Tu reta ombosɨmbi yave imichia reta oyapotako Jehová oyapo rami. Omborɨtako oikuaa kavi vaerä maerapa iñeereenduta. Jaeramiñovi omborɨtako oaɨu vaerä Jehová jare Iñee Bibliape oï vae, jaenungavi omborɨta oikuaa kavi vaerä Biblia yemboarakuaa reta.
31 AÑA RETA
Jaeko espíritu pochɨ yae vae oyekuambae vae güɨnoi mbaepuere. Jaeko ángel reta oyembopochɨ, iñeereenduä Tumpape yave jare oyovaicho jae ndive (Génesis 6:2; Judas 6). Oñemoïru reta Satanás oñemopüa yave Jehová kotɨ (Deuteronomio 32:17; Lucas 8:30; Hechos 16:16; Santiago 2:19).