Pin’ileŋɔ
32 Yakob daa nyaa kɔkɛ la a sore kena, ti Naayinɛ malesi seke en sore. 2 Se’em ma’a ti Yakob nyɛ ba la, a daa yeti: “Kalam dela Naayinɛ kɛ̃’a zɛ’an!” Bala ti a daa siɣɛ zɛ’an la yu’urɛ yeti Mahanaim. 3 Ti Yakob tum nɛreba ti ba deŋɛ a nɛŋa la ba keŋɛ a suɔ Esau zɛ’an n boi Seir tiŋa la n de Edom sɔ’ɔlum la, 4 a daa yele ba yeti: “Yamam n nari ti ya yele mam daana Esau se’em n wana, ‘Ho yameŋa Yakob n yele sɛla n wana: “Mam naɛ la Laban kɛ̃ yue mɛ ta paɛ nananawa. 5 Mam nyaa tari la lɔlesi la bosi la piisi la pɔɣesi la buraasi n de yamesi, mam dekɛ sɔ’ɔleŋa wa bɔ’ɔra la n daana, la wan eŋɛ se’em ti ho ta’an zɔ n nimbɔ̃’ɔ.”’” 6 Pooren ti nɛreba wa lebe na yele Yakob yeti: “Tomam nyɛ ho suɔ Esau ti a bɔna sore kena tu’usa hɔ ge ti buraasi kɔbesinaasi dɔla en.” 7 Ti Yakob paleŋa ɛ̃kɛ paa ge ti a yɛm bɔi. Bala la, a daa pu nɛreba la n doli en la, la dusi la, la nii la, la yuɣema la, ti ba za’a dɛna gila sugumnɔɔrɛ buyi. 8 A daa yeti: “Esau san zabɛ la gile ayima, gile sɛka n gee la ta’an zɔ pi’ɛ.” 9 Bala pooren ti Yakob yeti: “O mam sɔ Abraham la mam sɔ Isaak Naayinɛ, Yehowa, hon yele mam yeti, ‘Yese ho tiŋa la ho yidoma zɛ’an ge ti n kã bo ho,’ 10 Mam puɣum ka nara ti ho tara yelemɛŋɛrɛ nɔŋerɛ bɔ’ɔra mam n de ho yameŋa wa, se’ere n sɔi la mam daa zãli la doore ma’a yakɛ Yordan wa ge nananawa, mam nyaa tari la gila sugumnɔɔrɛ buyi. 11 Mam beleni ho mɛ ti ho faɛ mam n suɔ Esau nu’usin basɛ, dabeem n tari mam ti a wan wa’ana zabɛ la mam la pɔɣesi wa la ba kɔma la. 12 Hon tɔɣɛ yeti: ‘N wan kã bo ho ge basɛ ti ho yaaŋa wi’ɛ wuu ateko tintɔmbi’isego ti nɛra kan ta’an kaalɛ.’” 13 Ti a gã’arɛ bilam yu’uŋɔ la. A daa nyaa dekɛ la a nutatum ase’a ti a dekɛ bo a suɔ Esau: 14 bunyaasi kɔbesiyi, butelesi pisiyi, pinyaasi kɔbesiyi, pedaasi pisiyi, 15 yuɣema pitã n tari kɔma ti ba mɔɣera, nii pinaasi, lɔlesi pia, bon-nya’asi pisiyi la bondɔɔrɔ n bĩ soŋa pia. 16 A daa dekɛ dusi wa n boi to’ore to’ore la bo la a yamesi ge daa yele a yamesi la yeti: “Toli ya mam nɛŋa yakɛ ge basɛ ti fole bɔna dusi la gile woo tiŋasuka.” 17 A daa tɔɣɛ bo se’em n deŋɛ nɛŋa la yeti: “Mam suɔ Esau san tu’usɛ hɔ ge soke ho yeti, ‘Hon tuni bɔ’ɔra la ani, ho ye la bɛ ge sɛla me n boi ho nɛŋa wa dela ani denɛ?’ 18 la nari ti ho yele en yeti, ‘La dela ho yameŋa Yakob denɛ. La dela lɔɣɔrɔ ti a dekɛ tum mam ti n tari na bo n daana Esau ge bisɛ! eŋa amea boi la to pooren kena na.’” 19 A daa le tɔɣɛ bo se’em n pa’asɛ buyi la, la butã la, la sɛba woo n doli dusi la yeti: “Ya san seke Esau, ya wan tɔɣɛ sɛla bo en n bala. 20 Ya nari ti ya kelum yele en yeti, ‘Ho yameŋa Yakob boi la to pooren kena na.’” Se’ere n sɔi la a daa tɔɣɛ bo amea yeti: ‘N san dekɛ bo’olum wa deŋɛ nɛŋa bo en, bala pooren, n mea san ta seke en, daanse’ere a puurɛ wan pee la mam.’ 21 Bala la, a daa basɛ ti ba tari bo’olum la deŋɛ la a nɛŋa ge eŋa amea daa gã’arɛ la a kɛ̃’a zɛ’an la yu’unkuŋɔ. 22 Yu’unkuŋɔ mea poan la, a daa isige mɛ dekɛ a pɔɣesi siyi la, la a pɔɣesɔɔrɔ bayi la, la a dayɔɔsi pia la ayima la yakɛ Yabok kulega la. 23 A daa tari ba yakɛ ko’om la mɛ ge nyaa daa tari a lɔɣɔrɔ la woo me yakɛ. 24 Pooren Yakob ma’a n daa gee, ti buraa ayima daa paɛ na mɛɛra la en ti beere ta yelegɛ. 25 Se’em ma’a ti ba daa zabera ti buraa la daa baŋɛ ti a kan ta’an nyaŋɛ en la, a daa kalum la Yakob yeo ti la alegɛ. 26 Ge nyaa yele en yeti: “Basɛ mam ti n keŋɛ, beere yelegeri mɛ n bala.” Bala ti Yakob yele en yeti: “Ho san ka kã bo mam n kan basɛ hɔ.” 27 Bala ti a soke en yeti: “Ho yu’urɛ?” ti a lebese yeti: “Yakob.” 28 Ti a nyaa yeti: “Ho yu’urɛ kan le dɛna Yakob ge la wan dɛna la Israel se’ere n sɔ la, ho zabɛ mɛ la Naayinɛ la asaala ge ba’asegɔ la, ho nyanɛ mɛ.” 29 Ti Yakob me soke en yeti: “Soso pa’alɛ mam ho me yu’urɛ?” Ge a daa yele en yeti: “Beni n sɔi ti ho sɔkera ti ho baŋɛ mam yu’urɛ?” A daa nyaa kã bo en mɛ bilam. 30 Bala ti Yakob daa nyaa siɣɛ zɛ’an la yu’urɛ ti Peniel, se’ere n sɔi la a daa yeti, “Mam kɔ’ɔn nyɛ Naayinɛ nɛŋa mɛ ge ti a kelum basɛ ti mam vɔna.” 31 Se’em ma’a ti a daa keŋɛ zɔɛ Penuel la, sũurum daa zom mɛ ge a daa du’useri mɛ a yeo la zuo. 32 Bala n sɔi ti, hali ta paɛ zina, Israeldoma ka oberi giile seko n boi gbere la poan n nyɔkɛ la kɔberɛ la bɔna yeo la bɔba la se’ere n sɔi la, a daa kalum la Yakob yeo giile sɛka n boi a gbere la poan nyɔkɛ la kɔberɛ la.