Pin’ileŋɔ
27 Se’em ma’a ti Isaak daa kuregɛ ge a nini ka le nyɛta soŋa la, a daa yi la Esau n de a dayɔkeenma la ge yele en yeti: “N dayɔa!” Ti a sakɛ yeti: “Mam n wana!” 2 Ti a yele yeti: “Mam kuregɛ mɛ, n ka mi dabese’eredaarɛ ti n wan ki. 3 Bala la nananawa, soso dekɛ ho tuuma lɔɣɔrɔ la n de ho loko la, la ho tãhɔ la keŋɛ goo poan ta nyɔkɛ goo duŋa na bo mam. 4 Ho san nyɔkɛ ka wa’ana, dekɛ duɣɛ n kɔ̃resi dia ti n nɔŋɛ paa bo mam. Ti n nyaa di ge kã bo ho ge nyaa ki.” 5 Ge, se’em ma’a ti Isaak daa tɔɣera bɔ’ɔra a dayɔa Esau la, Arebeka daa keleseri mɛ. Ti Esau yese keŋɛ goo poan ti a ta nyɔkɛ duŋa wa’ana. 6 Ti Arebeka yele a dayɔa Yakob yeti: “Mam nan kɔ’ɔn wum la ho sɔ n tɔɣɛ bo ho suɔ Esau yeti, 7 ‘Nyɔkɛ duŋa wa’ana duɣɛ n kɔ̃resi dia bo mam ti n di ge kã bo ho Yehowa nɛŋan ge nyaa ki.’ 8 Bala la n dayɔa, kelese mam n yeti ho sɛla wa soŋa soŋa ge kɔ’ɔn eŋɛ bala. 9 Soso keŋɛ dusi la n boi zɛ’an la, ta nyɔkɛ busoma bayi wa’ana ti n dekɛ duɣɛ kɔ̃resi dia ti ho sɔ nɔŋɛ paa bo en. 10 Ti ho nyaa dekɛ ta bo ho sɔ ti a di, la wan eŋɛ se’em ti a ta’an kã bo ho ge nyaa ki.” 11 Ti Yakob yele a ma Arebeka yeti: “Mam suɔ Esau dela inkɔ̃begɔdaana ge mam inya ani la saalega. 12 Ge mam sɔ san dekɛ a nu’usi babelɛ mam fa? La wan ana wuu n iti en la sia sia la, bala wan basɛ ti n nyɛ yaalegɔ ge daɣɛ kã’a.” 13 Ti a ma yele en yeti: “N dayɔa, yaalegɔ seko n wan paɛ ni ho zuo la wan tuɣum paɛ la mam. Yeen eŋɛ mam n yeti ho sɛla wa, keŋɛ ta nyɔkɛ dusi la na bo mam.” 14 Ti a keŋɛ ta nyɔkɛ ba na bo a ma ti a ma dekɛ duɣɛ kɔ̃resi dia ti a sɔ nɔŋɛ paa la. 15 Bala pooren, ti Arebeka dekɛ a dayɔkeenma Esau lɔɣesonɔ n boi a zɛ’an yiren la dekɛ yɛ a dayɔbila Yakob. 16 A daa le dekɛ buusi gana la pĩ la a bia la nu’usi la a yuɣela bɔba n ka tari kɔ̃berɔ la. 17 Ge nyaa dekɛ kɔ̃resi dia la, la boroboro la ti a maalɛ la bo a dayɔa Yakob. 18 Ti a tari keŋɛ a sɔ zɛ’an ta yeti: “N sɔ! Ti a sɔ sakɛ yeti: “Mam n wana! N dayɔa wa, hon dela ani?” 19 Ti Yakob yele a sɔ yeti: “Mam dela ho dayɔkeenma Esau. Hon yele mam ti n eŋɛ sɛla la, n eŋɛ ba’asɛ mɛ. Soso isige zĩ’ire la ho obe nɛnɔ wa ge nyaa kã bo mam. 20 Ti Yakob yele a dayɔa yeti: “N dayɔa, ho eŋɛ la wani ta’an eŋɛ kalam bala?” Ti a lebese yeti: “La dela Yehowa ho Naayinɛ la n basɛ ti mam nyɛ ka.” 21 Ti Isaak yele Yakob yeti: “Soso n dayɔa, vurege lɛm mam na ti n sa’abɛ ho bisɛ ge baŋɛ nyaa ho sirum dela mam dayɔa Esau bii ho daɣɛ.” 22 Ti Yakob vurege lɛm a sɔ Isaak ti a dekɛ a nu’usi sa’abɛ en ge nyaa yeti: “Ho kɔ̃a la dela Yakob kɔ̃a ge ho nu’usi la kɔ’ɔn dɛna la Esau nu’usi.” 23 A daa ka baŋɛ se’ere n sɔi la, a nu’usi kɔ̃berɔ daa ani wuu a suɔ Esau nu’usi la. Bala la, a daa kã bo en mɛ. 24 Bala pooren ti a soke yeti: “Hon sirum dela mam dayɔa Esau?” ti a lebese yeti: “Ɛɛ mam n bala.” 25 Ti a nyaa yeti: “N dayɔa, dekɛ nɛnɔ la bo mam ti n obe ge nyaa kã bo ho.” Ti a dekɛ dia la ze’ele a nɛŋan ti a di ge le tari daam na bo en ti a nyu. 26 Ti a sɔ Isaak nyaa yele en yeti: “N dayɔa soso vurege lɛm mam na ge mɔɣɛ n nɔɔrɛ.” 27 Ti a vurege paɛ en ge mɔɣɛ a nɔɔrɛ ti a wum a fuo la nyuuŋo. A nyaa kã bo en mɛ yeti: “Bisɛ, mam dayɔa nyuuŋo ani me wuu goo la ti Yehowa kã basɛ de zuo nyuuŋo n ani se’em la. 28 Yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ la wan bo ho saazuo mɛɣelum la samana n tari pɔ̃’ɔsegɔ tingɔŋɔ wa zuo la boom la dapaalum zo’e zo’e. 29 Nɛreba wan tuna bɔ’ɔra la hon ge ti tisi mɛ kũ’uta tiŋa bɔ’ɔra hɔ. Dɛna ho suurɔ la kpɛ’ɛma ge ti ho ma dayɔɔsi la kũ’uta tiŋa bɔ’ɔra hɔ. Yaalegɔ wan paɛ nɛra sɛka n yaali hɔ ge ti nɛresɛka n kã’ari bɔ’ɔra hɔ wan nyɛ kã’a. 30 Isaak nan kɔ’ɔn kã bo Yakob ba’asɛ mɛ ti Yakob ze’ele a sɔ Isaak zɛ’an yese ba’asɛ ti bilam bilam ti a suɔ Esau ze’ele goo la lebena. 31 Eŋa me paɛ duɣɛ la kɔ̃resi dia tari na bo a sɔ ge yele a sɔ yeti: “N sɔ, isige la ho di ho dayɔa nɛnɔ wa ge kã bo mam.” 32 Bala ti a sɔ Isaak yele en yeti: “Hon dela ani?” ti a lebese yeti: “Mam dela ho dayɔa, ho bikeenma Esau.” 33 Ti Isaak gɔ̃ɣera ge nyaa yeti: “Ani n bala n tari nɛnɔ na bo mam la? Mam puɣum di ba’asɛ mɛ ge ti ho nyaa paɛ na la, mam kã bo en mɛ. A me wan sirum nyɛ kã’a!” 34 Esau n wum a sɔ yetɔɣum la, a daa bo la tagurega supe ge yele a sɔ yeti: “ Kã bo mam mɛ, sira, mam me n sɔ!” 35 Ge a yeti: “Ho suɔ kɛ̃ na pã’asɛ mam mɛ, la wan eŋɛ se’em ti a tee to’e ho kã’a la.” 36 Bala ti a yeti: “Daɣɛ bala n sɔi ti ba yi’ira en yeti Yakob la, ti a sirum fã mam sugumnɔɔrɛ buyi wa? A puɣum to’e mam kenɔ mɛ ge nyaa le to’e mam kã’a wa!” A daa tɔɣɛ pa’asɛ yeti: “Hon ka gee kã’a bo mam?” 37 Ge Isaak lebese Esau yeti: “Mam diŋɛ loe la eŋa ti a dɛna ho kpɛ’ɛma ge dekɛ a suurɔ la za’a bo en ti ba dɛna a yamesi, mam kã bo en mɛ ti a tara boom la dapaalum. N dayɔa, bem n le gee ti n wan ta’an dekɛ bo ho?” 38 Ti Esau yele a sɔ yeti: “N sɔ, kã’a ayina me ka gee ti ho wan kã bo mam? Kã bo mam, sira, mam me, n sɔ!” Ti Esau kaasa vɔɔla ti nintam sigera. 39 Ti a sɔ Isaak lebese en yeti: “Bisɛ, kɛ̃’a zɛ’an kan bɔna bo ho samana seto n tari pɔ̃’ɔsegɔ tingɔnɔ wa zuo la, saazuo mɛɣelum la me kan bɔna ho kɛ̃’a zɛ’an. 40 Ho wan tara la ho su’a la tuna ta’an vɔna ge tuna bɔ’ɔra ho suɔ la. Ge la san ta wuŋɛ ho, ho wan kɔ a yɔɣesega la n boi ho yugela poan la basɛ.” 41 Ge Esau sɔ n daa kã bo Yakob la zuo la, Esau daa dine la a suɔ wa mɛ. Esau daa tɔɣɛ la a suuren yeti: “Mam sɔ pɔ̃ri la kum n bala. A san ki ba’asɛ n wan ku n suɔ Yakob.” 42 Se’em ma’a ti Arebeka daa ta wum a bikeenma Esau yetɔɣum wa la, bilam bilam ti a tum ti ba yi Yakob n de yibega la wa’ana ge yele en yeti: “Bisɛ! Ho suɔ Esau maasum ti a ku ho mɛ lerege la sanɛ. 43 Bala la n bia, eŋɛ mam n yeti ho sɛla wa. Isige la ho zɔ keŋɛ Haran mam tãya Laban zɛ’an. 44 Ta kɛ̃’ɛra a zɛ’an ta paɛ se’em ma’a ti ho suɔ la sunsɔa ma’ɛ, 45 bɔna bim ta paɛ se’em ma’a ti ho suɔ la sunsɔa n nyi’e la ho la ma’ɛ, ti a tamɛ sɛla ti ho eŋɛ en la. La wan ana soŋa ti yamam ya yi za’a bɔregɛ n zɛ’an daayinɛ?” 46 Bala pooren, Arebeka daa ni tɔɣera bɔ’ɔra Isaak yeti: “Hiti bipugeto wa basɛ ti mam yɛm yese n vom mɛ. Yakob san di Hiti pugeto wa ayima wuu tiŋa wa pugeto n ani se’em la, mam vom wa vuurɛ dela bem?”