Pigera Zontua INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Pigera Zontua
INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Farefare
Ɛ
  • ã
  • ɛ
  • ɛ̃
  • ɣ
  • ŋ
  • ɔ
  • ɔ̃
  • BAABULE
  • GƆNƆ
  • ZAMESEGƆ
  • mwbr20 May gɔn. 1-6
  • Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ

Vidiyo ka boi kalam.

Gaafara, daaŋɔ fii n boi vidiyo la poan.

  • Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ
  • Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ—2020
Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ—2020
mwbr20 May gɔn. 1-6

Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ

MAY 4-10

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | PIN’ILEŊƆ 36-37

“Ba Yuun Nyuuni Mɛ La Yosef”

w14-E 8/1 12-13

“Kelehe Ya Zaanheŋɔ Seko Te Mam Zaanhom Wa”

Baabule la yeti: “Yosef keendoma la n mi te ba sɔ nɔŋɛ la enŋa gana ba zan’an la, te nyuunre kɛn’ ba te ba yaɛ en, ka tɔgɔra yelesonɛ la deyena me bɔ’ɔra en.” (Pin’ileŋɔ 37:4) Ba ta’an tara buurɔ la ba tari nyuure la ge Yosef suurɔ wa yuun ka tari yɛm la ba basɛ ti putɛbe’o wa bɔna ba suuren la. (Magaha 14:30; 27:4) Hon mi nɛra ti nɛreba na’asa en ge bɔta a yele? Tɛra Yosef suurɔ la yele. Ba yuun tari nyuure la basɛ ti ba tum be’em ti la yuun daana ba pooren. Ba yele la tiɛ Kristakɔma ti ba nari ti ba tara “popeelom la sɛba n tare popeelom.”​—Arom 12:15.

Yosef yuun baŋɛ ti a suurɔ la tari la nyuure la en. Bala la, eŋa n yuun pɔ̃ri a suurɔ la zɛ’an la, a yuun yɛɛ a fusoŋɔ la basɛ mɛ? Daanse’ere a yuun ta’an bɔta ti a eŋɛ bala. Tɛra ti, Yakob yuun boti a yɛɛra fuo la ti la pa’alɛ ti a nɔŋɛ en mɛ. Yosef yuun boti la a ita a sɔ la n boti sɛla la, bala n sɔi ti a yuun yɛɛra fuo la. A makesonɛ la dela yelesonɛ bo to. La boi bim ti to saazuo Sɔ la ka gaseri nɛreba ge saŋa ase’a, a suure ni kɛ̃ a yamesi basɛba mɛ gana basɛba. Leyɛ’ɛsa, a yele ba mɛ ti ba bɔna ba tɔka la teŋgɔŋɔ wa kinkisum la ba yalumtuuma poan. Ba sareŋɔ la n ani wuu Yosef fuo la, yelemɛŋɛrɛ Kristakɔma boi la ba tɔka la nɛresɛba n boi ba gingilega la poan la. Ba sareŋɔ la ta’an basɛ ti saŋa ase’a nɛreba tara nyuure la ba ge me dina ba. (1 Peter 4:4) Kristabia nari ti a suɣɛ a mea la eŋa n de Naayinɛ yameŋa la? Aayi​—to wan ana wuu Yosef n yuun ani se’em la ge ka suɣɛ a fuo la.​—Luke 11:33.

w14-E 8/1 13 ¶2-4

“Kelehe Ya Zaanheŋɔ Seko Te Mam Zaanhom Wa”

Yehowa Naayinɛ n yuun basɛ ti a zaasum. Zaaseŋɔ la yuun dela yetɔɣebiŋere yele ti Naayinɛ bɔta ti Yosef tɔɣɛ yele wa bo ba. La pa’alɛ ti Yosef yuun dela a eŋɛ wuu Naayinɛ nɔdɛ’ɛseba n yuun ni dekɛ Naayinɛ sɔɔleŋa la gãkerɛ yɛla tɔɣera bɔ’ɔra A nɛreba la n iti bura bura la.

Yosef doose la yɛm sore poan yele a suurɔ la yeti: “Kelehe ya zaanheŋɔ seko te mam zaanhom wa.” A suurɔ la yuun bɔkɛ zaaseŋɔ la vuurɛ mɛ ge ba ka boti bu la fii me. Ba lebese yeti: “Ho tɛn’ɛhe te hom wan ta’an dɛna naba beha tomam?” Gulesegɔ la le yeti: “Bilam te ba malom yaɛ en le gaŋɛ, la a zaanheŋɔ la te a dekɛ yele ba se’em la.” Yosef n yuun le tɔɣɛ a zaaseŋɔ seko n pa’asɛ buyi la bo a sɔ la a suurɔ la, la yuun daɣɛ naana. La kaalɛ yeti: “Te a sɔ la yeti, Bene zaanheŋɔ n de kona wa? Ho tɛn’ɛhe te ho ma la mam la ho keendoma wa wan seren wa’ana pɔnta na’ma bɔ’ɔra hom?” Ge Yakob yuun ti’iseri yele wa mɛ. Yehowa n tɔɣeri bɔ’ɔra bia wa bii?​—Pin’ileŋɔ 37:6, 8, 10, 11.

Daɣɛ Yosef ma’a n yuun tabelɛ tɔɣɛ Yehowa yetɔɣebiŋere yele bo nɛreba ge ti ba yaɛ en. Yezu yuun gani sɛba za’a n yuun mɔɔli yele ana taaba wa ge a yuun yele a podɔleba la yeti: “Te ba daa han namehe mam, ba wan namehe ya mam me.” (Yon 15:20) Kristabia woo wan ta’an zamesɛ yɛla zo’e zo’e Yosef zɛ’an la eŋa n yuun de bunbilipaalega ge tara sakerɛ la sukpe’ene se’em la.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

it-1-E 678

Edom

(Eʹdom) [Mɔlega], Edomdoma

Yakob leeberɛ Esau, yu’urɛ ayima yuun dela Edom. (Pin 36:1) Sɛla n sɔi ti ba yuun siɣɛ en bala dela eŋa n yuun dekɛ a kenɔ la koose tee to’e zɛ̃mɔlɔgɔ la. (Pin 25:30-34) Yelepakerɛ la dela, ba dɔɣɛ Esau ti a kɔberɔ dɛna la mɔlega (Pin 25:25) ge ti tinsɛka ti eŋa la a yaasi la yuun keŋɛ ta kɛ̃’ɛra la, ase’a me yuun dela mɔlega.

it-1-E 561-562

Bisegadaana

Dunkeena san yeti eŋa wan bisera nɛra dusi, la pa’alɛ ti a sakɛ ba laɣum ku nɔɔrɛ doose lɔɔ poan ti a bisera dusi la mɛ. A nam mɛ ti eŋa wan ugera dusi la soŋa ge nɛra san zu ba, la dela a sanɛ. Ge zugbere yele wa kɔ’ɔn daɣɛ la sɛla woo n eŋɛ poan, lɔɔ wa ti to tɔɣera de yele wa yuun ka bo yɔ’ɔ ti mina n biseri dusi la nyɛ sanɛ la san dɛna sɛla n gaŋɛ a paŋa, wuu goo duŋa n zɛ duŋa la. Eŋa n wan eŋɛ se’em yese a mea yele wa poan dela a dekɛ dunkiireŋa la ta pa’alɛ ka daana. Duŋa la daana san bisɛ duŋa la, a wan baŋɛ ti mina n biseri dusi la ka tari taalɛ.

Putɛdenɛ mea nɔɔ ti ba tara tuna tuuma lɔɣɔsɛka ti ba dekɛ bo nɛra ti a bisera hali la a suurɔ me poan, maɣesɛ wuu dayɔkeema n yuun sɔi a yibesi bisera ba se’em la. Bala la, to nyaa bɔkɛ sɛla n sɔi ti Areuben n yuun de bikeema la yuun ti’isera Yosef vom yele se’em ma’a ti a suurɔ la yuun bɔta ti ba ku en la ti la bɔna Pin’ileŋɔ 37:18-30 la. “A yele ba yeti, Da bahɛ ya te to ko en. Da bahɛ ya te a taala doohe to. . . . da ko ya en. Areuben yele wana wa te a doohe la bilam fan en tare en lebe yire ta bo ba sɔ la.” Ge Areuben n ta bisɛ ti Yosef ka boi bim la, a paleŋa yuun ɛkɛ mɛ ti “a aanhom a futo” ge yeti: “Bia la ka boe bulega la poan, n wan tɔgelɛ la bɛ nananawa?” A yuun mi ti eŋa n tari yele la Yosef n ka boi la. La wan eŋɛ se’em ti ba kan zɛregɛ ba la, a suurɔ la yuun doose la bibe’elum yɛm sore poan parum dekɛ sɛla pa’alɛ ti goo duŋa n ku en. Ba yuun ku la boa dekɛ Yosef lɔɣɔrɔ viilum ziim la poan, nyaa tari ta pa’alɛ ba sɔ Yakob n de ba buuri gãkerɛdaana la. La yuun basɛ ti Areuben bɔna la fai la ba sɔ n nyɛ a kɔma la n tari Yosef lɔɣɔrɔ wa’ana pa’alɛ en ti ziim lirum ba se’em la. Yakob yuun kɔ’ɛ a puti’irɛ ti sɛla n ku Yosef.​—Pin 37:31-33.

MAY 11-17

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | PIN’ILEŊƆ 38-39

“Yehowa Yuun Ka Malum Basɛ Yosef Pooren”

w14-E 11/1 12 ¶4-5

“Wane Te Mam Wan Tom Pototoondena Wa?”

“Ba tare Yosef keŋɛ la Egypt teŋa, te Potipar n de Egypt naba Faro pɛɛntɛɛnreba kpɛ’ɛma la n ta da en Ismael buuri la zen’an.” (Pin’ileŋɔ 39:1) Yele wa poan, Baabule yelesum la soŋɛ tɔ ti to baŋɛ bunbilipaalega ti nyanɛ paɛ en se’em la ba le koose en la. A yuun ani wuu lɔkɔ la! To ta’an ti’isɛ bisɛ Yosef n yuun doli a daana la se’em, Egypt kootin tuntuna la ti ba dɔla da’a la teŋasuka ti la mikera bala ta paara Yosef daana la yire.

Ba paɛ yire! La yuun boi la de to’ore la Yosef n yuun malum sɛla la. A yidoma yuun dela sɛba n nɔɣeri kɛ̃’ɛra tɛnti poan ge me uge en ti a isige malum la bala dɔla ba yire piisi. Eŋa n boi kalam la, Potifa n de Egypt nɛra la dela buntata ge me kɛ̃’ɛra yisoma poan ti ba paintɛ ba. Sɛba n tũ’uri bisera daami yɛla yeti daami Egyptdoma bɔŋa yuun ani la lumta, tara gaadin la tiisi ge me ga’ɛ kosomɔ ti ba tara buta kule-ɛŋɛnsi (papyrus) la ko’om puurɔ ase’a. Ba yɛa ase’a boi la gaadin teŋasuka, ti ba tara gɔserɔ ti kɔsebego ma’asega lɔbera soŋa soŋa, tara deto zo’e zo’e la takɔlekar̃a ge me tara dia deokãtɛ la yamesi bɔ’ɔrɔ.

w14-E 11/1 14-15

“Wane Te Mam Wan Tom Pototoondena Wa?”

To ka mi Egyptdoma sarega poan n yuun ani se’em sankaŋa la. Sɛba n tũ’uri bisera daami yɛla la nyɛ zɛ ana wa dabooro mɛ​—ba yuun mɛ la yikãra ti paka deo bɔna bim ge me tara deto ti ba tũ tiŋa mɛ a. Pooren Yosef yuun tɔɣɛ pa’alɛ zɛ’an wa vuurɛ mɛ ti la dela ‘sarega’ ti la pa’alɛ ti zɛ’an la ani la ligam ti ba san dekɛ ho basɛ bim, ho ka le tara puti’irɛ ti ba wan yu’ɛ ho basɛ. (Pin’ileŋɔ 40:15) Yooma gɔŋɔ la poan, to baŋɛ ti Yosef nyɛti la mɛlesegɔ: ‘Te ba bá a na’ma la zɔ̃tɔ, lo a nyugela la zɔ̃tɔ.’ (Yooma 105:17, 18) Saŋa ase’a Egyptdoma ni nakɛ nɛresɛba n boi sarega la nu’usi basɛ la pooren ge dekɛ bãsi bà ba; sɛba me ni dekɛ la kuto yɛ ba yugela. Bisɛ Yosef n yuun nyɛ namesegɔ se’em​—ge me yuun ka tum be’em!

Sɛla n le pa’asɛ la dela, la yuun daɣɛ dabesa fii yele. Gulesegɔ la yeti Yosef yuun kelum “bɔna paka deo la poan” mɛ. A yuun boi zɛyaalega wa poan la yuuma zo’e zo’e! Yosef yuun puɣum ka tara puti’irɛ ti ba wan yese en. Daaŋɔ dabesa wa n yuun paɛ bakwai, ta paara ŋmaresi la, beni n yuun soŋɛ Yosef ti a giila ka ba’ɛ kɔ’ɔsɛ?

Gulesegɔ la bo to la lebesego n buɣeli suure: “Te Na’ayenɛ kelom bɔna la en la nɔŋerɛ.” (Pin’ileŋɔ 39:21) Sarega la lalesi, zɔ̃tɔ bii deto la n ani ligam la kan ta’an gu ti Yehowa kan tara yelemeŋɛrɛ nɔŋerɛ bɔ’ɔra a nɛreba. (Arom 8:38, 39) To ta’an ti’isɛ bisɛ Yosef n yuun yese a suuren tɔɣɛ a yeledaaŋɔ bo a zaasuo Sɔ Yehowa se’em ge nyɛ suma’asum sɛka ti “se’em n soŋore nɛreba yelese’ere woo poan” la wan bo en la. (2 Korint 1:3, 4; Filipi 4:6, 7) Yehowa yuun le eŋɛ la bem bo Yosef? Kaalegɔ la yeti a yuun “bahɛ te se’em n behere sɛba n boe paka deo la poan la nɔŋɛ Yosef” mɛ.

w14-E 11/1 15 ¶2

“Wane Te Mam Wan Tom Pototoondena Wa?”

Gulesegɔ la bo to la lebesego n buɣeli suure: “Te Na’ayenɛ kelom bɔna la en la nɔŋerɛ.” (Pin’ileŋɔ 39:21) Paka deo lalesi, zɔ̃tɔ bii paka deto n ani ligam ka boi n wan ta’an gu ti Yehowa kan tara yelemeŋɛrɛ nɔŋerɛ bɔ’ɔra a nɛreba. (Arom 8:38, 39) To ta’an ti’isɛ bisɛ Yosef n yuun yese a suuren tɔɣɛ a yeledaaŋɔ bo a zaasuo Sɔ Yehowa se’em ge nyɛ suma’asum sɛka ti “se’em n soŋore nɛreba yelese’ere woo poan” la wan bo en la. (2 Korint 1:3, 4; Filipi 4:6, 7) Yehowa yuun le eŋɛ la bem bo Yosef? Kaalegɔ la yeti a yuun “bahɛ te se’em n behere sɛba n boe paka deo la poan la nɔŋɛ Yosef” mɛ.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

it-2-E 555

Onan

(O’nan) [ti la vuurɛ dɛna “dɔɣum paŋa; paŋa sɔbadaana”].

Yuda dayɔsɛka n pa’asɛ buyi ti a pɔɣesɛka n ze’ele Kanaan, Sua pɔyɔa la dɔɣɛ la. (Pin 38:2-4; 1Ye 2:3) Onan keema Er n yuun ka dɔɣɛ bia ge tum be’em ti Yehowa ku en la, Yuda yuun yele Onan ti a di Er pɔɣa Tamar. Ba san dɔɣɛ bia, bia la kan dɛna Onan tuusum poan nɛra ge a wan dɛna la Er bia ti bikeema la n wan vaɛ lɔɣɔrɔ la. Ge ba san ka dɔɣɛ bia, Onan n wan tee vaɛ lɔɣɔrɔ la. Onan yuun naɛ Tamar ga’arɛ mɛ ge “a han ta bɔna la ka soŋɔ poan te balom kena na, a ne bahɛ te ba sige la teŋa” ge ti la ka paara pɔka la. La yuun daɣɛ ti Onan mea n yuun ni zaasum du’urɛ baalum eŋɛ a mea, sɛla n sɔi la gulesegɔ la yeti “a han ta bɔna la ka soŋɔ poan” a ni basɛ ti la sige la teŋa. La niɛ peelum ti la yuun dela “ga’aregɔ poan,” ti Onan yuun kɔ’ɔn ka bɔta ti a baalum la sige Tamar pɔɣesum poan. Eŋa n yuun zaɣesɛ a sɔ nɔɔrɛ la zuo la a punya’anɛ la ge me tum be’em la Naayinɛ n maasum pɔɣedire se’em la, a yuun ka iti la a mea, bala n sɔi ti Onan mea me yuun ka dɔɣɛ ti Yehowa me ku en la.​—Pin 38:6-10; 46:12; Kan 26:19.

w04-E 1/15 30 ¶4-5

Sokese’a Ti Nɛreba Sɔkera

Yuda yuun tum la be’em la eŋa n yuun ka dekɛ Tamar bo a dayɔa Sela wuu eŋa n yuun biŋe nɔɔre se’em la. A me yuun ta ga’arɛ la pɔka ti a yuun ti’isɛ ti a dela tuutuu. Wana yuun ka doose la Naayinɛ puti’irɛ n de ti nɛra la a pɔɣa n nari ti ba ga’arɛ taaba la. (Pin’ileŋɔ 2:24) Yelemeŋɛrɛ la dela, Yuda yuun ka ga’arɛ la tuutuu. A yuun iti mɛ ge ka mina ti a wan soe di pɔkɔ̃ɔrɛ la ti a dayɔa Sela wan di ni la ge dɔɣɛ kɔma ti la nara.

Ge Tamar nɔɔrɛ, la yuun daɣɛ yalumtuuma bɔ’ɔra en. Leeba la ti a yuun dɔɣɛ la daɣɛ yalumkɔma. Boaz n yuun ze’ele Betlehem teŋa ge di Moab pɔɣela Arut n de pɔkɔ̃rɛ la, Betlehem keendoma la yuun pɛɣeri Tamar dayɔa Perez mɛ, tɔɣera bɔ’ɔra Boaz ti: “Na’ayenɛ bahɛ te kɔmsɛba n wan doohe pugula wa poan na la, bahɛ te ho yire ana wo Perez, se’em te Tamar yuun dɔgɛ bo Yuda la yire n yuun ane se’em la.” (Arut 4:12) Ba laɣum kaalɛ Perez pa’asɛ Yezu Krista yaabedoma tuusum poan mɛ.​—Matu 1:1-3; Luke 3:23-33.

MAY 18-24

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | PIN’ILEŊƆ 40-41

“Yehowa Yuun Basɛ Ti Ba Yu’ɛ Yosef Mɛ”

w15-E 2/1 14 ¶4-5

“Liligere Ka Ze’ete La Yenɛ Zen’an Na?”

Mina n bo’ori naba daam la tamɛ Yosef yele mɛ ge Yehowa ka tamɛ. Daarɛ deyima yu’uŋɔ ti Yehowa basɛ ti Faro zaasum zaaseŋɔ sugumnɔɔrɛ buyi n tari dabeem. Yia zaaseŋɔ la, naba la nyɛ la niinkãra toyopɔi n ze’ele Nile Kolaa poan doo na, ti niinwɔnɔ toyopɔi me taɣelɛ. Niinwɔnɔ la n vule niinkãra la. Pooren, Faro le zaasum mɛ nyɛ keho zuo n yaɣum ki zuto toyopɔi n bi’ɛ. Ti a le nyɛ keho ayima n yaɣum ki zuto toyopɔi ti warɛ wɔŋɛ ti ba zɛkɛ. Ti sɛba ti warɛ wɔŋɛ la vɔla sɛba n bi’ɛ ana soŋa la. Beere n ta yilege la, zaaseŋɔ la daam Faro mɛ ti a yi a yɛmdoma la tiimdoma la ti ba wa’ana pa’alɛ en zaaseŋɔ la vuurɛ. Ti ba za’a ka nyaŋɛ pa’alɛ en. (Pin’ileŋɔ 41:1-8) To ka mi nyaa dabeem n kɛ̃ ba ti ba pabegɛ bii nɛra woo wa’ana pa’ala la a puti’irɛ n de se’em. Yele la dela, Faro yuun ze la bura​—ge a yuun mu’ɛ la nini ti a baŋɛ zaaseŋɔ wa vuurɛ.

Pooren, ti mina n bo’ori naba daam la tiɛ Yosef yele! La yuun daani a puti’irɛ mɛ ti a yele Faro bunbilipaalega la n boi sarega la n ka tari makerɛ se’em ge yeti yuuma ayi n tole la eŋa la mina n sɛ̃’ɛri boroboro la yuun zaasum mɛ ti a pa’alɛ bamam zaaseŋɔ la vuurɛ. Ti Faro basɛ ti ba keŋɛ kalam ka tari Yosef sarega la poan wa’an na.​—Pin’ileŋɔ 41:9-13.

w15-E 2/1 14-15

“Liligere Ka Ze’ete La Yenɛ Zen’an Na?”

Yehowa nɔŋɛ la nɛresɛba n siregeri bamea ge me tara sakerɛ bala n sɔi ti a basɛ ti Yosef mina zaaseŋɔ la vuurɛ gana yɛmdoma la tiimdoma la. Yosef tɔɣɛ pa’alɛ Faro ti zaaseŋɔ buyi la za’a vuurɛ dela buyina. Yehowa n yuun taɣesi yele la zaaseŋɔ la poan la, pa’alɛ ti yele la dela ninmɔ’ɔrɛ ge me “nyɛ yɛɣerɛ”​—n wan sirum tum tuuma. Niinkãra la, la kisoma ze’ele bo la yuuma ayopɔi ti dia wan buge Egypt ge ti niinwɔnɔ la, la ki la ti warɛ wɔŋɛ la ze’ele bo la yuuma ayopɔi kom ba san kɛ ba dia la ba’asɛ. Kom la wan pi’ihɛ nɛra woo lɔɣɔrɔ ba’asɛ mɛ teŋa la poan.​—Pin’ileŋɔ 41:25-32.

w15-E 2/1 15 ¶3

“Liligere Ka Ze’ete La Yenɛ Zen’an Na?”

Faro yuun kɔ’ɔn dɛna la nɛresoŋa. La yuun ka yue ti ba ee lɔɣɔsonɔ na baɣɛ Yosef. Faro yuun dekɛ la yugela bãsi, nutua la naba yiiri torogo bo en ge nyaa bo en yɔ’ɔ ti a kaɛ teŋa la za’a tum a puti’irɛ n boti sɛla. (Pin’ileŋɔ 41:42-44) Daayinɛ ma’a ti Yosef yese sarega poan ta kɛ̃ nayire poan. A yuun dela tarema n boi sarega poan ge eŋa n ta pike nini la ti a dela mina n taɣelɛ Faro poore. Bisɛ Yosef n yuun tari sakerɛ bɔ’ɔra Yehowa se’em ti la sirum tum tuuma! Yehowa nyɛti ŋmɛlema tuuma la n paari a yamesi ti ba namesa yuuma zo’e zo’e poan la. A maali yele ana wa la sansɛka n makɛ ge ti la me nara. Yehowa yuun ka yeen bɔta la a maalɛ Yosef yele la ma’a ge a te’ele Israel nɛreba la. To wan nyɛ eŋa n yuun sirum eŋɛ se’em zaseŋɔ sɛka n taɣelɛ la poan.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

w15-E 11/1 9 ¶1-3

Hon Mi?

Beni n sɔi ti Yosef yuun siɛ zuo ge nyaa keŋɛ Faro zɛ’an?

Wuu Pin’ileŋɔ gɔŋɔ la n yele se’em la, Faro yeti ba tari Yosef n de Hebru nɛra la wa’an kalam na ti a pa’alɛ en zaaseŋɔ la n daani en la vuurɛ. Sankaŋa la ti ba puɣum paɣɛ Yosef mɛ yuuma zo’e zo’e sarega la poan. Hali la Faro n yele ba ti ba eŋɛ kalam la, Yosef yuun ma’ɛ a mea mɛ siɛ a zuo. (Pin’ileŋɔ 39:20-23; 41:1, 14) Gɔngulesa la n gulesɛ purɛ yele piɣesi wa la pa’alɛ ti a mi Egyptdoma malema mɛ paa.

Daami tisi zo’e zo’e la Hebrudoma la yuun ni basɛ ba tɛɛŋa mɛ ti la zo’e. Ge McClintock and Strong’s Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature la yeti, “daami Egyptdoma la ma’a n yuun ni ka bɔta ti ba tara tɛɛŋa.”

Ba yuun siiri la tɛɛsi ma’a? Biblical Archaeology Review magazine la yeti Egyptdoma malema ase’a poan, nɛra san bɔta ti a keŋɛ ta nyɛ naba la, la dela a maalɛ a mea wuu a yeti a keŋɛ ta pu’usɛ la yinɛ la. Bala zuo la, Yosef yuun dela a siɛ a zuo za’a la a inya kɔberɔ la.

w09-E 11/15 28 ¶14

Naayinɛ Tuntuneba Dela Ba Mina Gɔŋerɛ

Dɔɣereba n yuun boi Baabule saŋa la yuun ni pa’ala ba kɔma ba wan bɔ’ɔra gilema se’em yire poan mɛ. Ti’isɛ bisɛ Abraham la a dayɔa Isaak n yuun sɔsɛ la taaba gilema sore poan se’em ti la bɔna Pin’ileŋɔ 22:7. Yosef yele la me basɛ ti to baŋɛ ti a dɔɣereba yuun kumesɛ en soŋa mɛ. Eŋa n yuun boi sarega la, a yuun tari gilema mɛ bɔ’ɔra sɛba n yuun laɣum bɔna la en sarega poan la. (Pin. 40:8, 14) Eŋa n yuun tɔɣɛ se’em bo Faro la pa’alɛ ti a yuun mi ba tɔɣeri bɔ’ɔra kpɛ’ɛndoma se’em mɛ.​—Pin. 41:16, 33, 34.

MAY 25-31

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | PIN’ILEŊƆ 42-43

“Yosef Yuun Nyɔkeri A Mea Mɛ Paa”

w15-E 5/1 13 ¶5

“Mam Dela Naayinɛ?”

Ge Yosef me? A yuun baŋɛ a suurɔ la mɛ kalam! Sɛla n le pa’asɛ la dela, eŋa n yuun nyɛ ba ti ba pɔ̃ta nama a nɛŋan la, a yuun tiɛ la se’em ma’a ti a yuun dɛna bia la. Gulesegɔ la yeti “te Yosef tɛɛn enŋa n yuun zaanhom ba yele se’em la” wuu Yehowa n yuun basɛ ti a zaasum se’em ma’a ti a yuun dɛna bia la, zaaseŋɔ wa yuun tɔɣeri la sansɛka ti a suurɔ la wan ta pɔ̃ta nama a nɛŋan​—ba me yuun eŋɛ la bala mea nɔɔ! (Pin’ileŋɔ 37:2, 5-9; 42:7, 9) Yosef wan eŋɛ la wani? A wan kɔkɛ ba bii a wan lerege sanɛ?

w15-E 5/1 14 ¶1

“Mam Dela Naayinɛ?”

Daanse’ere ho kan tu’usɛ yele dena wa taaba. Ge zina be’ere wa, deodoma zo’e zo’e ka tari nɔyinɛ bii suma’asum. To san tu’usɛ yeledaaŋɔ ana wa taaba, la ta’an dɛna bɛ̃regɔ bo to ti to eŋɛ suure bii to puti’irɛ n boti sɛla la. La wan ana soŋa ti to tɔɣesɛ Yosef ge bisɛ Naayinɛ n wan bɔta ti to maalɛ yele la se’em. (Magaha 14:12) Tɛra ti la yele n pakɛ se’em ti to tara suma’asum la to deodoma la, sɛla n gaŋɛ za’a la dela to tara suma’asum la Yehowa la a Dayɔa la.​—Matu 10:37.

w15-E 5/1 14 ¶2

“Mam Dela Naayinɛ?”

Yosef yuun nyaa eŋɛ a suurɔ la bisɛ mɛ la wan eŋɛ se’em ti a baŋɛ sɛla n boi ba suuren. Pɔsega la a yuun tãseri ba mɛ ge doose mina n leregere bɔ’ɔra en la yele ba yeti ba dela vɛɛsereba. La wan eŋɛ se’em ti ba ta’an faɛ bamesi la, ba yuun yele en la ba deodoma yɛla​—la sɛla yele n pakɛ paa la, ti ba tari yibega n kelum bɔna yire. Yosef yuun ka boti ba baŋɛ ti a puurɛ pee mɛ. A yibega la sirum vɔi mɛ? Nananawa Yosef nyaa baŋɛ eŋa n wan tɔɣɛ se’em. A yeti: ‘Tomam wan maɣesɛ ya bisɛ’ ge nyaa yele ba yeti a boti a nyɛ ba yibega la mɛ. Pooren, a yuun sakɛ ti ba lebe yire ka tari ba yibega la wa’ana ge ba poan ayima wan yee.​—Pin’ileŋɔ 42:9-20.

it-2-E 108 ¶4

Yosef

Yele ana wa n yuun eŋɛ la yuun basɛ ti Yosef suurɔ la ti’isɛ ti Naayinɛ n leregere ba sanɛ la ba yuun koose ba suɔ la ti a dɛna yameŋa la. Ba yuun ze la ba suɔ wa nɛŋa, se’em ma’a ti ba yuun kelum ka baŋɛ en la, sɔsa ba be’em la n daani ba se’em. Eŋa n yuun wum ba sɔsega la poan ti ba nyaa tee me la, la yuun ba’ɛ kɛ̃ Yosef suure mɛ ti a yese ba zɛ’an ge ti a nintam ka’ɛ. Eŋa n yuun lebe na la, a yuun basɛ ti ba paɣɛ Simeon mɛ ta gura sansɛka ti ba wan doose ba yibega la lebe na.​—Pin 42:21-24.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

it-2-E 795

Areuben

Areuben halisonɛ la yuun niɛ peelum mɛ se’em ma’a ti a yuun belum a suurɔ bawai la ti ba da ku Yosef ge ba tuɣum dekɛ n basɛ lukɛ’ɛŋa poan la. Areuben puti’irɛ yuun dela a li’isɛ lebena yese Yosef lua la poan. (Pin 37:18-30) Yuuma 20 pooren se’em ma’a ti Yosef suurɔ wa yuun keŋɛ Egypt la, ti ba yuun ti’isa ti ba yuun mɛlesɛ Yosef la n sɔi ti ba yeti ba dela vɛɛsereba la. Areuben yuun ti’ɛ ba ti eŋa yuun ka pa’asɛ ba yuun boti ba ku Yosef la. (Pin 42:9-14, 21, 22) Leyɛ’ɛsa, Yakob n yuun ka sakɛ ti Benyamin doose ba lebe Egypt la, la yuun dela Areuben n yuun dekɛ a dayɔɔsi bayi tee ze’ele Benyamin na’arɛ ge yeti: “Mam san ka tare Benyamin lebe na, ho ko mam kɔma wa zan’an.”​—Pin 42:37.

w04-E 1/15 29 ¶1

Pin’ileŋɔ Gɔŋɔ La Yelekpina​—II

43:32​—Beni n sɔi ti la yuun dɛna kisego ti Egyptdoma laɣum la Hebrudoma dita? La yuun ta’an dɛna ti Egyptdoma la yuun ka bisɛ nam ba pu’usegɔ bii ba nɛ’ɛsi ba mɛ. Egyptdoma la me yuun yaɛ dunkeema mɛ. (Pin’ileŋɔ 46:34) Beni n sɔi? Egyptdoma la yuun bisɛ ti dunkeema yuun daɣɛ sɛsɛla bamam nɛreba poan. La me ta’an dɛna ti samana n yuun ka zo’e ti ba wan tara kɔɔra la zuo ti Egyptdoma la yuun zɛɛna sɛba n yuun eeri yaama zɛ’ɛsi bɔ’ɔra ba dusi la.

    Frafra Gɔnɔ (2000-2025)
    Yese
    Yu'ɛ
    • Farefare
    • Tɔ̃rɛ
    • Hon boti sɛla
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Yelese'a N Nari Ti Ho Mina
    • Suɣelum Yɛla
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Yu'ɛ
    Tɔ̃rɛ