Pigera Zontua INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Pigera Zontua
INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Farefare
Ɛ
  • ã
  • ɛ
  • ɛ̃
  • ɣ
  • ŋ
  • ɔ
  • ɔ̃
  • BAABULE
  • GƆNƆ
  • ZAMESEGƆ
  • mwbr23 January gɔn. 1-9
  • “Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ” Viisegɔ Gɔŋɔ

Vidiyo ka boi kalam.

Gaafara, daaŋɔ fii n boi vidiyo la poan.

  • “Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ” Viisegɔ Gɔŋɔ
  • Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ—2023
  • Zupiɣesi
  • JANUARY 2-8
  • JANUARY 9-15
  • JANUARY 16-22
  • JANUARY 23-29
  • JANUARY 30–FEBRUARY 5
  • FEBRUARY 6-12
  • FEBRUARY 13-19
  • FEBRUARY 20-26
  • FEBRUARY 27–MARCH 5
Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ—2023
mwbr23 January gɔn. 1-9

Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ

© 2022 Christian Congregation of Jehovah’s Witnesses

JANUARY 2-8

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 2 NADOMA 22-23

“Beni N Sɔi Ti La Nara Ti To Siregera Tomea?”

w00-E 9/15 29-30

Yehowa Yuun Kã Bo Yosia Mɛ La Eŋa N Siregeri Amea La

Sɛba n yuun malum maalɛ pu’usegɔ deo la yuun ni pɔsɛ la bulika tuna la ba paŋa za’a. Yosia yuun pɛ̃ɣɛ Yehowa mɛ la tuuntuneba la n malum maalɛ sɛla ti ba sɔyaabedoma n de tuunfɛ̃’ɛsadoma la yuun sa’am basɛ la. Ban yuun boi bim tuna la ti Safan wa’ana bo lasebaarɛ. La dela bem yele? Bisɛ, a zãli la gɔnkile! A tɔɣɛ pa’alɛ ti Malema Nɛŋadaana Hilkia nyɛ la “Yehowa lɔɔ gɔŋɔ la ti a dekɛ bo Moses la.” (2 Yelebiŋ’a 34:12-18) Bisɛ ban nyɛ gɔnsoŋɔ se’em! Nɔkpe’ene kai ti, ku yuun dela Lɔɔ gɔŋɔ la ti ba yuun deŋɛ nɛŋa gulesɛ la.

Yosia inya kiti mɛ ti a wum yelese’a woo n boi gɔŋɔ la poan la. Safan n yuun boi bim kaala gɔŋɔ la, naba la keleseri mɛ ti a baŋɛ yelese’a n boi gɔŋɔ la poan la n pakɛ eŋa mea la nɛreba la za’a se’em. A puurɛ ba’ɛ pee mɛ la gɔŋɔ la n tɔɣeri yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ yɛla se’em ge me pa’ala ba wan keŋɛ yamenɛ poan se’em ge nyɛ wuŋerɛ se’a, ba san ka basɛ pumpɔreŋɔ pu’usegɔ. Yosia n yuun ta baŋɛ ti ba ka doose Yehowa nɔya la za’a la, a ãasum la a futo ge yele Hilkia, Safan la nɛreba basɛba yeti: ‘Keŋɛ ya la ya ta soke Yehowa la ya bɔkɛ gɔŋɔ wa ti ya nyɛ wa n tɔɣɛ sɛla; Yehowa sunsɔa ba’ɛ nyie la to mɛ se’ere n sɔi la, to sɔyaabedoma ka tum doose sɛla ti ba gulesɛ biŋe bo to la.’​—2 Nadoma 22:11-13; 2 Yelebiŋ’a 34:19-21.

w00-E 9/15 30 ¶2

Yehowa Yuun Kã Bo Yosia Mɛ La Eŋa N Siregeri Amea La

Yosia tuuntuneba la yuun keŋɛ Hulda n de nɔdɛ’ɛsa pɔka la zɛ’an Yerusalem tiŋa ge yuun tari lasebaarɛ lebe na. Hulda yuun tɔɣɛ Yehowa yelesum mɛ ge pa’alɛ ti wuŋerɛ seto ti ba gulesɛ eŋɛ gɔŋɔ la ti ba nyɛ la poan la wan sirum paɛ tiŋa la nɛreba n ka le pu’usa Naayinɛ la. Ge Yosia n sirege amea Yehowa Naayinɛ nɛŋan la zuo, a kan nyɛ wuŋerɛ wa. Ba wan laa en a sɔyaabedoma zɛ’an ge ti a gã’a a yɔɔ poan la suma’asum.​—2 Nadoma 22:14-20; 2 Yelebiŋ’a 34:22-28.

Vo’osum Poan Yɛla

w01-E 4/15 26 ¶3-4

La Ka Pakɛ La Ban Uge Ho Se’em, Ho Wan Ta’an Nyɛ Nɛŋa Tɔlega

La ka pakɛ la yelebe’ero seto ti Yosia yuun nyɛ a bunbilimen la, a yuun kɔ’ɔn tum la sɛla n ani soŋa Yehowa nɛŋan. A bisega la yuun ani soŋa mɛ ti Baabule la yeti: “Nadoma la woo n yuun deŋɛ a nɛŋa la, se’em ka boi n yuun ani wuu eŋa n ŋmɛregɛ lebe Yehowa zɛ’an na la a suure za’a, la a sia za’a la a paŋa za’a, wuu Moses lɔɔ la n yele se’em la; a pooren nɛra ka boi n ani wuu eŋa.”​—2 Nadoma 23:19-25.

Bisɛ Yosia yele la n de giilekpemesego se’em bɔ’ɔra nɛresɛba ti yelebe’ero yuun paɛ ba, ba bunbilimen la! To wan ta’an zamesɛ la bem a yele wa poan? Bem n yuun soŋɛ Yosia ti a loe tontɔɔ sore la ge me kɔ’ɔn dɔla dɛ?   

JANUARY 9-15

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 2 NADOMA 24-25

“Kɔ’ɔn Tuna Yɛla Atɔtɔ”

w01-E 2/15 12 ¶2

Yehowa Gãkerɛ Daarɛ La Pɔ̃rɛ Mɛ!

Nɔkpe’ene kai ti, Sefania yetɔɣebiŋere la yuun soŋɛ Yosia n nan de bia la ti a baŋɛ ti la nari ti a yese pumpɔreŋɔ pu’usegɔ Yuda poan. La boi bim ti naba wa yuun nyaŋɛ yese pumpɔreŋɔ pu’usegɔ basɛ mɛ ge bala yuun ka basɛ ti nɛreba la basɛ ba putotuuma la bii wana wa basɛ ti Naayinɛ di sugeri bo a sɔyaaba, Naba Manase, se’em n yuun basɛ ti “Yerusalem kɔ’ɔn pirɛ la nɛreba n ka tari taalɛ ziim” la. (2 Nadoma 24:3, 4; 2 Yelebiŋ’a 34:3) Bala la, Yehowa gãkerɛ daarɛ wan sirum wa’ana.

w07-E 3/15 11 ¶10

Yeremia Gɔŋɔ La Yelekpina

Yuun 607 G.Y.B. poan, Zedekia na’am la yuun dela yuun pia la ayima. Babilon Naba Nebukadnezar dekɛ la ŋmaresi pia la anii maasena ti a zabɛ la Yerusalem. Nebukadnezar na’am bisega yuun pia la awɛi poan, ŋmaresi sinuu dabesa ayopɔi daarɛ la ti gu’ureba nɛŋadaana Nebuzaradan yuun ‘wa’an’ Yerusalem tiŋa poan na. (2 Nadoma 25:8) Daanse’ere Nebuzaradan ze’ele la a suɣerɛ la n boi Yerusalem lalesi la pooren wa’ana ti a viisɛ yɛla la bisɛ ge maasum eŋa n wan zabɛ se’em. Ŋmaresi pia dabesa atã daarɛ ti a ‘kɛ̃’ Yerusalem tiŋa poan na. Ge nyaa pɔsɛ nyɔ̃’ɔra tiŋa la, la bugum.​—Yeremia 52:12, 13.

Vo’osum Poan Yɛla

w05-E 8/1 12 ¶1

Yi’i Nadoma Gɔŋɔ La Yelekpina

24:3, 4. Manase ziim ka’asegɔ be’em la zuo, Yehowa yuun ka ‘boti a di sugeri bo’ Yudadoma la. Naayinɛ tari gilema bɔ’ɔra ziim sebo n ka tari taalɛ mɛ. Bala la, to tari puti’irɛ ti a wan sa’am sɛba woo n ka’aseri ziim n ka tari taalɛ basera.​—Yooma 37:9-11; 145:20.

JANUARY 16-22

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 1 YELEBIŊ’A 1-3

“Baabule La Dela Yelemɛŋɛrɛ Gɔŋɔ Ge Daɣɛ Sɔlema Gɔŋɔ”

w09-E 9/1 14 ¶1

Adam La Hawa Yuun Sirum Boi Mɛ?

Makerɛ, to san bisɛ sɛla n boi Yia Yelebiŋ’a gɔŋɔ la a zuo buyima ta paɛ buwɛi, la Luke Yelesoma a zuo butã la, to wan baŋɛ Yudadoma tũusum ti ba gulesɛ de yele se’em. Gulesegɔ wa n pa’alɛ dɔɣɛ-tũusum yɛla nima nima la basɛ ti to baŋɛ la dɔɣɛ-pa’asɛ pinaasi la banii la piyopɔi la banuu woo yɛla. Luke gɔŋɔ la tɔɣɛ pa’alɛ la Yezu Krista dɔɣɛ-tũusum yele ge ti Yelebiŋ’a gɔŋɔ la me tɔɣera Israeldoma nabiisi la ba malemadoma yɛla. Gulesegɔ bayi wa za’a tari la nɛrezureba yu’ura n de wuu Solomon, David, Yakob, Isaak, Abraham, Noah, ti Adam dɛna ki’i. Yuse’a n boi gulesegɔ bayi wa poan la dela nɛresɛba n yuun sirum boi yu’ura ge ti Adam n de se’em n deŋɛ nɛŋa n yuun sirum boi.

w08-E 6/1 3 ¶4

Noah Kokemɔ La Dela Yelemɛŋɛrɛ Ge Daɣɛ Sɔlema

Dɔɣɛ-tũusum yɛla bayi n boi Baabule la poan pa’alɛ ti Noah yuun sirum boi mɛ. (1 Yelebiŋ’a 1:4; Luke 3:36) Ezra la Luke yuun ma’a bamea mɛ eŋɛ viisegɔ ge nyaa gulesɛ dɔɣɛ-tũusum wa. Luke pa’alɛ la Yezu Krista dɔɣɛ-tũusum ta paɛ Noah zuo.

w09-E 9/1 14-15

Adam La Hawa Yuun Sirum Boi Mɛ?

Makerɛ, pu’usegɔdoma zo’e zo’e mi lua bunɔ la ti ba gulesɛ de yele eŋɛ Baabule la poan mɛ soŋa soŋa. Pa’alegɔ wa poan la, Yezu Krista yuun dekɛ la a vom n ani kasi la ti la dɛna lua bunɔ, dekɛ faaɛ nɛreba ba be’em poan. (Matu 20:28; Yon 3:16) Wuu ton mi se’em la, lua bunɔ dela sɛla n zuni la lɔkɔ n bɔregɛ la ti nɛra yɔ malum to’e dɛ. Bala n sɔi ti Baabule la pa’alɛ Yezu yele ti a dela “lua bunɔ n makɛ ma’a” la. (1 Timoti 2:6) To ta’an soke yeti, la makɛ mɛ la bem? Baabule la lebese yeti: “Wuu Adam zuo ti nɛra woo kiira la, bala mea ti nɛra woo wan nyɛ nyɔvore Krista zuo.” (1 Korint 15:22) Yezu yuun dekɛ a vom n ani kasi la kaabɛ mɛ to’e sɛba n nani la, ti la makɛ la Adam vom n ani kasi n yuun piɛ a nu’usin Eden va’am la poan, a be’em la zuo la. (Arom 5:12) La niɛ peelum ti Adam san ka boi ni, Yezu lua bunɔ la kan tari ni vuurɛ.

Vo’osum Poan Yɛla

it-E-1 911 ¶3-4

Dɔɣɛ-tũusum

Pɔɣesi Yu’ura. Saŋa ase’a la yele san ni pakɛ, ba ni gulesɛ pɔɣesi yu’ura eŋɛ dɔɣɛ-tũusum gɔnɔ poan mɛ, la wan eŋɛ se’em ti ba dekɛ pa’alɛ diimi yɛla. Ba gulesɛ Sarai (Sarah) yu’urɛ ti la bɔna Pin’ileŋɔ 11:29, 30 poan mɛ. Sɛla n sɔi ti ba eŋɛ bala dela nɔbiŋere Yaaŋa la yeti a doose la a poan wa’ana ge daɣɛ Abraham pɔɣesɛka deene. Sɛla n sɔi ti ba gulesɛ Milka yu’urɛ bim la me ta’an dɛna la eŋa n yuun de Isaak pɔɣa Arebeka mayaaba la zuo, ti la niɛ peelum pa’alɛ Arebeka yizuo la n ze’ele Abraham suurɔ la poan se’em. Sɛla n sɔi la Isaak yuun ka nari ti a di pɔɣa tinyoo poan. (Pin 22:20-23; 24:2-4) Ba le yi Abraham pɔɣesɛka ti a yuun di pooren, Ketura yu’urɛ mɛ Pin’ileŋɔ 25:1 poan. Wana wa pa’alɛ ti Abraham yuun le di pɔɣa mɛ se’em ma’a ti Sarah yuun ki la, ti la pa’alɛ ti Abraham buraanɛ yuun kelum tara paŋa mɛ ta paɛ yuun pinaasi, kɔ’ɔn pɔsɛ se’em ma’a ti Yehowa yuun doose yelekirega sore poan basɛ ti a buraanɛ yuun le tara paŋa la. (Arom 4:19; Pin 24:67; 25:20) La me kelum niɛ peelum mɛ pa’alɛ Midiadoma la Arabiadoma buuri ase’a la Israeldoma tiŋasuka n yuun ani se’em.

Ba yuun gulesɛ Leah, Arakel, la Yakob pɔɣebɔ’ɔresi la ba kɔma ti ba dɔɣɛ la yu’ura biŋe mɛ. (Pin 35:21-26) Wana wa soŋɛ to mɛ ti to bɔkɛ Naayinɛ la kɔma wa tiŋasuka n yuun ani se’em. Yele ana wa zuo, to nyɛ ti ba gulesɛ pɔɣesi basɛba yu’ura mɛ eŋɛ dɔɣɛ-tũusum gɔnɔ poan. Ba yuun san dekɛ lɔɣevaatɔ bo ba, la nari ti ba gulesɛ ba yu’ura. (Kan 26:33) Yelemɛŋɛrɛ, Tamar, Arahab la Arut kɔ’ɔn bɔna la ba to’ore. Sose’ere ti ba za’a wa’ana laɣum pa’asɛ Yezu Krista n de Mɛzaaya la dɔɣɛ-tũusum poan la dela sɛla ti to kan makɛ tamɛ. (Pin 38; Arut 1:3-5; 4:13-15; Mt 1:1-5) Zɛse’esi poan ti ba le yi pɔɣesi wa yu’ura dɔɣɛ-tũusum yɛla poan dela 1 Yelebiŋ’a 2:35, 48, 49; 3:1-3, 5.

JANUARY 23-29

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 1 YELEBIŊ’A 4-6

“Mam Zusega Pa’alɛ Ti Mam Dela Nɛrekani Taaba?”

w10-E 10/1 23 ¶3-7

“Se’em N Keleseri Zusega”

Yabez yuun kɔ’ɔn dɛna la nɛresɛka n nɔŋɛ zusega. A yuun pɔsɛ a zusega la mɛ bɛlena Naayinɛ ti a kã bo en. A yuun nyaa soke la yɛla atã n pa’alɛ ti a tari la sakerɛ a suuren.

Yia, Yabez yuun belum Naayinɛ yeti: “Yalegɛ n sɔ’ɔlum la.” (Kaalegɔ zɛ’an 10) Sunkpe’ene wa yuun daɣɛ mina n boti a fã nɛreba tisi. A zusega wa yuun pa’alɛ la nɛreba yele n pakɛ en se’em ge daɣɛ samana. A yuun ta’an zusera ɛɛra la ba yalegɛ a sɔ’ɔlum la suma’asum sore poan, la wan eŋɛ se’em ti nɛresɛba n pu’useri yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ la ta’an bɔna bim.

N yi’i, Yabez yuun zusɛ ti Naayinɛ dekɛ a “nu’o” paɣelɛ a zuo. Naayinɛ nu’o wa ze’ele bo la a pansɛka ti a tara soŋera a yamesi la. (1 Yelebiŋ’a 29:12) Ge ti a ta’an nyɛ a suure n boti sɛla la, Yabez yuun kɔ’ɔn gɔra bisa la Naayinɛ, mina n bo’ori sɛba n tari sira sakerɛ yɛri yɛri la.​—Isaiah 59:1.

N tã’a, Yabez zusɛ yeti: “Gu’ura mam daaŋɔ poan, ti la da sa’am mam.” Yelesum la n de “ti la da sa’am mam” la ta’an pa’alɛ ti, Yabez yuun ka zusɛ ti daaŋɔ da paɛ en ge daaŋɔ la da sa’am a suure bii be’em da nyaŋɛ en.

Yabez zusega la pa’alɛ la yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ yele n pakɛ en la eŋa n tari sakerɛ Mina n keleseri zusega la poan se’em. Yehowa yuun lebese en la wani? Yele gi’a gi’a wa ki’ilum yeti: “Bala la, Naayinɛ daa lebese a zusega la mɛ.”

Vo’osum Poan Yɛla

w05-E 10/1 9 ¶7

Yia Yelebiŋ’a Gɔŋɔ La Yelekpina

5:10, 18-22. Naba Saul dabesa poan la, buuri se’a n boi Yordan dapɔya bɔba la yuun zabɛ nyaŋɛ Hagridoma la mɛ, la boi bim ti ba yuun zo’e gana ba la sugumnɔɔrɛ buyi. Se’ere n sɔi la, buuri bana poan nɛreba la n tari sukpe’ene la yuun dekɛ bamesi delum la Yehowa ti a soŋɛ ba. Basɛ ya ti to kɔ’ɔn tara suure lua Yehowa poan, la ton zaberi vo’osum poan la to dindoma n tari dabeem la.​—Epesus 6:10-17.

JANUARY 30–FEBRUARY 5

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 1 YELEBIŊ’A 7-9

“Yehowa Wan Soŋɛ Hɔ Ti Ho Ta’an Tum Tuunɛ N Kpe’em”

w05-E 10/1 9 ¶8

Yia Yelebiŋ’a Gɔŋɔ La Yelekpina

9:26, 27. Levidoma la n yuun gu’uri yasi la yuun tari la tuunse’ere n pa’alɛ ti ba bisɛ nam ba mɛ paa. Ba yuun dekɛ zilam zɛ’ɛsi la n boi pu’usegɔ deo la poan la saafi bo la bamam. Ban yuun ni yu’ɛ pu’usegɔ deo yasi la daarɛ woo la pa’alɛ ti nɛreba wan ta’an dekɛ bamea delum ba. Ba bo to la zugbere tuunɛ ti to tɔɣɛ na’am la yelesoma bo nɛresɛba woo n boi to gingilega la poan ge soŋɛ ba ti ba ta’an pu’usa Yehowa. Tomam me nari ti to eŋɛ pa’alɛ ti nɛreba wan ta’an dekɛ bamea delum to ge bisɛ nam tɔ wuu Levidoma la n yuun gu’uri yasi la se’em la.

w11-E 9/15 32 ¶7

Ho Wan Ana Wuu Finehas Yeledaaŋɔ San Paɛ Hɔ?

Finehas yuun tum la tuunɛ n kãregɛ diimi Israel tiŋa poan; ge eŋa n yuun tari sukpe’ene, yɛm ge me dekɛ amea delum Naayinɛ la zuo, a yuun nyaŋɛ ŋmibe yeledaaŋɔ poan mɛ. Finehas n yuun ma’ɛ amea bisɛ Naayinɛ tansugere la se’em la yuun basɛ ti Yehowa puurɛ pee mɛ. Yuun tusere pooren, Naayinɛ yuun basɛ ti Ezra gulesɛ yeti: “La daa dela Eleazar dayɔa Finehas n tabelɛ dɛna ba nɛŋadaana diimi sa. Yehowa daa boi mɛ la en.” (1 Yel. 9:20) Basɛ ya ti keendoma la Kristakɔma woo n pu’useri Naayinɛ yelemɛŋɛrɛ poan zina beere wa la me ita bala.

Vo’osum Poan Yɛla

w10-E 12/15 21 ¶6

Yuum Pɛ̃ɣɛ Yehowa!

Ɛɛ, Yehowa yuun doose la a nɔdɛ’ɛseba la poan yele a yamesi la ti ba pɛ̃ɣera en la yuuma. Ba yuun ka basɛ ti yuun yuuneba la n boi malemadoma buuri la poan la tuna tuunse’a ti Levidoma sɛba n gee la za’a nara ti ba tuna la. Bala wan basɛ ti ba nyɛ saŋa ta’an gulesɛ yuuma ge yuuna a taɣesa.​—1 Yel. 9:33.

FEBRUARY 6-12

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 1 YELEBIŊ’A 10-12

“Basɛ Ti Ho Inya Kita Ti Ho Tum Naayinɛ N Boti Sɛla”

w12-E 11/15 6 ¶12-13

“Pa’alɛ Mam Ti N Tum Ho Puti’irɛ N Boti Sɛla”

David n yuun eŋɛ pa’alɛ ti a puurɛ pee ya la naresum yɛla la n boi Lɔɔ la poan ge tara a tuna tuuma la nari ti tomam me tɔɣesa. Geele bisɛ sɛla n yuun eŋɛ sansɛka ti David yuun tɔɣɛ pa’alɛ eŋa n kɔ’ɔn bɔta “bulega ko’om la n lɛm Betlehem” la. David buraasi batã yuun pɛ̃regɛ kɛ̃ zɛsɛka ti Filistidoma yuun bɔna la mɛ, ãkɛ ko’om la lebe na. Ge “David yuun zaɣesɛ mɛ ti a kan nyu ko’om la ge yuun ka’ɛ bu basɛ bo Yehowa.” Bem zuo? David yuun tɔɣɛ pa’alɛ ti: “Yɛm kan bɔna bim bo mam la mam Naayinɛ nɛŋan ti n tum dena wa! Beni n sɔi ti mam wan nyu buraasi wa n pɔ̃sɛ ba nyũurɛ wa ziim? Ba pɔ̃sɛ la ba nyũurɛ n sɔi ti ba nyaŋɛ ãkɛ ko’om wa wa’ana.”​—1 Yel. 11:15-19.

Lɔɔ la yuun basɛ ti David baŋɛ ti la nari ti ba ka’ɛ ziim basɛ bo Yehowa ge daɣɛ ti ba di. A me yuun bɔkɛ sɛla n sɔi ti la nara ti ba eŋɛ bala mɛ. David yuun mi ti “asaala vom boi la ziim la poan.” Ge la yuun dela ko’om, la yuun daɣɛ ziim. Beni n sɔi ti David yuun zaɣesɛ ka nyu? A yuun mi ge nɔŋɛ naresum yele wa n boi Lɔɔ wa poan la mɛ. Ko’om la yuun tari la tuulum bo David wuu buraasi batã la ziim n tari tuulum se’em la. Bala la, yɛm yuun ka boi bim bɔ’ɔra en ti a nyu ko’om la. Eŋa n wan nyu ni ko’om la, a yuun kɔ’ɛ la a puti’irɛ ti eŋa wan tuɣum ka’ɛ bu basɛ tiŋa.​—Mal. 17:11; Tɛɛ. 12:23, 24.

w18.06-E 17 ¶5-6

Basɛ Ti Naayinɛ Lɔɔ La A Naresum Yɛla Kumesɛ Ho Putɛkeeŋa

To san wan nyɛ nyuurɔ Naayinɛ lɔɔ la poan, ton wan yeen kaala bii mina a la ma’a ka seke. To nari ti to nɔŋɛ ge me nana a. Naayinɛ Yetɔɣum la yeti: To “yaɛ be’em ge nɔŋɛ som.” (Amos 5:15) To wan eŋɛ la wani ta’an eŋɛ bala? Sɛla n pakɛ la dela to zamesɛ baŋɛ a ge geele a wuu Yehowa n geele a se’em la. Makerɛ: Ti’isɛ bisɛ ti ho ka ta’an gisera soŋa. Ti ho dɔgeta pa’alɛ yɛla n de wuu dia, inkpemesego la hon wan lɔɣesa homea se’em. Hon tiregɛ dɔla a la, ho baŋɛ ti la sirum tuni mɛ! Ho puurɛ wan pee paa la dɔgeta la n soŋɛ hɔ ti la ana ho soŋa ho vom poan la.

Bala mea nɔɔ ti to Naaŋɔdaana la me bo to lɔɔ n wan ta’an gu to yeledaaŋɔ seto ti be’em ta’asɛ la poan ge basɛ ti to vom ana soŋa. Ti’isɛ bisɛ ton nyɛti nyuurɔ se’em, la ton tari Baabule lɔɔ n tɔɣeri pumpɔreŋɔ, ti’isegɔ be’ero, nayiɣum, yalumtuuma, gbirigere la kolekpabɛ’ɛsi tuuma yɛla tuna tuuma se’em. (Kaalɛ Magaha 6:16-19; Lil. 21:8) To san dɔla Yehowa pa’alegɔ ge nyɛta nyuurɔ, to ni tara la nɔŋerɛ la pupeelum bɔ’ɔra Yehowa ge me nana a lɔɔ la.

Vo’osum Poan Yɛla

it-E-1 1058 ¶5-6

Suure

Pu’usɛ En La Ho “Suure Za’a.” To suure la nari ti la ana mune ta’an tuna soŋa soŋa ge wɔ̃sum poan suure wa ta’an pu buyi mɛ. David n yuun zusɛ yeti: “Basɛ ti n suure kɔ’ɔn bɔna zɛyiŋa ti n ta’an zɔta ho yu’urɛ la,” pa’alɛ ti yeledaaŋɔ la dabeem ta’an basɛ ti nɛra suure pu buyi. (Ym 86:11) Nɛrekana ta’an “kan dekɛ a suure za’a” pu’usa Naayinɛ. (Ym 119:113; Lil 3:16) Nɛra ta’an kelum tara “suure n pu buyi” mɔɔra ti a tum bo kpɛ’ɛndoma bayi bii a parena yele deyima ge me ti’isa yele n boi de to’ore. (1Ye 12:33; Ym 12:2, ftn) Yezu yuun dekɛ la sukpe’ene tɔɣɛ ti, nɛra n tari suure n pu buyi dela niɣum niɣumdaana.​—Mt 15:7, 8.

Mina n boti a basɛ ti Naayinɛ puurɛ pee ka nari ti a tara suure n pu buyi bii a tara sugirego ge a tuɣum pu’usa en la a suure za’a. (1Ye 28:9) To suure la n pa’aseri to ge kɔ’ɔn nɔŋɛ de tuna be’em ma’a la zuo, la nari ti to tiregɛ. (Yer 17:9, 10; Pin 8:21) Sɛla n wan soŋɛ tɔ ti to pu’usa la to suure za’a dela: to kɔ’ɔn zusera la to suure za’a (Ym 119:145; Fab 3:41), zamesa Baabule la saŋa woo (Ezr 7:10; Mag 15:28), kɔ’ɔn tuulegera na’am mɔɔlegɔ tuuma la poan (dekɛ makɛ Yer 20:9) ge naɛ la nɛresɛba n dekɛ ba suure za’a pu’usa Yehowa la sɔsera.​—Dekɛ makɛ 2Na 10:15, 16.

FEBRUARY 13-19

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 1 YELEBIŊ’A 13-16

“Ho San Dɔla Pa’alegɔ Ho Nyɛti La Nyuurɔ”

w03-E 5/1 10-11

Hon Ni Soke Yeti, “Yehowa Boi La Bɛ?”

Ban yuun tari nɔbiŋere daka la lebe Israel tiŋa poan ti ka bɔna Kiriat Yearim yuuma zo’e zo’e la, Naba David yuun tari ka mɛ lebe Yerusalem na. A yuun naɛ mɛ la tiŋa la nadoma yele ba yeti, ‘la san ana soŋa bɔ’ɔra ba ge ti Yehowa me bɔta,’ eŋa wan tari Daka la keŋɛ. Ge a yuun ka ma’ɛ amea bisɛ yele la soŋa baŋɛ Yehowa n boti a eŋɛ de se’em la. A yuun san eŋɛ ni bala, ba kan dekɛ ni de yaɣelɛ yiiri toroko zuo. Wuu Yehowa n yuun pa’alɛ se’em nima nima la, Kohatdoma la n de Levidoma la n yuun nari ti ba buke daka la. La boi bim ti David ni soke Yehowa mɛ saŋa woo ge a yuun ka eŋɛ bala sankaŋa la. Sɛla n yuun ze’ele bim na la yuun dela sa’aŋɔ kãtɛ. Pooren ti David ta baŋɛ ti: “Yehowa to Naayinɛ la sunsɔa daa nyie la tɔ, se’ere n sɔi la to ka doose Yehowa n pa’alɛ to se’em la.”​—1 Yelebiŋ’a 13:1-3; 15:11-13; Kanlɛ 4:4-6, 15; 7:1-9.

w03-E 5/1 11 ¶13

Hon Ni Soke Yeti, “Yehowa Boi La Bɛ?”

Levidoma la n yuun ta dekɛ Daka la Obed Edom yire ta paɛ Yerusalem ba’asɛ la, David yuun yuum la yuunɛ. A yuunɛ wa poan, a yuun yese la a suuren tiɛ tɔ ti: “Ɛ ya Yehowa la a paŋa la. Kɔ’ɔn eeri ya en daarewoo. Tɛ̃ri ya a yelekiresi, la a yelenyalema tuuma, la a tontɔɔ gãkerɛ la.”​—1 Yelebiŋ’a 16:11, 12.

Vo’osum Poan Yɛla

w14-E 1/15 10 ¶14

Pu’usɛ Ya Yehowa, Daarewoo Naba La

David yuun tari zilam nɔbiŋere daka la wa’an la Yerusalem. Pupeelum saŋa wa poan, Levidoma la yuun yuum la pɛ̃ka yuunɛ, yelese’a n kɛ̃’ɛri suure wa boi la 1 Yelebiŋ’a 16:31: “Yele ya tisi la za’a yeti: ‘Yehowa nyaa dela Naba!’” Nɛra ta’an ti’isa ti, ‘Yehowa puɣum dɛna la Daarewoo Naba, la eŋɛ la wani ti sankana wa ti a nyaa dɛna Naba?’ Yehowa nyaa ni dɛna la Naba sansɛka ti a ni loe nɛra ti a soe dɛna naba bisera bii a tum sɛla wana mɔpi la. Nyuurɔ zo’e zo’e ni bɔna bim mɛ Yehowa san loe nɛra ti a bisera sore kana wa poan. Ge ti David nyaa ki la, Yehowa yuun pu’ulumbiŋe ti a na’am la wan bɔna la bala wuusa: “N wan basɛ ti ho yaaŋa, homea dayɔa kayima tee soe ho na’am la bisera ti bu bɔna daarewoo.” (2 Sam. 7:12, 13) Yele wa ba’asegɔ poan la, David “yaaŋa” yuun wa’an mɛ na yuun tusere pooren. Ani n nyaa bala ge sankani ti a wan dɛna Naba?

FEBRUARY 20-26

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 1 YELEBIŊ’A 17-19

“Kelum Tara Pupeelum Hali Ho Giila San Kɔ’ɔsɛ”

w06-E 7/15 19 ¶1

Tara Putɛsonɛ La Sɛla Ti Yehowa Tigere La Ita Bɔ’ɔra Ho La

DIIMI Israel buraa David pa’asɛ la nɛrezureba sɛba ti Hebru Gulesegɔ la yuun tɔɣɛ ba yele la poan. Dunkeena wa n de yuun yuuna la nɔdɛ’ɛsa ge me dɛna naba wa yuun kɔ’ɔn dekɛ la amea delum Yehowa. David n yuun ani tapilapi la Yehowa la yuun basɛ ti a bɔta ti a mɛ la yire bo Naayinɛ. Yire bii pu’usegɔ deo wa wan dɛna la zɛsɛka ti Israeldoma wan laɣesɛ pu’usa yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ la. David yuun mi ti putɛsɛka ti a tara ti a mɛ pu’usegɔ deo wa wan basɛ ti Naayinɛ nɛreba tara pupeelum ge me nyɛ kã’a. Ti David nyaa yuum yeti: “Pupeelum boi mɛ la nɛresɛka ti hon [Yehowa] loe en ti a wa’an ho zɛ’an na bɔna ho yire zinzaka la poan. To wan tiɣɛ la yelesoma sɛba n boi ho yire la poan la, ho zilam pu’usegɔ deo la poan.”​—Yooma 65:4.

w21.08-E 22-23 ¶11

Basɛ Ti Ho Puurɛ Pee La Yɔ’ɔ Seko Woo Ti Ho Tara La

Bala la, to wan ta’an tara pupeelum zo’e zo’e, to san dekɛ to puti’irɛ za’a tuna tuunse’ere ti ba wan bo to Yehowa tuuma la poan. Kɔ’ɔn “mu’ɛ” ya nini tuna na’am mɔɔlegɔ tuuma la ge me kɔ’ɔn dekɛ yamea pa’asɛ tansugere tuuma la poan. (Tm. 18:5; Heb. 10:24, 25) Ho san ye’a zamesegɔ, ni te’ele maasum la wan eŋɛ se’em ti ho ta’an bo lebesego n kpemeseri giila. Ho san ni nyɛ tuuma bakwai tiŋasuka zamesegɔ la poan, ni tum de la ninmɔ’ɔrɛ. Ba san yele ho ti ho soŋɛ ti ba tum tuunɛ tansugere la poan, kɔ’ɔn bɔna bim. Ba san bo ho tuunɛ ti ho tum da yeti ho ka tari nɛŋa. Tiregɛ nyɛta nɛŋa tɔlega ho tuuma poan. (Mag. 22:29) Ho suure san bɔna ho vo’osum tuuma la poan la tuunse’ere woo ti ho nyɛ, bala wan basɛ ti ho nyɛta nɛŋa tɔlega ge me tara pupeelum. (Ga. 6:4) La wan dɛna naana bo ho ti ho tara pupeelum la basɛba me n nyɛ yɔ’ɔ seko ti hon me bɔta ti ho nyɛ la.​—Arom 12:15; Ga. 5:26.

Vo’osum Poan Yɛla

w20.02-E 12, daka

To Kɔ’ɔn Nɔŋɛ To Sɔ Yehowa Mɛ Paa

Yehowa Tɛ̃ri Mam?

Hon tabelɛ soke homea yeti, ‘Nɛreba n zo’e tingɔŋɔ wa zuo se’em wa, Yehowa wan eŋɛ la wani tɛ̃ra mam yele?’ Ho san ti’isa bala, la daɣɛ hon ma’a. Naba David yuun gulesɛ yeti: “O Yehowa, asaala dela ani ti ho wan tɛ̃ra a yele? Nɛresaala dela bem ti a yele pakɛ hɔ?” (Ym. 144:3) David yuun tari sakerɛ ti Yehowa mi en mɛ soŋa soŋa. (1 Yel. 17:16-18) Yehowa doose la a tigere la, la a Yelesum la poan basɛ ti ho baŋɛ ti a tɛ̃ri ho yele mɛ la nɔŋerɛ sɛka ti ho tara bɔ’ɔra en la. Geele Baabule yɛla wa bisɛ lan sirum de yelemɛŋɛrɛ se’em:

• Yehowa puɣum mina ho mɛ se’em ma’a ti ho bɔna ho ma puuren la.​—Ym. 139:16.

• Yehowa mi sɛla n boi ho suuren mɛ ge mina hon ti’iseri se’em.​—1 Yel. 28:9.

• Yehowa keleseri tomam ayima ayima woo zusega mɛ.​—Ym. 65:2.

• To itigɔ ta’an basɛ ti Yehowa suure sa’am bii a puurɛ pee.​—Mag. 27:11.

• Yehowa n vurege ho lɛm amea.​—Yon 6:44.

• Yehowa mi ho mɛ soŋa soŋa bala la, ho san ki a wan ta’an isige ho. A wan malum maalɛ ho inganɛ la ge tari yelese’a woo n boi ho puti’irɛ poan la halise’a ti ho daa tara la lebe na.​—Yon 11:21-26, 39-44; Tm. 24:15.

FEBRUARY 27–MARCH 5

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 1 YELEBIŊ’A 20-22

“Soŋɛ Bunbilipaalesi Ti Ba Nyɛta Nɛŋa Tɔlega”

w17.01-E 29 ¶8

“Dekɛ Yele Ana Tɔɣɛ Bo Nɛresɛba N Tari Sakerɛ”

Kaalɛ 1 Yelebiŋ’a 22:5. David yuun ta’an ti’isa ti Solomon daɣɛ mina n nari ti a bisɛ ninmɔ’ɔrɛ tuunɛ wa ti la ta’an tum. Se’ere n sɔi la, pu’usegɔ deo la nari ti la “kãregɛ paa” ge ti sankaŋa la, Solomon yuun dela ‘bia n nan ka tari mi’ilum.’ David yuun mi ti Yehowa wan kumesɛ Solomon ti a ta’an tum tuunɛ wa. Bala la, David yuun ti’iseri la eŋa n wan eŋɛ se’em ta’an soŋɛ laɣesɛ lɔɣɔrɔ zo’e zo’e biŋe ti Solomon ta’an dekɛ tum tuunɛ wa.

w17.01-E 29 ¶7

“Dekɛ Yele Ana Tɔɣɛ Bo Nɛresɛba N Tari Sakerɛ”

David yuun ka zaɣesɛ ti a kan soŋɛ ge ti’isa ti pu’usegɔ deo la mɛa san ba’asɛ, ba kan yeti eŋa n basɛ ti ba mɛ ka. Yelemɛŋɛrɛ, nɛreba yuun mi ti Solomon n yuun mɛ pu’usegɔ deo la ge daɣɛ David. La boi bim ti David suure yuun sa’am mɛ la eŋa n yuun ka nyaŋɛ tum sɛla ti a bɔta la ge a yuun soŋɛ tuuma la mɛ. A yuun laɣesɛ nɛreba n wan tum tuuma la mɛ, le laɣesɛ kuto, la nyɔɣum, salenpɛɛlega, salema la dɔmɔlɔ. Leyɛ’ɛsa a yuun kpemese Solomon giila ge yeti: “N dayɔa wa, Yehowa wan bɔna la hɔ ge ti ho me wan nyɛ nɛŋa tɔlega ge mɛ Yehowa ho Naayinɛ la yire wuu eŋa n tɔɣɛ ho yele se’em la.”​—1 Yel. 22:11, 14-16.

w18.03-E 11-12 ¶14-15

Dɔɣereba, Yamam Soŋeri Ya Kɔma Ti Ba Nyɛ Nɛŋa Tɔlega Ge Muse Ko’om?

Tansugere keendoma ani wuu vo’osum poan dunkeema. Ba wan ta’an kpemese dɔɣereba giila ti ba me soŋɛ ba kɔma ti ba ta’an tum vo’osum poan tuuma. Mabipɔka ayima n tum sore ŋmɛ’a tuuma ti la gaŋɛ yuun piyopɔi pa’alɛ ti eŋa n yuun de yuuma ayoobe ma’a ti a yuun sɔsɛ la Mabia Charles T. Russell. Mabipɔka wa yeti, “A yuun dekɛ la mita pia la anuu ti to sɔsɛ mam boti n tum sɛla vo’osum poan.” Yelemɛŋɛrɛ, yetɔɣesomɔ la giilekpemesego yetɔɣum ta’an soŋɛ nɛra ti a kan makɛ tamɛ. (Mag. 25:11) Keendoma ta’an basɛ ti dɔɣereba la ba kɔma tuna Na’am Pu’usegɔ Deo tuuma. Ba bisɛ kɔma la yuuma la ba paŋa n zuni se’em ge nyaa bo ba tuuma.

Nɛresɛba n boi tansugere la poan la ta’an eŋɛ pa’alɛ ba puurɛ n pee se’em la bunbilipaalesi wa. Ba ta’an bisɛ yelese’a n pa’alɛ ti bunbilipaalesi wa nyɛti nɛŋa tɔlega mɛ vo’osum poan. Hon nyɛ bunbilipaalega n maasum soŋa ge bo lebesego n kɛ̃’ɛri suure bii tum tuunɛ bakwai tiŋasuka zamesegɔ la poan? Hon nyɛ bunbilipaalega n nyaŋɛ ŋmibe a birikinte poan bii nyɛ yɔ’ɔ di sɛɛra sukuu poan? Ho san nyɛ bala, ni eŋɛ kalam pɛ̃ɣɛ ba. Ho me ta’an eŋɛ maaseŋɔ ti ho sɔsɛ la bunbilipaalega ti a baŋɛ ti a yele pakɛ ho mɛ. Ho ta’an eŋɛ bala ge ti zamesegɔ nyaa pɔsɛ bii ya san ba’asɛ zamesegɔ. Ho san ita yele ana wa, bunbilipaalesi wan baŋɛ ti bamam me laɣum pa’asɛ “tansugere kãtɛ wa” poan mɛ.​—Ym. 35:18.

Vo’osum Poan Yɛla

w05-E 10/1 11 ¶6

Yia Yelebiŋ’a Gɔŋɔ La Yelekpina

21:13-15. Yehowa yuun bo maleka la nɔɔrɛ ti a basɛ ti too la go’e se’ere n sɔi la, A nɛreba san namesa la ni daana En mɛ. Yelemɛŋɛrɛ, “a nimbɔzore la zo’e mɛ.”

    Frafra Gɔnɔ (2000-2025)
    Yese
    Yu'ɛ
    • Farefare
    • Tɔ̃rɛ
    • Hon boti sɛla
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Yelese'a N Nari Ti Ho Mina
    • Suɣelum Yɛla
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Yu'ɛ
    Tɔ̃rɛ