Dirava Ena Peroveta Herevana Oi Abidadama Henia!
“Peroveta taudia edia hereva be momokani.”—2 PETERO 1:19.
1, 2. Peroveta herevana ginigunana be dahaka, bona ia dainai edena henanadai ia vara?
IEHOVA be peroveta herevana ginigunana ena Badina. Adamu bona Heva idia kara dika murinai, Dirava ese gaigai ia hamaoroa: “Lau ese badu oi bona hahine ihuanai do lau atoa bona oiemu garana bona iena garana ihuanai. Ia ese emu kwarana do ia haberoa bona oi ese iena aena geduna do oi haberoa.” (Genese 3:1-7, 14, 15, NW ) Lagani handred momo do idia ore bena unai peroveta herevadia do idia lalo-pararalaia goevagoeva.
2 Unai peroveta herevana ginigunana ese kara dika taudia dekenai helaro korikorina ia hahedinaraia. Gabeai Baibel ese Satani Diabolo ia gwauraia “idaunegai gaigaina.” (Apokalupo 12:9) To daika be Dirava ena gwauhamata Garana ai do ia lao?
Garana Idia Tahua
3. Edena dala ai Abela ia hahedinaraia peroveta herevana ginigunana ia abidadama henia?
3 Abela be peroveta herevana ginigunana ia abidadama henia, ena tamana amo ia idau. Toana be Abela ia lalo-parara rara bubua karana ese dika ia koua diba. Abidadama dainai ia ese animal boubouna ta ia henia bona Dirava ese ia abia dae. (Genese 4:2-4) To, gwauhamata Garana be daika ia do hedinarai lasi.
4. Dirava ese Aberahamo dekenai dahaka gwauhamata ia henia, bona gwauhamata Garana dekenai dahaka ia hahedinaraia?
4 Lagani 2,000 bamona Abela ena nega murinai, Iehova ese bese kwarana Aberahamo dekenai inai gwauhamata ia henia: “Lau ese oi do lau hanamoa momokani bona emu garana do lau habadaia momokani, guba ena hisiu bamona . . . Bona oiemu garana dainai tanobada besedia ibounai be sibodia do idia hanamoa.” (Genese 22:17, 18, NW ) Unai hereva ese Aberahamo be peroveta ginigunana ena hagugurua karana ida ia hakapua. Idia hahedinaraia unai Garana, Satani ena gaukara ibounai do ia haorea tauna, be Aberahamo ena bese amo do ia vara. (1 Ioane 3:8) “Dirava ese unai gwauhamata ia henia dainai, Aberahamo ia laloa daradara lasi” bona Iehova ena witnes taudia, Keriso ia do vara lasi neganai idia noho taudia, danu idia daradara lasi, ena be “Dirava ena gwauhamata gaudia be idia do davaria lasi.” (Roma 4:20, 21; Heberu 11:39) To, Dirava ena peroveta herevana idia abidadama henia noho.
5. Daika be Dirava ese ia gwauhamatalaia Garana, bona dahaka dainai unai bamona oi haere?
5 Aposetolo Paulo ese Dirava ena gwauhamata Garana ia hahedinaraia, ia gwau: “Dirava ese Aberahamo mai ena natuna dekenai gwauhamata ia karaia. Buka Helaga ia torea lasi ‘natuna momo’, to ia torea be ‘natuna’ tamona sibona. Inai ‘Natuna’ be Keriso.” (Galatia 3:16) Ia amo bese iboudiai be sibodia do idia hanamoa Garana be Aberahamo ena natuna iboudiai lasi. Iena natuna Isamaela ena bese bona Ketura amo ia havaraia memerodia be Iehova ese ia gaukaralaia lasi taunimanima ia hanamodia totona. Hahenamo do ia mailaia Garana be iena natuna Isako bona ena tubuna Iakobo amo ia mai. (Genese 21:12; 25:23, 31-34; 27:18-29, 37; 28:14) Iakobo ese ia hahedinaraia “bese ibounai” be Iuda iduhuna tauna Silo dekenai do idia haboua, to gabeai ia hedinarai Garana be Davida ena bese sibona amo do ia mai. (Genese 49:10; 2 Samuela 7:12-16) Aposetolo edia negai idia noho Iuda taudia ese tau ta idia naria, ia be Mesia, eiava Keriso ai do ia lao. (Ioane 7:41, 42) Bona Dirava ese ia perovetalaia Garana be iena natuna, Iesu Keriso, dekenai ia guguru.
Mesia Ia Hedinarai!
6. (a) Pura 70 ena peroveta herevana be edena bamona ita lalo-pararalaia? (b) Edena negai bona edena dala ia Iesu ese ‘kara dika ia haorea’?
6 Peroveta tauna Daniela ese mai anina bada Mesia peroveta herevana ia torea. Mede tauna Dariuse ena lohia laganina ginigunana ai, Daniela ia lalo-parara Ierusalema idia hadikaia laganidia 70 be idia ore gwauraia. (Ieremia 29:10; Daniela 9:1-4) Daniela ia guriguri lalonai, aneru Gabriela ia mai bona ia hahedinaraia ‘Pura 70 idia gwauraia vadaeni kara dika haorea totona.’ Mesia be pura 70 ena huanai do idia hamasea. “Pura laganidia 70” be lagani 455 B.C.E. ai idia matamaia, Parasa ena King Aratasaseta Ginigunana ese ‘Ierusalema haginia lou herevana’ ia siaia neganai. (Daniela 9:20-27, NW; Moffatt; Nehemia 2:1-8) Mesia be pura 7 bona pura 62 murinai do ia mai. Unai lagani 483 be lagani 455 B.C.E. amo idia lao ela bona 29 C.E., unai neganai Iesu ia bapatiso bona Dirava ese ia horoa Mesia, eiava Keriso, ai ia lao totona. (Luka 3:21, 22) Iesu ese lagani 33 C.E. ai ena mauri be boubou gauna bamona ia henia neganai ‘kara dika ia haorea.’ (Mareko 10:45) Unai be badina namodia Dirava ena peroveta herevana ita abidadama henia totona!a
7. Baibel oi gaukaralaia bona oi hahedinaraia edena bamona Iesu ese Mesia peroveta herevana ia hagugurua.
7 Dirava ena peroveta herevana ita abidadama henia dainai, Mesia ita dibaia diba. Heberu Revarevadia lalonai Mesia peroveta herevadia momo idia torea, bona idia momo be Keristani Greek Revarevadia torea taudia ese idia hahedinaraia Iesu dekenai idia guguru. Haheitalai haida be inai: Iesu be Betelehema dekenai rami hebou kekenina ta amo ia vara. (Isaia 7:14; Mika 5:2; Mataio 1:18-23; Luka 2:4-11) Iehova ese Aigupito amo ia boiria, bona ia vara murinai beibi idia hamasedia. (Ieremia 31:15; Hosea 11:1; Mataio 2:13-18) Iesu ese iseda gorere ia huaia. (Isaia 53:4; Mataio 8:16, 17) Guna idia gwauraia bamona, Ierusalema dekenai ia vareai doniki ena natuna latanai. (Sekaraia 9:9; Ioane 12:12-15) Salamo torea tauna ena hereva be Iesu idia hamasea murinai ia guguru, tuari taudia ese ena dabua idia haria bona ena lalona dabuana abia totona gadara ta idia karaia. (Salamo 22:18; Ioane 19:23, 24) Iesu ena turiana ta idia makohia lasi bona idia gwadaia ese peroveta herevana idia hagugurua. (Salamo 34:20; Sekaraia 12:10; Ioane 19:33-37) Unai be Iesu dekenai idia guguru Mesia peroveta hereva haida sibona, Dirava ena lauma dainai Baibel torea taudia ese idia torea.b
Mesia Pavapavana Hanamoa!
8. Daika be Mauri Noho Hanaihanai Tauna, bona Daniela 7:9-14 ena peroveta herevana be edena bamona ia guguru?
8 Babulonia ena King Belesasa ena lohia laganina ginigunana ai, Iehova ese ena peroveta tauna Daniela dekenai nihi ta bona matahanai ia henia. Unai peroveta tauna ese dagedage gaudia 4 ia itaia guna. Dirava ena aneru ia gwau idia be “basileia 4,” unai ese ia hahedinaraia idia ta ta be edia nega edia nega ai tanobada ena basileia badana ai idia lao. (Daniela 7:1-8, 17) Bena Daniela ese Iehova, “Mauri Noho Hanaihanai Tauna,” ia itaia mai hairai ida terona latanai ia helai. Unai dagedage gaudia ia hahemaoro henia, edia lohia siahuna ia kokia, bona unai dagedage gauna namba 4 ia hadikaia ore. Bena “iena toana be taunimanima edia toana bamona” tauna dekenai “bese ibounai bona iduhu ibounai bona gado ibounai taudia” lohiaia dagina ia henia ela bona hanaihanai. (Daniela 7:9-14) Unai be peroveta herevana namona, ia hahedinaraia “Taunimanima ena Natuna,” Iesu Keriso, be lagani 1914 ai guba ai ia lohia matamaia!—Mataio 16:13.
9, 10. (a) Nihi kaivakukuna ena kahana idauidau ese dahaka idia laulaulaia? (b) Daniela 2:44 ena guguru be edena bamona do oi herevalaia?
9 Daniela ia diba Dirava ese ‘king ia atodia, bona king ia kokidia.’ (Daniela 2:21) Peroveta tauna ese Iehova, “hunia gaudia ia hedinaraia” Tauna, ia abidadama henia bona Babulonia ena King Nebukanesa ena nihi kaivakuku badana ena anina ia gwauraia hedinarai. Ena kahana idauidau ese tanobada ena basileia badadia, hegeregere Babulonia, Mede Parasa, Greece, bona Roma edia gini bona moru idia hahedinaraia. Dirava ese Daniela ia gaukaralaia danu, iseda nega bona vaira neganai do idia vara gaudia ia torea totona.—Daniela 2:24-30.
10 Unai peroveta hereva ia gwau: “Unai basileia namba 4 ena nega lalonai, guba ena Dirava ese basileia ta do ia haginia, inai basileia be do idia hadikaia diba lasi ela bona hanaihanai. Unai basileia be Dirava ese do ia naria, vadaeni bese ta ese do ia halusia diba lasi. Bona unai basileia ese basileia ibounai do ia hamakohia, bona haorea momokani, bona ia sibona do ia noho ela bona hanaihanai.” (Daniela 2:44) Lagani 1914 ai “idau bese edia nega” ia doko neganai, Dirava ese guba Basileiana be Keriso henunai ia haginia. (Luka 21:24; Apokalupo 12:1-5) Dirava ena siahu amo Mesia Basileiana, “nadi,” be Dirava ena guba bona tanobada edia lohia siahuna ena ‘ororo’ amo ia utua. Aramagedono ai unai nadi ese kaivakuku do ia botaia bona do ia hamakohia maragimaragi pauda bamona. Mesia Basileiana ese gavamani ororona bamona “tanobada ibounai” do ia biagua bona do ia gini ela bona hanaihanai.—Daniela 2:35, 45; Apokalupo 16:14, 16.c
11. Iesu ena toana ia idau ese gabeai dahaka do ia vara gauna ia hahedinaraia, bona unai matahanai dainai Petero be dahaka ia gwau?
11 Ena Basileia lohia negana ia laloa dainai, Iesu ese ena hahediba taudia ia hamaoroa: “Haida idia gini inai, be do idia mase lasi, ela bona Taunimanima ena Natuna do idia itaia, mai ena Basileia danu do ia mai.” (Mataio 16:28) Dina 6 murinai, Iesu ese Petero, Iamesi, bona Ioane ia abia lao ororo badana ta dekenai, unuseniai edia vairana ai ena toana ia idau. Ori diarina ta ese aposetolo taudia ia koua bona Dirava ia gwau: “Egu Natuna be inai, lauegu lalokau Tauna. Lauegu lalona ia moale ia dekenai. Iena hereva do umui kamonai henia.” (Mataio 17:1-9; Mareko 9:1-9) Unai be Keriso ena Basileia hairaina ia hahedinaraia goevagoeva! Unai dainai ita daradara lasi Petero ese unai matahanai ia herevalaia neganai, ia gwau: “Unai dainai ai daradara lasi momokani, to ai diba peroveta taudia edia hereva be momokani.”—2 Petero 1:16-19.d
12. Dahaka dainai hari be nega namona Dirava ena peroveta herevana dekenai eda abidadama do ita hahedinaraia?
12 ‘Peroveta herevana’ be Heberu Revarevadia lalonai Mesia idia perovetalaia herevadia sibona lasi to Iesu ena hereva, “mai ena siahu bada, bona mai ena hairai danu” do ia mai herevana danu. (Mataio 24:30) Iesu ena toana ia idau ese Keriso be mai ena hairai bona Basileia siahuna danu do ia mai peroveta herevana ia hamomokania. Kahirakahira, mai hairai danu do ia hedinarai neganai, abidadama lasi taudia do ia haorea bona abidadama taudia do ia hanamoa. (2 Tesalonika 1:6-10) Baibel ena peroveta hereva ia guguru karana ese ia hahedinaraia inai be “nega ena dokona.” (2 Timoteo 3:1-5, 16, 17; Mataio 24:3-14) Iehova ena Davana Henia Tauna Badana bamona, Mikaela, unai be Iesu Keriso, ia gini hegaegae “hisihisi bada herea” lalonai, inai nega dikana do ia haorea. (Mataio 24:21; Daniela 12:1) Vadaeni, hari be nega namona Dirava ena peroveta herevana dekenai eda abidadama ita hahedinaraia.
Dirava Ena Peroveta Herevana Oi Abidadama Henia Noho
13. Dahaka ese ita do ia durua diba Dirava ita lalokau henia noho totona bona iseda abidadama ena hereva dekenai ia mauri noho totona?
13 Momokani nega ginigunana Dirava ena peroveta herevana idia guguru ita kamonai neganai ita moale bada. To unai nega murinai iseda abidadama ia maragi bona iseda lalokau ia keru, a? Namona be Efeso Keristani taudia bamona ita karaia lasi, ‘guna edia lalokau be bada, to hari be lasi.’ (Apokalupo 2:1-4) Herevana lagani hida Iehova ita hesiai henia, ita dekenai unai bamona ia vara diba bema “Dirava ena Basileia bona iena kara maoromaoro ita tahua guna” karana amo guba dekenai kohu ita haboua lasi. (Mataio 6:19-21, 31-33) Baibel ita stadilaia goadagoada, Keristani heboudia dekenai ita haere hanaihanai, bona mai goada ida Basileia harorolaia karana ita karaia ese ita do idia durua, Iehova, iena Natuna, bona Baibel ita lalokau henia noho totona. (Salamo 119:105; Mareko 13:10; Heberu 10:24, 25) Unai amo, iseda abidadama Dirava ena hereva dekenai do ia mauri noho.—Salamo 106:12.
14. Horoa Keristani taudia ese Iehova ena peroveta herevana idia abidadama henia dainai dahaka davana idia abia?
14 Dirava ena peroveta herevana be guna ia guguru hegeregerena, nega vairai ia perovetalaia gaudia be ita abidadama henia diba. Hegeregere, hari inai negai Keriso ena noho Basileia hairaina dekenai be gau korikorina, bona inai peroveta gwauhamatana be idia abidadama ela bona mase horoa Keristani taudia dekenai ia guguru: “Kwalimu taudia dekenai lau ese gwaumaoro do lau henia, mauri auna ena huahua do idia ania. Inai mauri auna be Dirava ena uma gabu dekenai ia gini noho.” (Apokalupo 2:7, 10; 1 Tesalonika 4:14-17) Iesu ese unai kwalimu taudia dekenai hahenamo ia henia, guba dekenai “Dirava ena uma gabuna” ai “mauri auna ena huahua do idia ania.” Edia toreisi lou ai bona Iesu Keriso dainai, “Noho Hanaihanai King, ia mase diba lasi, matana dekenai ita itaia diba lasi, ia sibona mo be Dirava,” Iehova, ese mase diba lasi bona ia dika diba lasi maurina ia henidia. (1 Timoteo 1:17; 1 Korinto 15:50-54; 2 Timoteo 1:10) Edia lalokau Dirava dekenai ia mase lasi bona edia abidadama iena peroveta herevana dekenai ia mareremarere lasi dainai, unai hahenamo namo hereana idia abia!
15. Daidia be “tanobada matamatana” ena badina ai idia lao, bona edia bamodia be daidia?
15 Idia mase vadaeni abidadama horoa taudia idia toreisi lou bona “Dirava ena uma gabu” guba dekenai idia lao murinai, lauma Israela orena taudia be “Babulonia badana,” tanobada ena tomadiho koikoi ibounai, amo ia ruhaia. (Apokalupo 14:8; Galatia 6:16) Idia be “tanobada matamatana” ena badina ai idia lao. (Apokalupo 21:1) Unai dala ai “tano ta” be ia vara, bona ia be hari inai negai tanobada ibounai lauma paradaisona ai ia lao. (Isaia 66:8, NW ) Lauma Israela ena bamodia, mamoe bamona taudia, hutuma be hari, “nega gabeai,” ia lalonai idia vareai noho.—Isaia 2:2-4; Sekaraia 8:23; Ioane 10:16; Apokalupo 7:9.
Dirava Ena Peroveta Herevana Lalonai Taunimanima Edia Vaira Negana Idia Gwauraia
16. Mai abidadama danu horoa taudia idia badinaia taudia ese dahaka hahenamo do idia abia?
16 Mai abidadama danu horoa taudia idia badinaia taudia ese dahaka hahenamo do idia abia? Idia danu ese Dirava ena peroveta herevana idia abidadama henia, bona edia helaro be tanobada Paradaisona lalonai do idia vareai. (Luka 23:39-43) Unuseniai idia ese mauri ia havaraia “mauri ranuna ena sinavai” amo ranu do idia inua bona sinavai badinai ia tubu ‘mauri auna ena rauna’ ese do idia hanamodia. (Apokalupo 22:1, 2) Bema unai bamona helaro namona oi abia, namona be emu lalokau Iehova dekenai oi habadaia bona iena peroveta herevana oi abidadama henia. Namona be oi be unai tanobada Paradaisona ai mauri hanaihanai do idia moalelaia taudia edia huanai oi noho.
17. Tanobada Paradaisona maurina ena hahenamo be dahaka dahaka?
17 Kara dika taudia ese do ia mai tanobada Paradaisona ena mauri idia gwauraia diba lasi, to Dirava ena peroveta herevana ese kamonai taudia do idia abia hahenamo ia hahedinaraia. Dirava ena Basileia be do ia lohia bona ta ese ia koua toho lasi, bona Dirava ena ura be tanobada ai do ia guguru guba ai ia guguru hegeregerena neganai, dagedage tauna ta—eiava animal ta—ese “dika ta, o hadikaia gauna ta” do ia karaia lasi. (Isaia 11:9; Mataio 6:9, 10) Manau taudia ese tanobada do idia noholaia, bona “mai moale bona mai maino danu” do idia noho. (Salamo 37:11) Hitolo taudia be lasi, badina “koni momo herea, be tano dekenai do ia vara namonamo . . . ororo gabudia danu dekenai, uiti bona aniani avadia do idia tubu namonamo.” (Salamo 72:16) Lalohisihisi dainai taitai be do ia ore. Gorere be do ia ore, bona mase danu do ia ore. (Isaia 33:24; Apokalupo 21:4) Mani oi laloa—doketa, muramura, hospital eiava kwarana gorere taudia edia noho gabudia, bona mase guria karana be do idia ore. Unai be hahenamo namo hereana!
18. (a) Daniela ese dahaka hagoadaia herevana ia abia? (b) Daniela ena “davana” be dahaka?
18 Taunimanima edia mase gabuna dekenai ta do ia noho lasi, badina ta be do ia mase lasi to do idia toreisi lou. Kara maoromaoro tauna Iobu ese unai bamona helaro ia abia. (Iobu 14:14, 15) Peroveta tauna Daniela danu, badina Iehova ena aneru ese hagoadaia herevana ia henia, ia gwau: “To oi, Daniela, oi haheauka noho ela bona oiemu mauri dokona. Do oi laga-ani, to nega dokona dekenai be do oi toreisi, bona oiemu gaukara davana namona do oi abia.” (Daniela 12:13) Daniela ese Dirava ia hesiai henia mai abidadama danu ela bona ena mauri dokona. Hari mase dekenai ia laga-ani noho, to Keriso ena Lagani 1000 Lohia Negana ai, “kara maoromaoro taudia edia toreisi neganai,” do ia “toreisi.” (Luka 14:14) Daniela ena “davana” be dahaka? Ia hedinarai Esekiela ena peroveta hereva be Paradaiso ai do ia guguru neganai, Iehova ena taunimanima iboudiai ese edia gabu do idia abia, tano danu be kara maoromaoro bona dala maorona ai do idia haria. (Esekiela 47:13–48:35) Unai dainai Paradaiso ai Daniela ese gabu do ia abia, to iena davana be tano sibona lasi. Iehova ena ura lalonai ia be mai ena gabu danu.
19. Dahaka ita karaia be namo tanobada Paradaisona ai do ita noho totona?
19 Oi bona emu davana be edena bamona? Bema Dirava ena Hereva, Baibel, oi abidadama henia, do oi ura tanobada Paradaisona ai oi noho. Reana unuseniai do oi noho negana oi laloa, ena hahenamo momo herea oi moalelaia, tanobada oi naria, bona mai moale ida mase taudia oi welkam henia. Paradaiso be taunimanima edia noho gabuna korikorina. Dirava ese tau bona hahine ginigunana ia havaraia, unai bamona gabu dekenai idia noho totona. (Genese 2:7-9) Bona ia ura kamonai taudia be Paradaiso ai do idia noho ela bona hanaihanai. Oi be Baibel ena hereva hegeregerena do oi kara, bena unai tanobada Paradaisona ai do idia noho taudia bilioni edia huanai do oi noho, a? Do oi noho diba bema iseda guba Tamana, Iehova, oi lalokau henia momokani, bona mai haheauka danu Dirava ena peroveta herevana oi abidadama henia.
[Footnotes]
a Mani Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. ese ia halasia bukadia Pay Attention to Daniel’s Prophecy! ena karoa 11 bona Insight on the Scriptures lalonai “Seventy Weeks” itaia.
b Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. ese ia halasia “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial,” rau 343-4 itaia.
c Pay Attention to Daniel’s Prophecy! bukana karoa 4 bona 9 itaia.
d Gima Kohorona, April 1, 2000 ena hereva ladana “Dirava Ena Peroveta Herevana Oi Kamonai Namonamo” itaia.
Edena Bamona Do Oi Haere?
• Peroveta herevana ginigunana be dahaka, bona gwauhamata Garana be daika?
• Iesu dekenai idia guguru Mesia peroveta herevadia haida be dahaka?
• Daniela 2:44, 45 be edena bamona do ia guguru?
• Dirava ena peroveta herevana ese kamonai taudia totona dahaka vaira negana namona ia hahedinaraia?
[Picture on page 18]
Oi ura tanobada Paradaisona ai do oi noho, a?